Početna strana > Prenosimo > Radio sam najbolje što sam mogao
Prenosimo

Radio sam najbolje što sam mogao

PDF Štampa El. pošta
Vuk Jeremić   
petak, 29. oktobar 2010.

(Večernje novosti, 29.10.2010)

POSLE povlačenja naše rezolucije o Kosovu u GS UN, kao da se povukao i Vuk Jeremić. Kao da nije želeo da bude deo opšteg oduševljenja i euforije. One strasti s kojom je branio prvi tekst, nije bilo kad je izašao pred govornicu da obrazlaže drugi. Ministar se, međutim, ne slaže sa ovakvim ocenama. Na opasku da postoji utisak da on lično ne stoji iza odluke da se prihvate evropski zahtevi, odgovara:

- U ozbiljnom državnom poslu nema mnogo prostora za soliranje. Naravno, svako treba da iskaže sopstveno mišljenje u procesu donošenja važnih odluka. Ali, jednom kada se one donesu, iza njih mora da stane i da ih sprovodi u delo ceo državni aparat. Kao zemlja prolazimo kroz izuzetno težak period, i svi moramo da se ponašamo maksimalno odgovorno u okviru svojih zaduženja.

Zašto, onda, niste više branili usvojeni tekst, o kojem su mnogi ministri, čak i oni u čijem to nije resoru, pevali hvalospeve kao o ključnoj prekretnici na putu u Evropu? Zašto ste se povukli?

- Ministar spoljnih poslova jedne zemlje na tako nešto nema pravo. Ne, nijednog trenutka nisam prestao sa radom, čak ni smanjio intenzitet delovanja. Moguće da u periodu o kojem govorite to nije bilo toliko vidljivo, s obzirom na to da je jedan broj komentatora značajno povećao učestalost i podigao tonalitet svojih medijskih nastupa.

Glavni efekat usvajanja zajedničke rezolucije sa EU pred UN trebalo bi da bude pokretanje dijaloga sa Prištinom. Po svemu sudeći, Albanci pokušavaju da taj proces prolongiraju. Kada, u ambijentu kada Priština očekuje izbore, očekujete da pregovori počnu?

- Mi smo za dijalog spremni. Što se nas tiče, on može da počne odmah. Spremni su i zvaničnici iz Brisela, koji će imati posredničku ulogu. Razumem da ovo, možda, nije najjednostavniji trenutak za Albance, imajući u vidu njihova politička previranja, ali zaista verujem da je za sve zajedno bolje da proces otpočne što je pre moguće.

Koji bi problemi trebalo da se prvi nađu na stolu? Stav predsednika Tadića je da su to lakše teme oko kojih će se moći da se postigne kompromis, kako stvari ne bi zapele već na početku...

- Naše je mišljenje da bi najpre trebalo krenuti od tema koje ne sadrže bilo kakvu kontroverzu, poput uspostavljanja saradnje u rešavanju problema nestalih lica. Postizanje uspeha na samom početku bi svakako imalo pozitivan efekat za buduće faze dijaloga, kada se budemo dotakli delikatnijih stvari. U svakom slučaju, pregovore bi trebalo da vode eksperti, a ne visoki funkcioneri ili političari.

Iz SAD i EU poručuju da je status završena priča. Naša strana, pak, veruje da ćemo uspeti i to pitanje da ”ubacimo” na dnevni red i da će to biti mnogo lakše kada pregovori počnu? Verujete li da ćemo, zaista, u tome uspeti?

- Ne mora se direktno pristupiti pregovorima o statusu da bi se pronašla rešenja za one probleme koji proizlaze iz činjenice da dve strane imaju fundamentalno različito gledanje po pitanju suvereniteta nad teritorijom Kosmeta. Naša strana će, prirodno, polaziti od toga da nijedno praktično rešenje ne može biti takvo da se njime direktno ili indirektno priznaje jednostrano proglašena nezavisnost. Očekuje se da će početne pozicije Albanaca biti drugačije. Biće potrebno da obe strane iskažu konstruktivnost da bi se postigao kompromis oko svih otvorenih pitanja.

Opozicija optužuje vlast da je pristankom na dijalog o tehničkim pitanjima, zapravo pristala da definiše relaciju između Srbije i Kosova kao dobrosusedske odnose dveju država i da se tako indirektno priznaje nezavisnost. Kako odgovarate?

- Ne slažem se sa takvim tumačenjem. Beograd sigurno neće prihvatiti nijedno rešenje koje bi se moglo shvatiti kao priznavanje nezavisnosti, pa samim tim ni definisanje Srbije i Kosova kao dve suverene države.

Je li realno očekivati da se pitanje podele nametne kao jedno od rešenja?

- Svako rešenje oko kojeg je moguće postići konsenzus svih zainteresovanih strana je bolje od bilo kog nametnutog. Nastavićemo da se kroz pregovore konstruktivno zalažemo za postizanje istorijskog kompromisa između Srba i Albanaca.

Da li je Kosovo, posle usvajanja Rezolucije u kojoj se ne pominje status, skinuto sa dnevnog reda SB UN ili ima šanse da se ta tema vrati pred taj organ u nekom trenutku?

- Ne. Rezolucija 1244 ostaje na snazi, a ona predviđa redovne tromesečne izveštaje Unmika SB UN. Ništa se, dakle, u tom smislu nije promenilo.

Je li ikad postavljen uslov da se prestane sa lobiranjem protiv priznavanja nezavisnosti, što vi i dalje činite?

- Taj uslov nam zvanično nikada nije postavljen, ali i da jeste, ne verujem da bismo mogli da ga prihvatimo. Posao Ministarstva spoljnih poslova je da se diplomatskim sredstvima odupire nametanju nezavisnosti KiM u cilju postizanja kompromisnog rešenja. To ćemo nastaviti da činimo i u budućnosti.

Imate li saznanja da li će biti novih priznavanja nezavisnosti u susret pregovorima?

- Mislim da smo dinamičnim diplomatskim angažovanjem svih državnih organa uspeli da postignemo nešto što je malo ko očekivao - a to je da ni posle mišljenja Međunarodnog suda pravde, niti posle usvajanja Rezolucije u Generalnoj skupštini nije došlo do novog talasa priznavanja Kosova. I pored najavljenih desetina novih država, i pored svih pritisaka koji su vršeni, ipak su samo dve to učinile. Jedna je Honduras, koji ima vladu koju gotovo niko na svetu ne priznaje, a druga pacifičko ostrvo Kiribati.

Koliko će nam upućivanje zahteva EK o izradi mišljenja o statusu kandidata Srbije uopšte značiti ako sam status kandidata, a pogotovo članstvo, budu i dalje uslovljeni teško rešivim zadacima?

- Prosleđivanje aplikacije za članstvo Evropskoj komisiji je izuzetno važan korak na putu integracija i predstavlja potvrdu održivosti naše evropske politike. Proces pristupanja je ponovo u punom jeku. Ne treba imati sumnju da je pred nama ozbiljan posao i značajni izazovi, ali iskreno verujem da ćemo nastaviti da ih prevazilazimo, kao i do sada.

Mislite li da se ispostavilo da je neki vid priznavanja Kosova, makar kroz dobrosusedske odnose, ipak postao uslov na putu Srbije ka EU?

- Ne, učlanjenje u EU i rešavanje problema KiM su i dalje dva razdvojena procesa. Ne kažem da nema onih koji bi da te dve stvari povežu, ali mi ćemo nastaviti da se svim diplomatskim sredstvima borimo da do toga ne dođe. U tome nam značajnu pomoć pružaju države članice EU koje nisu priznale Kosovo.

Opet se daju optimistički rokovi za pristup EU, ovaj put od 2014. do 2016. Šta vi mislite o tim okvirima?

- Mislim da bilo kakvo licitiranje datumima nema oslonac u realnosti. Isuviše je mnogo parametara na koje nikako ne možemo da utičemo, pre svega onih koji se tiču svetske ekonomske krize i političkih odnosa u okviru same Unije. Naš posao je da se posvetimo izgradnji evropskog društva u kome će građani Srbije uživati evropske standarde života, u najkraćem mogućem roku.

Kako trenutno procenjujete odnose u regionu?

- Mislim da odnosi u regionu nisu bili bolji od raspada SFRJ i pored svih otvorenih pitanja koja nas, nažalost, i dalje opterećuju. Srbija je dala ključan doprinos poboljšanju prilika na Balkanu sprovođenjem politike koju je zacrtao predsednik Tadić, a koja podrazumeva nulti nivo konflikata sa susedima. U narednoj godini, Srbija je dobila podršku za poziciju predsedavajućeg u tri najvažnije regionalne organizacije - Jadransko-jonskoj inicijativi, Centralnoevropskoj inicijativi i Procesu saradnje u jugoistočnoj Evropi. Učinićemo sve da ona budu uspešna i da 2011. postane godina konačnog učvršćivanja Srbije na poziciji regionalnog lidera.

Jedan deo političke javnosti je krivicu za tvrdo vođenje državne politike prema Kosovu prebacio na Vas, tražeći čak i ostavku. Jeste li Vi lično zadovoljni kako ste u prethodnom periodu vodili spoljnu politiku?

- Radio sam najbolje što sam umeo i najpredanije što sam mogao, u okviru zadatih parametara zvanične državne politike. Sa te strane, savest mi je čista. Da li je moj objektivni učinak zadovoljavajući, to je drugo pitanje.

U DS je očigledno počela žestoka bitka za stranačke fotelje. Navodno, ona će se, pre svega, voditi za način glasanja, što će onda direktno uticati na popunjavanje mesta. Da li ćete se i Vi kandidovati za jedno od potpredsedničkih mesta?

- Po aktuelnom statutu i pravilnicima, pravo da učestvuju na direktnom glasanju na izborima za stranačke funkcije imaju svi članovi DS, kojih ima preko 160.000. Mislim da će ta činjenica ohrabriti i neke koji se trenutno ne nalaze na rukovodećim mestima u stranci da ozbiljno razmisle o svojoj kandidaturi. Što se mene lično tiče, još uvek nisam doneo konačnu odluku.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner