Komentar dana | |||
„Nabuko“ ponovo u igri |
![]() |
![]() |
![]() |
petak, 11. januar 2013. | |
Zbog nemogućnosti ostvarivanja originalnog plana projekat Nabuko je sredinom prošle godine izmenjen i skraćen na 1.300 km, a prema novom planu, gasovod „Nabuko-Zapad“ bi trebalo da prenosi gas iz Azerbejdžana do tursko-bugarske granice, a zatim preko Rumunije i Mađarske do austrijskog Baumgartena. Izgradnja Nabuko-Zapad bi trebalo da počne u Bugarskoj, sredinom ove godine, a Bugarska, koja ima veoma važnu ulogu i u Južnom toku, planirana je da bude nosilac i drugog projekta. S tim ciljem je početkom januara u Sofiji održan sastanak Komiteta za Nabuko, na kome su pored predstavnika zemlje domaćina, učestvovale i vladine delegacije iz Austrije, Rumunije, Mađarske i Turske. Skupu su takođe prisustvovali i predstavnici kompanija investitora, Generalnog direktorata za energetiku Evropske komisije, Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropske investicione banke i Međunarodnog monetarnog fonda, što sugeriše da je za razliku od prve verzije, realizacija projekta skraćenog Nabuka mnogo verovatnija, uz ključnu ulogu Bugarske i snažnu podršku Evropske komisije. Bugarska deonica Nabuka iznosi 424 kilometra, a ona bi trebalo da se nastavi na budući Trans-anadolijski gasovod, koga će graditi Azerbejdžan i Turska. Pored Bugarskog energetskog holdinga (BEH), trenutni deoničari Konzorcijuma Nabuko su i rumunski Transgas, turski Botas, austrijski OMV, nemački RVE i mađarski MOL. Svaka kompanija kontroliše 16,67 posto udela, a gas za ovaj gasovod bi trebalo da stiže sa polja Šah Deniz 2 u Azerbejdžanu, čiji su deoničari, predvođeni kompanijom Britiš Petroleum, odlučili na sastanku u Sofiji da u načelu prihvate ponudu da u konzorcijumu Nabuko imaju 50 odsto udela. Kako piše internet magazin „Blumberg“, u igri za transport azerbejdžanskog gasa bio je i Trans-jadranski gasovod, koji je planiran preko Grčke do Italije, ali je ponuda Konzorcijuma Nabuko bila ubedljivija. Ipak, do konačnog dogovora i potpisivanja ugovora doći će tek posle detaljnih pregovora zainteresovanih strana, čiji se završetak očekuje u junu 2013, kada bi trebalo da se donese i konačna odluka o početku gradnje Nabuka-Zapad. Skraćeni Nabuko, i pored napora Evropske komisije, ipak neće moći da u znatnijoj meri umanji zavisnost od Rusije, pošto Prvobitni plan za gasovod Nabuko, koji bi dopremao gas iz Azerbejdžana i Turkmenije i Irana, nije ostvaren zbog loših odnosa sa Iranom i neekonomičnosti celog projekta pošto nisu obezbeđene dovoljne količine gasa. To je u suštini bio politički projekat koji je trebalo da odvrati Ruse od izgradnje Južnog toka, i koji je računao pre svega na gas iz Irana, dok su Rusi ranije na nekoliko decenija zakupili gasna polja u Turkmenistanu i Azerbejdžanu, čime je Nabuko zakopan pre nego što je i započeo. Izgradnja skraćenog Nabuka ostavlja mogućnost da stari projekat jednom ipak bude realizovan u slučaju pokoravanja Irana, koji je i zbog toga umnogome meta planova zapadnih stratega. Napori koje preduzimaju zvaničnici EU i SAD u nastojanju da Bugarsku i ostale zemlje navedu da diverzifikuju snabdevanje, svedoče da energetski „hladni rat“ nije ni blizu kraja. |