Početna strana > Rubrike > Komentar dana > A da li je EU zaista odbacila strategiju za sever?
Komentar dana

A da li je EU zaista odbacila strategiju za sever?

PDF Štampa El. pošta
Ana Radmilović   
četvrtak, 25. mart 2010.

Januarska vest sa Kosova bila je strategija za sever autora Pitera Fejta, koja je inspirisala razne srpske prognozere katastrofa da se prisete akcije „Oluja“ kojom je hrvatska vojska izvršila etničko čišćenje Srba u Hrvatskoj i naslute da će se nekakav sličan scenario odigrati i na srpskom severu Kosova. Srbi su odbacili ovu strategiju i od nje se odustalo. Tako barem piše u srpskoj štampi.

Umesto kancelarije ministra lokalne samouprave u vladi Kosova Sadrija Feratija, koja je trebalo da bude otvorena početkom februara, osniva se Evropska kuća u kojoj će biti kancelarija italijanskog ambasadora Majka Đifonija. Evropska kuća biće otvorena za građane severa, kao što je to trebalo da bude kancelarija ministarstva lokalne samouprave. Razlika je, dakle, samo u nazivu kancelarije i imenu „kancelara“.

Druga bitna stavka odbačene Fejtove strategije bio je rad na vidljivosti investicija kvazidržave i EU čiji bi projekti trebalo da olakšaju život građana severa. Evropska kuća, takođe, ima zadatak da učini investicije vidljivim građanima, ali ovaj put će se kao investitor pominjati samo EU, dakle bez Kosova. Razlika je, dakle, ponovo samo u nazivima.

Sledeća preporuka odbačene strategije za sever bila ja povećana prisutnost Kosovske policije (KPS) na severu, regulisanje saobraćaja, uklanjanje nelegalnih objekata sa ulica i sklanjanje nezakonitih i rizičnih benzinskih pumpi. U ovom periodu KPS radi na tome, uz blagoslov privremenih srpskih opštinskih vlasti koje, naravno, sa ovakvim problemima ne mogu da izađu na kraj bez pomoći kosovske policije iz prostog razloga što srpska policija na ovom prostoru ne postoji (bar ne u uniformama i ovlašćenjima da bilo šta uradi).

Jedna od Fejtovih preporuka, zatim, odnosila se na prisustvo Bezbednosnih snaga Kosova (BSK) na severu koje je skandalizovalo Srbe i od ovoga se, takođe, odustalo. Umesto BSK na severu će, pošto je strategija odbijena, biti pojačano prisustvo pripadnika Euleksa. Razlika je, u ovom slučaju, nešto značajnija za Srbe sa Kosova u tom smislu što nacionalnost pripadnika neke vojske koja defiluje severom igra veliku ulogu, koja je možda samo psihološke prirode ali u svakom slučaju povećava rizik da do nekih međunacionalnih incidenata ipak dođe.

Cilj objavljivanja strategije Pitera Fejta nije bio „destabilizacija“ i priprema terena za nekakvu novu „oluju“. Cilj ove strategije bio je da ista bude odbijena od Srba kojima će ovde biti učinjen ustupak – u vidu odbacivanja strategije od strane EU čime se dobija sledeće: prvo, Beograd ima prostora da ne bude „ponižen“ jer je izborio odbacivanje Fejtovog plana i drugo, Srbi, pošto im je „učinjeno“, moraju da prihvate nove mere koje ovaj put potpisuje EU. Suština je ista.

Na administrativnom prelazu postavljena je carina koja sve češće konfiskuje robu preprodavcima i uzalud srpske „naftadžije“ blokiraju puteve i protestuju, uzalud ih podržavaju pojedini stranački lideri sa Kosova i ostali konkurenti na izborima koji slede na severu – ta carina je dogovor između Beograda i EU. Kao i ostale mere, poput raščišćavanja ulica i sklanjanja nelegalnih pumpi, koje su neformalni dogovor između privremenih predstavnika opštine Severna Mitrovica i KPS-a.

Na mitingu održanom na jedanaestu godišnjicu NATO bombardovanja oko tri hiljade Srba sa severa poslalo je poruku da ne pristaje na strategiju za sever. Naizgled besmislena poruka, s obzirom na to da je strategija zvanično već uveliko odbačena, ali sa kojom moram da se složim makar u jednom – strategija za sever, ona prava, a ne ona koju su nam dali da čitamo, nije niti će u skorije vreme biti odbačena zato što se na njoj radilo tih jedanaest godina, od dana kada je pala prva bomba na tadašnju Jugoslaviju, i u tu je „strategiju“ uloženo previše novca i mnogo je zemalja koje su u njenom sprovođenju uzele učešća.

Čemu je onda, osim za potrebe slikanja, služio ovaj „nestranački“ protest na kojem su govorili predstavnici stranaka a kojem su prisustvovali (u najvećem broju) oni građani kojima je to „radna obaveza“ (u prevodu, ljudi koji rade u državnim firmama i koji prisustvuju ovakvim skupovima kada im šefovi nalože), poneki predstavnik neke od organizacija, stranačke omladine i nešto novinara? Služio je za zamlaćivanje, kao i Fejtova strategija za sever zajedno sa njenim „odbacivanjem“, kao i mnoge slične „akcije“ u režiji političara koji još uvek misle da ovakva borba za Kosmet donosi poene, sve jedna drugoj slične po nedostatku ikakvog učinka „akcije“ o kojima svako malo stižu neke vesti sa Kosova.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner