Početna strana > Rubrike > Politički život > Vladan Petrov kao etalon politikantstva i poslušništva
Politički život

Vladan Petrov kao etalon politikantstva i poslušništva

PDF Štampa El. pošta
Marinko M. Vučinić   
petak, 23. januar 2026.

Imamo delove muzeja na fakultetu, a Slobodan Jovanović je veliko ime, jedan od naših najvećih naučnika. Neosporno je da je veliko ime, pa je amfiteatar na Pravnom fakultetu pretvoren u muzej u kojem se nalaze njegove stvari. Postojala su mišljenja da je to hram nauke, političke i pravne moći. Međutim, ono u šta je fakultet pretvoren, po rečima Vladana Petrova, predstavlja akademski genocid u pokušaju. Ovo ima za cilj da pokaže kako bi trebalo da nam država izgleda: fakultet – brlog, država – brlog.

Ovim rečima se Vladan Petrov oglasio u jutarnjem programu PINK TV-a, gde je redovni gost i analitičar opšte prakse, ne propuštajući uvek da naglasi da je profesor ustavnog prava i sudija Ustavnog suda. Na taj način on se pridružio novom pokušaju normalizacije i pobedničkom pohodu A. Vučića protiv „obojene revolucije“, koja se sada proglašava za nasilničku, genocidnu, kontejnersku i zgubidansku. V. Petrov samo papagajski ponavlja iskaze A. Vučića, kojima ovaj nastoji da prikaže kako su „studenti u blokadi od različitih fakulteta napravili bukvalno svinjac“. Kada vidite šta su od soba, amfiteatara i učionica napravili, onda vam je potpuno jasno kako bi nam država izgledala“.

Smatrajući sebe oličenjem akademske čestitosti, Petrov je podaničkim nastupima potvrdio da se uklapa u model poluintelektualca koji opisuje Jovanović

Očigledno je da je ovaj pouzdani sledbenik A. Vučića našao inspiraciju u rečima velikog vođe kada je govorio o Pravnom fakultetu u Beogradu kao brlogu. Verovatno je tokom radne posete Pionirskom parku, gde su smešteni tzv. studenti koji žele da uče, video kako izgleda ova „cvetna“ i brižljivo uređena „studentska“ naseobina, koja je nezapamćeno ruglo naše prestonice i pravi brlog. Ipak, to nije sprečilo sudiju Ustavnog suda da pruži bezrezervnu podršku tim „studentima“, iako u tom prostoru borave ljudi daleko od studentskog statusa, od kojih mnogi imaju kriminalnu prošlost.

Valja navesti i odrednicu „fakultet“ iz Blokaderskog rečnika dr. Mihajla Rabrenovića, kolege profesora V. Petrova: „Mesto koje treba da bude hram znanja. Ali, posmatrano iz vizure blokadera, fakultet je samo obična bina za politikantske performanse, štab za organizaciju ‘spontanih’ demonstracija, platforma za saopštenja, mesto za kolektivno jedenje, pijenje i opijanje. Ili kasarna za spavanje i napad na Skupštinu, RTS i tako dalje. Ponekad i mesto za gajenje pacova umesto kućnih ljubimaca.“

Ovakve kvalifikacije protesta studenata predstavljaju novu i brutalnu fazu u obračunu sa studentskim pokretom i pobunom samosvesnih građana. One se ogledaju u dehumanizaciji, obezličavanju i svođenju učesnika protesta na prljavi ološ, koji se mora deratizovati i očistiti. Zato ne čudi što su izloženi neprestanoj tabloidnoj satanizaciji, policijskoj torturi, neosnovanim hapšenjima i sveprisutnoj upotrebi batinaških falangi, koje su poslednja odbrana ovog diktatorskog i duboko kriminalizovanog naprednjačkog režima.

Nasilje i brutalna stigmatizacija postali su glavno sredstvo u pokušaju da se uvede red i obezbedi stabilnost, po cenu da se učesnici protesta i narodne pobune predstave kao ljudski i društveni talog, pacovi, nacisti, ustaše i zgubidani, koji od države prave brlog. Oni mogu očekivati i velike batine koje im je obećao opskurni SNS ministar D. Glišić. Ovakvim postupcima režim pokazuje batinaško lice, spreman da primeni ogoljeno nasilje i monstruoznu tabloidnu propagandu kako bi lažno prikazao nasilni karakter studentskog pokreta i pobune građana, koji su, naprotiv, dosledno nenasilni. Poznato je iz istorije ko se na ovakav način obračunavao sa političkim protivnicima i ljudima stavljenim na listu za odstrel.

Svoj ozbiljan doprinos ovoj „normalizaciji“ dao je i Vladan Petrov, zaklanjajući se iza svog profesorskog zvanja, deleći „dobronamerne“ i „blagogljive“ pravničke savete i politikantska tumačenja, trudeći se da opravda svaki potez velikog vođe. Nikada nije smogao snage, akademske čestitosti ni kuraži da odgovori na pitanje: da li je predsednik republike A. Vučić ikada prekršio Ustav? Tu prestaje njegova „pravnička“ ekspertiza, otkrivajući pravu prirodu njegovog politikantskog i slugeranjskog angažmana.

Petrov nije propustio priliku da (bez osnova) govori o „akademskom genocidu u pokušaju“, koji su, po njemu, „sproveli studenti u blokadi Pravnog fakulteta, pretvorivši ga u brlog“. On nije ubeđen da bi promena ovog diktatorskog i batinaškog režima, koji tako revnosno brani, donela državu koja bi negirala njegovo „politikantsko“ shvatanje tzv. pravne države, u kojoj neprikosnoveni vođa ima odlučujuću ulogu. Gostujući svakodnevno na režimskim televizijama, iskazao je spremnost da pravničkim sofisterijama spreči „akademski genocid“, ne suprotstavljajući se ni jednom rečju žigosanju i difamiranju studentskog pokreta, optuženog za „genocidnu revoluciju“ – besmisleniju i bezočniju konstrukciju teško je zamisliti. Takođe nije osudio policijsku brutalnost protiv studenata i građana, niti pojavu režimskih batinaša u funkciji odbrane režima i A. Vučića.

Kada se sagleda stepen amoralnosti, hipokrizije, licemerstva i politikantstva koji je Vladan Petrov ispoljio u javnim istupima, pružajući političku podršku kleptokratskoj naprednjačkoj oligarhiji, jasno je da nije pokazao uzdržanost. Naprotiv, demonstrirao je otvoreno pristajanje uz diktatorski način vladavine A. Vučića

Petrov je spomenuo i neosporno ime Slobodana Jovanovića, ali upravo se na njega mogu primeniti ocene iz njegovog teksta o poluintelektualcima: „Bilo usled njegove urođene nesposobnosti ili zbog mana školskog sistema, nije dobio podstreka za duhovno samorazvijanje. On uopšte duhovne vrednosti ne razume i ne ceni. Sve ceni prema tome koliko šta doprinosi uspehu u životu, a uspeh uzima u ‘čaršijskom’ smislu, dakle samo materijalistički. S ostalim duhovnim vrednostima odbacuje i moralnu disciplinu, ali ne sasvim, jer prekršaji te discipline povlače krivičnu odgovornost. Ipak, i u moralnom, kao i u kulturnom pogledu, on je u osnovi ostao primitivac. Neomekšan kulturom, a sa olabavljenom moralnom kočnicom, ima sirove snage napretek. Školska diploma, kao ulaznica u krug inteligencije, dala mu je preterano visoko mišljenje o sebi samom.“ Smatrajući sebe oličenjem akademske čestitosti, Petrov je podaničkim nastupima potvrdio da se uklapa u model poluintelektualca koji opisuje Jovanović.

Petrov je spomenuo i neosporno ime Slobodana Jovanovića, ali upravo se na njega mogu primeniti ocene iz njegovog teksta o poluintelektualcima: „Bilo usled njegove urođene nesposobnosti ili zbog mana školskog sistema, nije dobio podstreka za duhovno samorazvijanje. On uopšte duhovne vrednosti ne razume i ne ceni. Sve ceni prema tome koliko šta doprinosi uspehu u životu, a uspeh uzima u ‘čaršijskom’ smislu, dakle samo materijalistički. S ostalim duhovnim vrednostima odbacuje i moralnu disciplinu, ali ne sasvim, jer prekršaji te discipline povlače krivičnu odgovornost. Ipak, i u moralnom, kao i u kulturnom pogledu, on je u osnovi ostao primitivac. Neomekšan kulturom, a sa olabavljenom moralnom kočnicom, ima sirove snage napretek. Školska diploma, kao ulaznica u krug inteligencije, dala mu je preterano visoko mišljenje o sebi samom.“ Smatrajući sebe oličenjem akademske čestitosti, Petrov je podaničkim nastupima potvrdio da se uklapa u model poluintelektualca koji opisuje Jovanović.

Njegovi besomučni i neosnovani napadi na rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića, koga optužuje da svoju funkciju koristi u političke svrhe, dok je on navodno iznad političkih uticaja, dodatno potvrđuju ovo. Petrovljevi javni nastupi su primer očiglednog politikantstva i služenja diktatorskom režimu, u znaku „odbrane pravnog poretka i pravne države“ - koji u ovom izopačenom sistemu ne postoje ni u tragovima. To je vrhunac njegovog licemerstva, jer je od početka studentskih protesta pokazao hipokriziju i pritvorstvo, pokušavajući da demonstrira „pravničku neutralnost“ i „objektivnost“. Ovu je verovatno pokazao i svojim neoglašavanjem o dokazanoj izbornoj krađi 2023. godine, kao izvestilac Ustavnog suda, ili pisanjem deklaracija i programskih tekstova za Srpsku naprednu stranku i predsednika republike. Kao ustavni pravnik, spreman je da brani svaki antiustavni potez A. Vučića, koji svakodnevno krši Ustav i gazi principe vladavine prava i podele vlasti.

Napadajući rektora V. Đokića, Petrov se, kao samoproglašeni ustavobranitelj i disciplinovani branilac naprednjačkog režima, pridružio tabloidnoj hajci na prvog čoveka Beogradskog univerziteta. O tome svedoče njegovi denuncijantski i nedostojni iskazi kojima diskvalifikuje i difamira Đokića. Primer je sledeći: „Rektor Đokić, on čita sa telefona, pa opet je to taj isti centar, on je samo provodnik. Svakako nemaju ime, nemaju stav. Koliko vidim, nemaju ni stav ni program. Stavove izlažu na osnovu toga što im je neko napisao. Moramo ovde, u narednom periodu, pošto je i Vučić rekao da dolazi vreme odgovornosti, da pokažemo građanima da se kriminal ne isplati.“ Vreme odgovornosti bio je jedan od osnovnih studentskih zahteva nakon pada nadstrešnice i pogibije 16 ljudi, za sve one koji su svojom amoralnošću i služenjem ovom pljačkaškom i kriminalizovanom režimu pružili „intelektualne i ekspertske“ usluge i dobro ih naplaćivali.

Borislav Pekić je o moralu govorio kao osnovnom uslovu za smisleni dijalog: „Mislim da se o moralu uvek i pod svim okolnostima i može i mora govoriti. Usudio bih se reći da, ako se o moralu ne bi govorilo, ne vidim o čemu bi se uopšte govorilo, odnosno šta bi još drugo zadržalo svoj smisao da bi se o njemu govorilo. Bez vojske ćemo možda biti izgubljeni, bez političke mašte, verovatno, ali bez morala svakako. Treba se pridružiti ljudima koji brane neko pravo, neki viši vid ljudske egzistencije, čak i ako se čovek sa njima u potpunosti ne slaže. To sa politikom nikakve veze nema. To je čisto moralno pitanje.“ Vladan Petrov se često poziva na akademsku čast i integritet, ali njih nema bez poštovanja etičkih principa i borbe za kritičko mišljenje i pravo na pobunu protiv režima koji počiva na nasilju, korupciji, strahu, progonu neistomišljenika, poništavanju ustavnosti i slobodne volje naroda. Protesti studenata i samosvesnih građana istinski su izraz prava na pobunu protiv ovog diktatorskog i anticivilizacijskog načina vladavine.

Nikada nije smogao snage, akademske čestitosti ni kuraži da odgovori na pitanje: da li je predsednik republike A. Vučić ikada prekršio Ustav? Tu prestaje njegova „pravnička“ ekspertiza, otkrivajući pravu prirodu njegovog politikantskog i slugeranjskog angažmana

Krivičnu prijavu protiv pripadnika žandarmerije potpisalo je 40 profesora Pravnog fakulteta u Beogradu, a odnosi se na događaj na Bulevaru kralja Aleksandra, na platou Slobodana Jovanovića i unutar fakulteta, kada je 43 pripadnika žandarmerije, u punoj opremi, bez upozorenja nasrnulo na 85 građana i studenata, nanoseći im ozbiljne povrede. Ova prijava je primer zalaganja za akademsku čestitost, integritet i moralne i pravne principe. Ne moram pitati da li ju je potpisao naprednjački „ustavobranitelj“ Vladan Petrov. On je, u skladu sa svojom ulogom u „normalizaciji“ stanja na univerzitetu i društvu, i brigom za odbranu lika i „istorijskog“ dela A. Vučića, uputio poruku sudijama i tužiocima: „Kao sudija Ustavnog suda moram da budem malo uzdržan, ali apelujem na kolege da moraju da rade po Ustavu i zakonu.“ Bilo bi mu bolje da se ne poziva na funkciju sudije Ustavnog suda, koji je odavno izgubio ugled i relevantnost, budući da je poslušnička ispostava A. Vučića i naprednjačkog režima, a njegovo spominjanje izaziva podsmeh i negodovanje u javnosti.

Kada se sagleda stepen amoralnosti, hipokrizije, licemerstva i politikantstva koji je Vladan Petrov ispoljio u javnim istupima, pružajući političku podršku kleptokratskoj naprednjačkoj oligarhiji, jasno je da nije pokazao uzdržanost. Naprotiv, demonstrirao je otvoreno pristajanje uz diktatorski način vladavine A. Vučića, koji, shodno svojoj huliganskoj prirodi, uživa da uvodi red koristeći brutalnu silu, kršeći sva načela vladavine prava, podelu vlasti, slobodu izbora i ustavnost.

(22. avgust 2025.) 

 
Pošaljite komentar

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li mislite da će zgrada Generalštaba biti srušena i na njenom mestu sagrađen hotel?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner