Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska | |||
Sećanje na osnivače Republike Srpske |
![]() |
![]() |
![]() |
utorak, 25. decembar 2012. | |
Naravno, Srpsku nisu stvarali ni političari ni generali, nego narod, kako u ratu, tako i u miru. Ali, kao što to uvek i svugde biva, predvodili su ga njegovi civilni rukovodioci i vojni komandanti. Jeste da se dvojici najistaknutijih upravo sudi pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu i da RS sarađuje sa tim sudom, ali sve do pravosnažne presude postoji presumcija nevinosti. Od dvoje potpredsednika RS, protiv jednog nije ni podignuta optužnica, a drugi je odslužio kaznu. Petog člana rukovodećeg tima meseci dele od izlaska na slobodu. O tome je sasvim deplasirano i govoriti posle oslobađajućih presuda za Gotovinu i Markača, čiji su dokazani zločini prebačeni na teret nekih neidentifikovanih saradnika, posle istog ishoda na suđenju Haradinaju, jer su svi svedoci tokom postupka poubijani, a slične sudske lakrdije su se dogodile i sa Naserom Orićem. Ali, čak i da gajimo najveće poverenje u Haški tribunal i objektivnost presuda, istorijska uloga prvog predsednika RS i komandanta VRS ne može se redukovati na tzv. komandnu odgovornost ili odgovornost zbog neznanja i nečinjenja u građanskom ratu. Uostalom, pogledajmo druge primere iz ratova na zgarištu Jugoslavije. Snimci razgovora u kabinetu hrvatskog predsednika Uprkos ponašanju međunarodne zajednice i haškoj sudaniji, koji po mnogim konkretnim potezima odavno više ne zaslužuju ozbiljan komentar, Dejtonski sporazum nije samo uspostavio mir nego je u Aneksu IV ispisao Ustav BiH. Time je verifikovao ishod građanskog rata iz koga je rođena Republika Srpska, pa samim tim dao legitimitet i legalitet njenim tvorcima. Karadžić je tokom celog rata učestvovao na međunarodnim mirovnim konferencijama o BiH, Koljević i Krajišnik bili su aktivno prisutni u Dejtonu, a Biljana Plavšić je posle toga bila u svetu priznata kao prva predsednica RS. Srebrenicu u Dejtonu nisu pominjali ni Alija Izetbegović ni Ričard Holbruk, niti bilo ko drugi od inostranih i domaćih učesnika, iako su događaji u enklavi i oko nje već svima bili dobro poznata ratna prošlost.
Prirodno je da nova praksa započne sa profesorom dr Nikolom Koljevićem, jer prvi potpredsednik RS, jedini od istorijskih vođa srpskog nacionalnog pokreta u BiH iz 1990, nije dočekao punoletstvo svoga čeda. Još pre nekoliko godina, prilikom promocije dva toma njegovih dnevnika u Banskom dvoru, predložio sam da se iz mraka podrumskog magacina na Filozofskom fakultetu na svetlo dana iznese i u kampusu Banjalučkog univerziteta postavi njegova bista. U petak, prilikom promcije Koljevićevih sabranih dela, na kojoj je, pored uglednih pisaca i književnih kritičara, učestvovao i predsednik Republike, Rajko Nogo ponovio je isti predlog, ojačan literarnim afinitetima i prijateljskim emocijama prema pokojnom Nikoli. |