Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Zašto je jačanje kineskog biznisa u Evropi i na Balkanu važno za Srbiju?
Savremeni svet

Zašto je jačanje kineskog biznisa u Evropi i na Balkanu važno za Srbiju?

PDF Štampa El. pošta
Branko Žujović   
sreda, 25. jun 2014.

Srpski mediji prošle nedelje nisu poklonili adekvatnu pažnju višednevnoj zvaničnoj poseti kineskog premijera Li Kećijanga Londonu i Atini. Štaviše, može se reći da srpska javnost uopšte nije imala uvid u suštinu tih poseta, iako je njihov značaj za globalna kretanja znatan.

Za zemlju kao što je Srbija, koja pokušava da pronađe mesto u složenim geopolitičkim i ekonomskim integracijama, ovo je svakako zanimljivija tema ili bi to trebalo da bude.

Poseta kineskog premijera Li Kećijanga Grčkoj i odluka Kine da sa tom zemljom potpiše sporazume vredne čak 4,6 milijardi dolara trebalo bi da bude važna vest za javnost Srbije, jer ona znači još snažnije usidrenje kineskog biznisa u istočnom Mediteranu i podiže značaj moravsko-vardarskog pravca ka centralnoj i istočnoj Evropi.

Velika Britanija i Kina – pregled saradnje

Tokom višednevne posete Velikoj Britaniji i Grčkoj, Li Kećijang je prvo boravio u Londonu. Njegova poseta Velikoj Britaniji u kineskim medijima označena je kao povratak u kolosek normalnih odnosa, koji mogu dalje da se unapređuju.

Izvesno zahlađenje odnosa između Pekinga i Londona nastupilo je maja 2012. godine, kada se Dejvid Kameron sastao sa Dalaj Lamom, uprkos protivljenju Kine. Ipak, nakon nešto više od godinu i po dana odnosi dve zemlje počeli su da se popravljaju.

U poseti Pekingu tokom oktobra prošle godine boravio je ministar finansija DŽordž Ozborn, koji je predvodio britansku delegaciju, a u decembru Peking je posetio premijer Dejvid Kameron. Već tada se govorilo o izvesnom unapređenju trgovine Pekinga i Londona u nacionalnim valutama.

Trgovina dve zemlje premašila je prošle godine sedamdeset milijardi dolara, uz stopu rasta od čak 11 odsto, što je znatno više od rasta razmene Kine sa EU od 2,1 odsto. Ipak, kineski ekonomski eksperti i analitičari ističu da je od kvantiteta značajniji kvalitet ekonomske saradnje. Kina je, naime, zamenila Nemačku kao najveći izvoznik mašina i elektronskih proizvoda u Veliku Britaniju. Štaviše, Kina učestvuje u izgradnji nuklearnih elektrana na ostrvu, a razmatra i ulaganja u železnice velikih brzina.

U ovom trenutku, Velika Britanija je deveti investitor u NR Kinu sa 1,04 milijarde dolara. Poređenja radi, prvo mesto među investitorima u unutrašnjoj Kini drži Specijalni administrativni region Hongkong sa 78,3 milijarde, pa je izvesno da prostora za razvoj kinesko-britanske saradnje ima mnogo.

Sa druge strane, kineske investicije u Velikoj Britaniji ubrzano rastu. Godine 2012. one su 33 puta bile veće nego 1999. Prosečna godišnja stopa rasta direktnih kineskih investicija u tu zemlju iznosi 31 odsto.

U proleće ove godine, kineska vlada izdala je poseban vodič za kineske kompanije koje žele da investiraju u Velikoj Britaniji. Ciljani su infrastruktura, finansijske usluge, ali i proizvodnja, imovinsko poslovanje i roba široke potrošnje.

London prošle nedelje intenzivirao trgovinu u juanima

Globalno možda najvažnija vest od prošle nedelje, u Srbiji dakako nedovoljno ispraćena, jeste početak daljeg razvoja trgovine juanima u Londonu. Narodna banka Kine saopštila je da dve zemlje počinju direktnu trgovinu u juanima i funtama.

Ovde valja napomenuti da je čuveni London siti, koji je prošle godine povećao trgovinu u juanima za pedeset odsto, izrastao u drugo tržište kineske valute, odmah posle Hongkonga.

DŽao Ćingming, kineski stručnjak za međunarodne finansije, izjavio je tim povodom da direktna trgovina u juanima i funtama ne smanjuje samo troškove i rizike trgovine, već će daljim razvojem prilagoditi trgovinu dve zemlje i smanjiti njihovu zavisnost juana od dolara, te unaprediti međunarodnu poziciju kineske valute.

Zbog svega navedenog, kineski premijer je u Londonu pozvao dve zemlje da ostvare obostrano korisnu saradnju, inkluzivan razvoj i partnerstvo. Ovaj poziv pratilo je potpisivanje ugovora vrednih trideset milijardi dolara i najava Li Kećijanga da bi razmena dve zemlje već 2015. godine mogla dostići sto milijardi dolara.

Razloga da se veruje u ovu najavu ima mnogo. Kineska razvojna banka („China Development Bank”) potpisala je ugovor sa asocijacijom za privatne finansijske usluge “The City UK”. Ugovorom bi trebalo da se pospeši trgovanje u juanima, ali i otvore mogućnosti britanskim preduzećima za poslovanje u Kini.

Najveća kineska investiciona grupa “China Minsheng Investment Corp”, koja raspolaže kapitalom od oko osam milijardi dolara, otvorila je londonsko predstavništvo u koje je uložila milijardu i po dolara.

Britiš petroleum potpisao je sporazum o snabdevanju Kine tečnim prirodnim gasom sa kompanijom “China National Offshore Oil”, vredan 18 milijardi dolara. Britanska kompanija će u narednih 20 godina ponuditi kineskoj naftnoj kompaniji 1,5 miliona tona gasa. Dve strane su konačan trgovinski dogovor o toj temi najavile za sredinu godine. Kineska narodna podmorska naftna korporacija je prošle godine uvezla 13 miliona tona tečnog prirodnog gasa, što je 72 odsto od ukupnih uvoznih količina u Kini.

Slične sporazume potpisala je i “Royal Dutch Shell” sa kineskom kompanijom CNOOC, a Britanija je pozvala kineske firme da učestvuju u razvoju brzih pruga na ostrvu. Reč je o poslu vrednom 42 milijarde funti, odnosno 71,2 milijarde dolara.

Kineski biznis u Grčkoj – dobra vest za Beograd

Vratimo se vesti da su Kina i Grčka prošle nedelje potpisale ugovore vredne 4,6 milijardi dolara. U prvom redu, ovi poslovi znatno će pomoći privredi Grčke, koja je još uvek na ivici evropskog dužničkog ambisa. Ali, šta ovi poslovi znače za Srbiju?

Najpre treba reći da Kina izuzetno poštuje ulogu i podršku Grčke u evakuaciji Kineza iz Libije 2011. godine, ali i podršku Atine organizovanju Olimpijskih igara u Pekingu 2008. godine.

Već sledeće (2009) godine potpisan je ugovor državne kineske kompanije COSCO („China Ocean Shipping Group Co”) i grčke luke Pirej o zakupu terminala na 35 godina. Promet u ovoj luci, zahvaljujući usidrenju kineskog biznisa, povećan je sa 685 hiljada tona 2010. na 2,52 miliona tona robe u prošloj godini.

Znatan deo robe iz Pireja prevozi se železnicama kroz dolinu Morave, dalje i Podunavlje ka Mađarskoj, Češkoj i drugim državama centralne i istočne Evrope. To je velika šansa za Srbiju, koja upravo u saradnji sa Kinom, a dobrim delom zbog potencijala luke Pirej, planira da obnovi železnički pravac Beograd – Budimpešta.

U svakom slučaju, svako povećanje prisustva Kine u oblasti istočnog Mediterana ili Evrope uopšte povoljno se odražavalo na srpsku ekonomiju i privredu celog područja bivše Jugoslavije.

Za kraj, možda je za srpske prilike zanimljivo pomenuti da ove godine kineska državna preduzeća beleže brži rast dobiti, što se u Pekingu tumači kao znak stabilizacije ekonomije. Na godišnjem nivou zabeležen je rast profita od 6,9 odsto. U periodu januar–april dobit je iznosila 942,6 milijardi juana, odnosno 152,2 milijarde dolara.

Valja podsetiti i da je premijer Li Kećijang Srbiju i ostale zemlje centralne i istočne Evrope, krajem prošle godine u Bukureštu, pozvao da izvoze prehrambene, poljoprivredne i mlečne proizvode u Kinu.

Ukoliko ima ambicija da svoje kvalitetne poljoprivredne i druge prehrambene proizvode izvozi, naročito u Kinu gde oni imaju znatnu cenu, Srbija bi trebalo sa više pažnje da prati globalna kretanja u balkanskom i evropskom okruženju. Posete Li Kećijanga Londonu i Atini to su svakako bile.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner