Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Putinovo obraćanje građanima - državnik na ispitu
Savremeni svet

Putinovo obraćanje građanima - državnik na ispitu

PDF Štampa El. pošta
Đorđe Milošević   
subota, 19. april 2014.

Iz tradicionalnog ,,godišnjeg TV susreta’’ predsednika Rusije Vladimira Putina sa građanima može se izvući nekoliko vrlo značajnih zaključaka i poruka. Prvi, možda i najvažniji je da Moskva nije želela niti prouzrokovala aktuelnu krizu u Ukrajini, koja sada zaokuplja pažnju svetske javnosti i ozbiljno preti zaoštravanju međunarodne situacije. Takav zaključak proizilazi iz mnoštva činjenica koje je ruski predsednik naveo i u čiju se uverljivost i iskrenost ne može sumnjati. Sledi zaključak da Moskva želi regulisanje događaja u ovoj zemlji mirnim putem - putem razgovora i pregovora svih strana u ukrajinskom društvu, uz bezuslovno poštovanje prava građana čiji je maternji jezik ruski.

Za građane Srbije od posebne važnosti je i zaključak oko događaja u Jugoslaviji devedesetih godina. ,,Pogledajte šta su uradili sa Jugoslavijom; iscepkali na parčiće i sada manipulišu svime čime mogu. Eto, to isto neko želi da uradi i sa nama’’, rekao je ruski predsednik. Iz njegove izjave, međutim, proizilazi da takav film niko i nikada neće gledati.

Ruski predsednik je, dakle, rekao ono što se svih ovih godina, od završetka NATO agresije, nije usudio da jasno i glasno kaže niko od rukovodilaca u Beogradu.

I, za mnoge, veoma važan zaključak ili bolje reći utisak: Vladimir Putin je i ovoga puta pokazao da je bar za glavu viši od svih konkurenata na svetskoj političkoj sceni. Zapravo da po sposobnosti, znanju, političkom obrazovanju, dobrim namerama i realnom gledanju na događaje na međunarodnoj sceni- nema konkurenata. Čak i kada su u pitanju problemi sa kojima se ljudi susreću u svakodnevnom životu. Nije onda nikakvo čudo što je Putinov rejting u sopstvenoj zemlji već godinma tako visok, što uživa, rekao bih, nepodeljen ugled u progresivnoj međunarodnoj javnosti i što je i prošle godine proglašen za ,,čoveka godine’’.

S druge strane, to je istovremeno uzrok što ga nosioci zla i u Rusiji i u svetu satanizuju, što od njega prave diktatora i monstruma, što mu prete haškim sudom i upoređuju ga sa ličnostima koje su ostavile negativne tragove u istoriji. Čovek takvog kova, patriotizma, elana i odlučnosti, koji je Rusiju podigao iz ponora i postavio je na noge, koji polako ali sigurno vodi zemlju u bolju i sigirniju budućnost i- što je posebno važno- energično brani njenu slobodu, nezavisnost, integritet i suverenitet, ne može da se svidi onim snagama koje ne žele da vide Rusiju kao snažnu, prosperitetnu i demokratsku zemlju, kao ravnoprvanog člana međunarodne zajednice.

Ne bih želeo da se osvrćem na konstatacije iz Putinovog govora koje su već objavljene, ali bih podvukao samo neka osnovna zapažanja.

"Rusija nikada nije planirala nikakvu aneksiju niti bilo kakva vojna dejstva na Krimu", rekao je Putin. "Naprotiv, išli smo od toga da ćemo graditi međudržavne odnose sa Ukrajinom polazeći od geopolitičke realnosti. Mislili smo i nadali se da će građani čiji je maternji jezik ruski živeti u povoljnim političkim uslovima i da ih niko neće pritiskati, pretiti im. Ali, kada je iznikla drugačija situacija i kada su građani Krima počeli da govore o želji za samoopredeljenjem, mi smo počeli da razmišljamo šta da radimo."

Putin je oštro kritikovao angažovanje vojne sile protiv proruskih demonstranata na jugoistoku Ukrajine, nazivajući ta dejstva zločinom protiv sopstvenog naroda. Kategorički je demantovao da na tom području postoje ruske jedinice, nazivajući takve tvrdnje glupošću. Tamo se nalazi samo lokalno stanovništvo, a dokaz toga je da ljudi nemju maske na licima.

"Činjenica je da neko želi da posvađa Rusiju i Ukrajinu, da uvuče Rusiju u sukob, a zatim je optuži za agresiju. Želja da se razdvoji jedan narod i da se posvađaju Rusija i Ukrajina proteže se kroz stoleća", ocenio je predsednik Rusije. "Lideri belogardejaca, bez obzira na protivrečnosti sa boljševicima, nikada nisu ni razmišljali o podeli Ukrajine i Rusije i bili su u pravu. Sada živimo u različitim državama i ta politička razdvajanja se nastavljaju."

Tokom razgovora, koji je trajao bezmalo četiri sata i tokom koga je Putin odgovorio na 85 pitanja (od oko dva miliona upućenih telefonom, SMS porukama ili putem interneta), bilo je i onih koja su se odnosila na domaću opoziciju. Putin je rekao da zna da u pojedinim intelektualnim krugovima postoje rezerve zbog prisjedinjenja Krima Rusiji. "Da, čuo sam i čitao, da bi pojedinci želeli poraz i sopstvene države", rekao je Putin. "To je u izvesnom smislu naša tradicija. Kao što je poznato, boljševici su tokom Prvog svetskog rata takođe pozivali na poraz vlade sopstvene zemlje i doveli do revolucije. Mi, međutim, nećemo protiv njih preduzimati nikakve represivne mere. Putin ocenjuje da je liberalna opozicija u Rusiji malobrojna i `beskonačno daleko od naroda`." Dodao je da ipak ne treba bagatelisati stav onih koji drugačije misle, koji imaju sopstvenu tačku gledišta na ono što se dešava u zemlji ili na međunarodnoj areni.

Kao i u ranijim prilikama, nisu izostala ni neobična pitanja. Tako je jedna šestogodišnja devojčica upitala Putina šta misli - da li bi njega, Putina, američki predsednik Obama spasao kada bi počeo da se davi u nekoj dubokoj vodi. "Ne mogu da kažem da sam sa američkim predsednikom uspostavio nekakve posebne odnose, ali mislim da je on čestit i hrabar čovek i on bi me spasao", rekao je diplomatski Putin. Dodao je da ipak nikako ne bi želeo da u nekoj vodi tone.

Pitali su predsedika kada će se u zemlji pojaviti ,,prva dama’’ na šta je on, šaleći se, odgovorio da prvo mora da uda svoju bivšu suprugu Ljudmilu Aleksandrovnu, ,,a zatim ću o sebi misliti’’.

Vladimir Putin smatra neozbiljnim razgovore o vraćanju Aljaske Rusiji koja je prodata Americi pre vek i po. ,,Faina Ivanovna, draga, šta će vam Aljaska’’- rekao je Putin ženi koja je postavila to pitanje. Mi smo severna zemlja, oko70 odsto naše teritorije nalazi se na severu ili krajnjem severu. Aljaska - zar je ona na Ekvatoru? Pa nju u šali nazivaju Ajs krim".

Ruski predsednik kaže da Rusija neće zavesti ,,gvozdenu zavesu’’. Takođe je izjavio da ne želi da bude doživotni predsednik Rusije i da ne želi tako dugo da bude na čelu države. 

Putina, očigledno, nisu zaplašile američke sankcije. "Ako pokušaju da nekoga kazne, kao što nevaljalu decu teraju u ćošak da kleče na pasulju kako bi ih bolelo, to će na kraju krajeva značiti da seku granu na kojoj sede. Kad- tad to će bezuslovno shvatiti", kaže Putin.

Istog dana kada je predsednik Rusije odgovarao na pitanja građana, u Ženevi su predstavnici Rusije, SAD Evropske Unije i Ukrajine usaglasili dokumenat o deeskalaciji nasilja u Ukrajini. Dokumentom se predlaže razoružanje nezakonitih grupacija obeju strana u konfliktu, a vlasti u Kijevu dužne su da odmah počnu široki nacionalni dijalog. Predviđa se vraćanje zauzetih objekata, amnestija za demonstrante, ali ne i za one koji su počinili zločine, kao i veća ovlašćenja za lokalne samouprave. Ruski šef diplomatije Lavrov upozorio je da Ukrajina mora da zadrži vanblokovski status, čije bi kršenje podrilo napore za regulisanje krize.

Da li će doći do pune realizacije ovog dogovora, treba da se vidi u najskorije vreme. U protivnom, događaji mogu da izmaknu kontroli. A scenario može biti krajnje nepoželjan. U uslovima kada se događaji odvijaju kao na traci, teško je predvideti ne šta će biti ne samo za nedelju-dve, nego i šta donosi sutrašnji dan.

Generalni direktor Centra za političke informacije Aleksej Muhin smatra da ako ukrajinski političari ne nađu snage da uzmu stvari u svoje ruke i obustave ,,pohod na jugoistok’’ Savet bezbednosti UN može da uputi u Ukrajinu mirovne snage. U tom slučaju o brzom rešenju krize ne ne može biti ni reči.

Po njegovoj oceni, drugi, još lošiji scenario bio bi raspad Ukrajine. Mogu se otcepiti ne samo istočni, nego i zapadni regioni. Zapadna Ukrajina, u kojoj su antiruska osećanja najuočljivija a nacionalizam najjači, takođe se distancira od Kijeva i tamo je separatizam jači nego na istoku. Neki delovi te teritorije mogli bi se pripojiti drugim zemljama.

"Životni standard katastrofalno opada", kaže Muhin. Za samo nekoliko nedelja, vlasti u Kijevu neće imati novac da isplaćuju plate i penzije. Verovatno bi u tom slučaju ljudu ponovo izašli na ulice. Čak iako se predsednički izbori održe 25. maja, može se desiti da oni ne donesu nikakav rezultat. Dok se u odnosu na Janukoviča na obave procesualno neophodne radnje za odstranjenje od vlasti, on će biti legitimni predsednik države. Bar do februara 2015 godine kada mu ističe sadašnji mandat. Zato Evropska Unija i SAD ,,hrane’’ Kijev samo obećanjima, ali novac ne daju. Pravne osnove za pružanje pomoći nema. Kome da daju novac? Vašington i Brisel zapali su u klopku koju su sami stvorili. Finansijska pomoć može poći Ukrajini ne ranije nego što budu poznati rezultai predsedničkih izbora. Ako se oni uopšte održe i ako budu priznati da su legitimni.

I tako, događaji se vrte u krug. Utisak je da su preporuke iz Ženeve samo pokušaj da se eskalacija smiri, ali ne i da se problem definitivno reši. Za to su potrebni mnogo veći napori, mnogo više dobre volje i znatno duži vremenski period. Nije malo onih koji sumnjaju u brz i efikasan korak ka stabilizaciji situacije. Tim pre što je poslednjih mesec-dva nakupljeno toliko nove mržnje i što su pale prve žrtve. A, takođe, zato što postoji opravdana sumnja da će oni koji su odavno bacili oko na Ukrajinju, koji žele da je otrgnu od Rusije i zabiju klin između dve zemlje, olako odustati od svojih namera.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner