| ponedeljak, 09. februar 2026. | |
|
Pravnici i građani okupoli su se ispred Ustavnog suda u Beogradu, na poziv studenata u blokadi, kako bi iskazali podršku zaposlenima u pravosuđu, na protestu pod nazivom "Smene umesto čestitki".
Glavni povod da se okupe ispred Ustavnog suda, kako su rekli, jeste pritisak na ljude u pravosuđu koji su svoj posao obavljali časno, u vidu nedavno usvojenih "Mrdićevih zakona". Dodali su da će skup biti organizovan i zbog sumnje da vlast pokušava da smeni tužiteljku Irenu Njeloš, načelnika Službe za suzbijanje droga Rašu Popovića i njegovog zamenika Nikolu Đokovića koji su naložili akciju zaplene droge u selu Konjuh kod Kruševca. Veliki broj građana se okupi da iskaže svoj protest, kako zbog izmena pravosudnih zakona, tako i da bi podržali one koji samo rade svoj posao onako kako treba. Studentkinja: Ovo okupljanje je ustavni skup Danas stojimo ispred Ustavnog suda jer se u Srbiji više ne vodi rasprava o jednoj zakonskoj izmeni, već o tome da li Ustav još uvek važi kao najviši pravni akt ili je postao prepreka koju vlast obilazi kada joj smeta, rekla je studentkinja i govornica. "Ovo okupljanje je ustavni skup. Skup ljudi koji traže odgovor na jednostavno pitanje ko štiti ustav kada ga oni na vlasti krše kroz zakon. Set tzv. 'Mrdićevih zakona' predstavljanjen u javnosti kao tehnička reforma,. U stvarnosti, oni su doneti bez javne rasprave, bez ozbiljnog učešća struke i uz otvoreno protivljenje tužilaca, sudija i advokatskih komora. To nije način na koji se u pravnoj državi menja pravosuđen. To je način na koji se pravo suđenja stavlja pod kontrolu", rekla je ona. Rekla je da zakon donosi neko za koga nije poznato da li je zaista zavšrio privatni Pravni fakultet. "U Srbiji danas problem više nije kriminal, već tužilac koji se usudi da ga istražuje", rekla je ona. Ukazala je da već duže vreme nemamo adekvatno obraćanje vrhovne javne tužiteljke, te da u situaciji u kojoj se zemlja i radnici u pravosuđu nalaze ćutanje nije neuralnost. Kada je reč o Ustavnom sudu, podsetila je da je predsednik Ustavnog suda Vladan Petrov rekao je da ne vidi suštinske nedostatke u ovim izmenama, niti to što je struka bila isključena. "Uglješa Mrdić, predlagač zakona, rekao je u javnom nastupu da su ovi zakoni doneti kako bi se sprečilo da pojedini tužioci hapse ministre i da dođu do samog vrha vlasti. To nije lapsus, to je priznanje. Kada je cilj zakona da se ograniči krivično gonjenje nosioca vlasti, tada više ne govorimo o reformi, već o zakonodavnom štitu od odgovornosti. Takva izjava sama po sebi predstavlja dokaz političke pozadine zakona", istakla je. Tužilački saradnik: Od slučaja "Generalštab" više neće biti predmeta koji će "morati da sačekaju svoje vreme" Tužilački saradnik Rade Bajić iz Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, rekao je da su krajem 2024. godine primili anonimnu krivičnu prijavu u vezi sumnje da su najviši predstavnici izvršne vlasti, koji su od 2022. do 2024. godine bili na čelnim pozicijama ukupno četiri ministarstva i nekoliko drugih organa državne uprave, izvršili brojne zloupotrebe i falsifikovanja u cilju protivustavnog i protuzakonitog ukidanja svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba u Beogradu. Krivični postupak je u toku, iako je Bajić u međuvremenu isključen iz postupanja i premešten iz svog odeljenja, te stoga i može da govori. "Međutim, želim da naglasim i istaknem da je od početka postupka protiv odgovornih lica u predmetu Generalštab jednom za uvek prekinuta naopaka praksa srpske javno-tužilačke organizacije. Od tog 12. maja 2025. godine, kada je po zahtevu TOK i naredbi suda izvršen pretres službenih prostorija v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, više neće biti takozvanih predmeta koji moraju da sačekaju svoje vreme. Jer vreme za odbranu Ustava i pravnog poretka je uvek, odmah i sad", kazao je on. Milivojević: Sedam vekova posle Dušanovg Zakonika, branimo pravosuđe od samovolje jednog čoveka Uoči protest predsednik Demokratske stranke Srđan Milivojević kazao je da se pravosuđe brani od samovolje jednog čoveka. "Prošlo je 680 godina od donošenja Dušanovog Zakonika u kome se kaže 'sudije da sude po zakoniku, a ne po strahu od carstva'. Mi danas moramo da branimo sud i pravosudne institucije od samovolje jednog čoveka. Kako smo kao društvo došli u situaciju da šest, sedam vekova prošlo i mi ponovo se vraćamo da branimo institucije ove zemlje, zakonik i pravo ljudi da žive slobodno od samovolje i svevlašća jednog čoveka?", pitao je Milivojević. Ljudi, ističe, ne daju svoje dostojanstvo i pravo na pravdu. Milivijević smatra da odlučnost građana, hrabrost, rešenost, solidarnost i masovnog pobune garantuju da li će uspeti da odbrane državu. Milivojević: Nakon 680 godina od Dušanovog zakonika, mi branimo pravosuđe od samovolje jednog čoveka "Mi imamo ugrožen pravosudni sistem, ali nama se ovoga trenutka ne razara samo pravosudni sistem. Ovde se nama društvo pred očima razara. Imate ljude koji švercuju pet tona droge i koji kažu, evo mi sada pokazujemo, kad uhapsimo čoveka u čijem magacinu je nađeno pet tona droge, da nikoga ne štiti partijska knjižica. I to nam govori u trenutku kada se ministar kulture ruga pravosudnim institucijama umesto da odgovara, kada se ukida pritvor Goranu Vesiću i Tomi Moni, kada pravosuđe još uvek nije odgovorilo na ključno pitanje ko je taj Oskar koji se pominje u prisluškivanim razgovorima. Ako imamo državu koju je uzurpirala mafija, ako imamo spregu organizovanog kriminala i vrha režima, samo građanska hrabrost i neposlušnost mogu da dovede do toga da imamo pravosudne institucije koje rade svoj posao", dodao je. Đurić: Građani prepoznali da je pravosuđe jedna od poslednjih grana koja nam je preostala Šta je predviđeno tzv. "Mrdićevim zakonima" je komplikovano čak i za pravnike, jer se na taj način zakoni u pravosuđu nikada nisu donosili, rekao je Nemanja Đurić iz Sindikata sudske vlasti. "Ipak mi je drago da su građani prepoznali zaista da je pravosuđe jedno od poslednjih grana koje su nam preostale. Studenti su pozvali da se pruži podrška zaposlenima, ali tu su mislili i na sudije, i na tužioce, i na zaposlene, da kažem, administraciju, pomoćnike, nameštenike. Svi koji su ustajali u prošlom periodu protiv nekih štetnih stvari", rekao je on. Kako su studenti kazali, protest će trajati oko sata, obratiće se dvoje govornika i neće biti šetnje. (N1) |