Kolumne Đorđa Vukadinovića
|
|
Đorđe Vukadinović
|
utorak, 29. mart 2011. |
Siguran sam da je i sam ruski premijer ostao pomalo zbunjen toplinom dočeka, tačnije rečeno, erupcijom emocija i oduševljenja koje ga je dočekalo kada se pojavio na Marakani. I ta emocija nipošto nije beznačajan „kapital“, samo ako ga se želi, ume i sme adekvatno uopotrebiti.
|
Politički život
|
|
Aleksandar Dikić
|
sreda, 06. april 2022. |
Posle ovih izbora ovo je Ibi opozicija. Ovo je opozicija kojoj izgleda ne valja narod. Ovo je opozicija koja ne želi da menja ni Vučića, ni sebe, već želi da promeni narod. Narod je potkupljiv, nepismen, sklon autoritarnom načinu upravljanja, glup, primitivan, neprosvećen
|
Prenosimo
|
|
Karl Bilt
|
petak, 11. maj 2018. |
Dve stotine godina nakon Marksovog rođenja definitivno je mudro razmisliti o njegovoj intelektualnoj svojini. Međutim, to ne treba da činimo u slavljeničkoj atmosferi, već da vakcinišemo svoja otvorena društva protiv totalitarnih iskušenja koja vrebaju u njegovim pogrešnim teorijama.
|
Ekonomska politika
|
|
Jovan B. Dušanić
|
petak, 26. oktobar 2012. |
DŽ. Dejmon je vodio naglašeno konzervativnu poslovnu politiku, za razliku od ostalih čelnika velikih finansijskih kompanija koji su se međusobno takmičili za prestiž – ko od njih ima agresivniju poslovnu politiku i koliko je spreman da ulazi u najrizičnije poduhvate.
|
Savremeni svet
|
|
Goran Nikolić
|
ponedeljak, 27. jun 2022. |
Sa početkom rata u Ukrajini SAD su lansirale strategiju „containment 2.0“ protiv Rusije sa do sada najobuhvatnijim sankcijama u istoriji
|
Komentar dana
|
|
Marinko M. Vučinić
|
četvrtak, 28. maj 2020. |
Danas je neophodno govoriti jasno, konkretno i usredsređeno sa otvorenim ukazivanjem na glavni koren i ishodište razaranja našeg društva, a on je oličen u autoritarnom, nedemokratskom i osionom naprednjačkom režimu čija je glavna okosnica sadržana u uspostavljenom sistemu ničim kontrolisane lične vladavine Aleksandra Vučića.
|
Kulturna politika
|
|
Radojka Tmušić Stepanov
|
subota, 28. decembar 2013. |
Naši nepismeni dedovi su naizust znali epsku poeziju, ''Gorski vijenac'', srpske legende, pripovetke i bajke i tako su vekovima i održali zlatne niti srpskog pamćenja. Ja sam kao dete od svoje babe Zorke, kroz epske pesme čula svu istoriju srpskog roda i još pre polaska u osnovnu školu znala ''Ko ne doš'o na boj, na Kosovo''.
|
Kolumne Đorđa Vukadinovića
|
|
Đorđe Vukadinović
|
ponedeljak, 14. mart 2011. |
Srpski umetnici i politički radnici su godinama vežbali da se u ime Srbije izvinjavaju i za što jesu i za što nisu krivi. Tako su političari sticali epitet „demokratskog lidera“, a umetnici dobijali koproducentske ugovore od regionalnih i evropskih kulturnih institucija.
|
Politički život
|
|
Miroslav Stojanović
|
četvrtak, 24. mart 2022. |
Srčano je tu „filozofiju" prigrabio Hitler. Pod parolom da „ljudska prava ruše državno pravo" oteo je Česima Sudete. Njegovim stopama koračao je, znatno kasnije, levičar i pacifista Fišer. Grmeo je: „Sme li Ujedinjenim nacijama državni suverenitet da bude važniji od zaštite ljudi i njihovih prava..."
|
Prenosimo
|
|
Davor Lukač
|
sreda, 18. april 2018. |
Ilustrativan primer brzoplete investicije SDPR je i fabrika municije u Uzićima, koja je konkurencija užičkom Prvom partizanu. Iako je fabrika u Uzićima zvanično otvorena, njeni glavni pogoni još nisu instalirani jer se ispostavilo da je napravljena na klizištu i da zgrada tone. Zbog toga kupljene ključne mašine i oprema belgijske firme New Lachaussee (NLC) nisu ni instalirane. Tako se desila čudna stvar – mašinama ističe garantni rok, a da nisu ni uključene.
|
|
Savremeni svet
|
|
Vesna Knežević
|
utorak, 28. jun 2022. |
Ujedinjena Evropa je zamišljena kao jedna takva institucija sa ambicijom trajanja. Ali iz konkretne EU kao formalizacije te ideje, ubrzano nestaju sve nijanse. Unija više ne želi da bude kompleksna civilna institucija, već jednostavna vojna četa
|
Komentar dana
|
|
Slobodan Orlović
|
petak, 05. jun 2020. |
U savremenoj Mađarskoj, počev od kraja prošlog veka, krajnja i umerena desnica otvoreno govore o promeni granica iz nepravednog Trijanonskog ugovora. U mađarskom parlamentu stotine govora poslanika vladajućeg Fidesa (Fidesz) i Jobika (Jobbik) se, od 1990. godine nadalje, odnosilo na „trijanonski diktat“
|
Kulturna politika
|
|
Konstantin Kinčev
|
četvrtak, 16. januar 2014. |
Doputovao sam u Rusiju i krstio se. Najmanje poslednjih 10 godina važno mesto u stvaralaštvu Alise zauzimaju teme pravoslavlja i slovenstva. 2008. godine Kinčev i njegovi muzičari su održali na Trgu Republike u Beogradu kocert pod parolom Kosovo je Srbija.
|
Kolumne Đorđa Vukadinovića
|
|
Đorđe Vukadinović
|
nedelja, 20. mart 2011. |
Sada možemo sa dosta izvesnosti zaključiti i šta bi nas čekalo da je Milošević 5. oktobra bio malo uporniji, hrabriji ili luđi – ili, pak, da ga njegovi generali i policajci nisu onako ostavili na cedilu.
|
Politički život
|
|
Marinko M. Vučinić
|
petak, 25. mart 2022. |
Oni malobrojni namučeni Srbi koji su se nakon rata vratili u Hrvatsku zaslužuju da ih zastupa patriota, neko ko će iskreno braniti njihova ugrožena prava a to svakako nije Jelena Milić
|
Prenosimo
|
|
BIRN
|
subota, 28. april 2018. |
Srbija je potrošila pola milijarde dinara na obnavljanje toaleta u zdravstvenim ustanovama u 2016. godini, pokazuju podaci Ministarstva zdravlja koje BIRN po prvi put objavljuje.
|
Ekonomska politika
|
|
Dejan Mirović
|
utorak, 16. oktobar 2012. |
Na str. 11 i 13.Studije izvodljivost o SSP između EU i Kosova se navodi da EK tesno sarađuje i sa takozvanim Ministarstvom za trgovinu i industriju Kosova. Upravo to ministarstvo treba da ima važnu ulogu u pregovorima oko SSP-a ističe Evropska komisija.
|
Savremeni svet
|
|
Miroslav Samardžić
|
četvrtak, 30. jun 2022. |
Mnogo je komplikovanija situacija kada treba oceniti ko u ovom ratu dobija, a ko gubi. Iako formalno ratuju dve države, drastično nejednakih resursa, broj indirektih učesnika u sukobu daleko je veći
|
Komentar dana
|
|
Dejan Mirović
|
sreda, 20. maj 2020. |
Ova pravne i dipplomatske činjenica ukazuju da Đukanović ima veći uticaj u Beogradu čak i od EU. One nas navode na zaključak da su tačne tvrdnje o Bebi Popoviću kao neformalnom ministru informisanja Srbije i Crne Gore
|
Kulturna politika
|
|
Vladislav Đorđević
|
nedelja, 22. decembar 2013. |
Razlika između Srba i drugih štokavaca nije lingvistička nego konfesionalna. Stoga je za utvrđivanje srpskog nacionalnog identiteta verski činilac presudan. Lako je razlikovati Srbina i Mađara po jeziku, ali je nemoguće razlikovati Srbina i Hrvata po jeziku. Stoga je izgradnja pravoslavne verske svesti ključan činilac u izgradnji srpske nacionalne svesti.
|
|