Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Varnice u novoj dumi - ko vlada Rusijom
Savremeni svet

Varnice u novoj dumi - ko vlada Rusijom

PDF Štampa El. pošta
Đorđe Milošević   
sreda, 25. januar 2012.

Već na samom početku mandata novog saziva Donjeg doma ruskog parlamenta, došlo je do ozbiljnih nesporazuma. To, kako se čini, nisu obične čarke kojih je u Dumi bilo i do sada, nego ozbiljna politička sučeljavanja koja ukazuju na još uvek prisutnu polarizaciju u ruskom društvu i političkim krugovima. Ona je došla do izražaja tokom predizborne kampanje da bi dostigla neku vrstu kulminacije neposredno posle parlamentarnih izbora na masovnim demonstracijama u Moskvi i nekoliko drugih ruskih gradova.

Ovoga puta, u čitavu stvar upleten je i novi američki ambasador u Ruskoj Federaciji Majkl Makfol. Da podsetim, Makfol je došao u Moskvu sasvim nedavno, a pre dolaska govorio je kako ide u rusku metropolu da ,,doprinese razvoju demokratije’’. Moskovski mediji protumačili su njegovu izjavu kao nameru gospodina Makfola da poduči Ruse slobodi i demokratiji. Mi nismo invalidi da bi nas neko nečemu podučavao, rekao je u jednoj prilici Vladimir Putin.

Makfol se 17. januara susreo sa više ličnosti iz redova opozicije. Među nima, prema navodima moskovskih medija, bili su deputati ,,Pravedne Rusije’’ Oksana Dmitrijev i Ilja Ponomarjov, deputat Komunističke partije Leonid Kalašnjikov (njegovo prisustvo neki izvori osporavaju), kopredsednici neregistrovane partije PARNAS Vladimir Riškov i Boris Njemcov, predsednik ,,Jabloka’’ Sergej Mitrohin. Bili su to, razume se, odvojeni susreti.

Na sednici parlamenta, dve dumske frakcije- ,,Jedinstvena Rusija’’ i Liberalno-demokratska partija, osudile su ove susrete. Lider Liberalno-demokratske partije Vladimir Žirinovski predložio je da se navedeni deputati liše prava govora u parlamentu do kraja mandata, a predstavnik ,,Jedinstvene Rusije’’ Andrej Isajev zatražio je da ponašanje deputata razmotri parlamentarni Komitet za etiku. Komitet je izrazio spremnost da razmotri ovo pitanje čim dobije zvanični izveštaj.

Liberalno-demokratska partija smatra nedopustivim sa moralne tačke gledišta da ,,deputati najvišeg organa državne vlasti odlaze za instrukcije ili da daju informacije o političkoj situaciji u Rusiji predstavnicima stranih država koje su naš glavni protivnik, konkurent i oponent’’.

,,Šta naši deputati rade u tuđoj ambasadi? U jeku izborne kampanje vi idete u ambasadu zemlje koja protiv nas priprema rat, izjavio je Žirinovski. To se mora osuditi. To su izdajice. Njima je stalo do Rusije kao do lanjskog snega’’, rekao je lider LDPR. Predložio je da se učesnici susreta kazne, da se liše mandata ili da im se do kraja mandata zabrani da u parlamentu govore. ,,Onima kojima se ne sviđa da žive u Rusiji neka odu iz zemlje’’, rekao je Žirinovski.

Njega je podržao deputat ,,Jedinstvene Rusije’’ Andrej Isajev. ,,Predstavnici SAD deluju besprimerno cinično. O tome svedoče i ovi susreti kao i sama činjenica da je za ambasadora SAD u Moskvi naznačen g. Makfol, specijalista za ,,narandžaste revolucije’’. Da podsetim, pojedini analitičari u Moskvi svojevremeno su pripisivali Makfolu ne malu ulogu u ,,demokratskim revolucijama’’ na postsovjetskom prostranstvu i drugde.

Isajev se obratio i parlamentarnoj Komisiji za etiku. Ona treba da razmotri zašto su kod američkog ambasadora bili pozvani samo deputati KP i Pravedne Rusije (a otišli su prema njegovim saznanjima samo ovi drugi). I Liberalno-demokratska partija je opoziciona, zašto i nju nisu pozvali? Zato što je 

za razliku od vas ta partija patriotska, a vas sve češće nazivaju partijom nacionalne izdaje, rekao je Isajev obraćajući se deputatima Pravedne Rusije.

Zašto ste se vi, deputati Državne dume, susretali sa američkim ambasadorom iza zatvorenih vrata? Šta vi sakrivate od ruskih birača? Zašto ste otišli na taj razgovor na početku predsedničke predizborne kampanje? Sergej Mihailovič, za šta se vi kandidujete, za predsednika Rusije ili predsednika SAD, obratio se Isajev lideru Pravedne Rusije Sergeju Mironovu. Lider Esera, kako nazivaju partiju ,,Pravedna Rusija’’, Sergej Mironov, doskora predsednik Gornjeg doma ruskog parlamenta, kandidovao se za predsednika Rusije.

Mironov je nazvao kritike na njegov račun i račun njegove partije histerijom, koja kako je on rekao, ne bi trebalo da se ispoljava među zidinama Dume. Kao potvrdu pogrešne politike ,,Jedinstvene Rusije’’ kako je on smatra, naveo je loš rezulat na parlamentarnim izborima, odnosno znatno slabiji nod očekivanog.

Na ustalasanu atmosferu posle parlamentarnih a uoči predsedničkih izbora (4. marta) ukazuju i neke druge činjenice. U tom kontekstu, naveo bih zapaženu analizu poznatog ruskog politikologa Mihaila Daljagina koji upozorava na aktiviranje liberala na ruskoj političkoj sceni. Deljagin je inače direktor Instituta problema globalizacije.

,,Liberali guraju Rusiju u devedesete godine. Još jednog Jeljcina Rusija ne bi izdržala’’- smatra Deljagin. On iznosi neke pretpostavke o kojima se u široj javnosti pa i političkim krugovima nije govorilo. Konstatuje da u taj klan ulaze bivši prvi potpredsenici vlade (za vreme Jeljcina) Boris Njemcov i Anatolij Čubajs koji su istih ubeđenja, ali između sebe stvaraju veštački zid jer je jedan na visokom položaju (Čubajs je rukovodilac vrlo prestižne kompanije Rosnano) a drugi (Njemcov) odlazi na mitinge. Tu je i bivši (i verovatno budući) član najvišeg rukovodstva Aleksej Kudrin koji na miting odlazi zajedno sa bivšim premijerom Kasjanovim i ,,svetskom lavicom’’ Ksenijom Sobčak kao i oligarhom, a od nedavno i političarem Mihailom Prohorovim. Donedavno, oni su tipovali na Medvedeva protiv Putina nadajući se da će on, Medvedev, odvesti zemlju u devedesete godine i time ostvariti njihovu maštu.

Deljagin kaže da klan liberala nije samostalan. On je deo globalnog monopola i političkog izraza njihove volje – globalne klase koja upravlja: biznismena, političara, ljudi koji rade u sredstvima informisanja, specijalnih službi pa čak kulture, koji svi zajedno obslužuju interese monopola. Ne treba da zaboravimo, kaže Deljagin, od početka devedesetih godina Rusijom se vladalo spolja, ona je u suštini bila pod stranom upravom. Radio sam tada u administraciji Jeljcina i u aparatu vlade. Pamtim kako su ekonomsko-socijalni programi ruske vlade dolazili iz Međunarodnog monetarnog fonda. I to faksom, na loše prevedenom ruskom jeziku. Za vreme Putina globalna klasa koja upravlja ,,dobila je po prstima’’. Ona nije mogla da uzima ono što joj se sviđa; mora se dogovarati pa makar sa pozicija sile.

Deljagin smatra da i prethodna decenija predstavlja izgubljene godine, ali da su devedesete - godine liberalnih reformi - bile mnogo gore. ,,Zađite na bilo koje groblje u Rusiji i prebrojte mlade koji su umrli u to kobno vreme’’.

Sa Medvedevim nisu uspeli, on je pokopao nade liberala. Pogledajte kako su se sada na njega okomili. A šta, on se promenio? Ne, nego nije hteo da blati Putina. Klan je odlučio da pođe drugim putem: da stavi karte na narod, na njegovo negodovanje i proteste i organizuje ,,narodnu revoluciju’’ protiv Putina.

Na pitanje zašto im se Putin toliko zamerio, Deljagin najpre kaže da nije njegov pristalica. Da je počeo modernizaciju, danas ne bismo imali gotovo nikakve probleme. Ali ne možemo negirati nešto što je očevidno: Putin je posle liberala devedesetih godina uspostavio rusku državnost i zaustavio razbacivanje finansijskih izvora.

Podsetio bih i na nedavni autorski tekst Vladimira Putina u ,,Nezavisimoj gazeti’’ u kome je rekao da Rusiju žele da razbiju na isti način kako su razbili Sovjetski Savez. Putin je doduše pošao od međunacionalnih trvenja i suprotnosti, ali nije zanemario ni druge činioce, pa ni opoziciju i strane faktore koji se upliću u unutrašnje poslove Rusije. One ljude sa ruske političke scene koji trče u strane ambasade po ,,svoje mišljenje’’ i primaju sredstva iz stranih izvora, nazvao je ,,stipendistima’’.

Do predsedničkih izbora ostalo je mesec i po dana. Predizborna aktivnost je u toku, a njen ,,pik’’ se očekuje tokom februara. Prema nekim najnovijim istraživanjima, rejting Putina počeo je ponovo da raste i veći je za nekoliko procenata nego pre i neposredno posle parlamentarnih izbora. Analitičari to tumače činjenicom da se u izvesnoj meri distancirao od ,,Jedinstvene Rusije’’ i da se više oslanja na Opštenacionalni front.

U svakom slučaju, kako je to ovih dana konstatovao i jedan od najiskusnijih i najpoštovanijih političara u postsovjetskoj Rusiji, Jevgenij Primakov, Vladimir Putin je najprikladnija ličnost za predsednika Ruske Federacije i njegov izbor neće biti doveden u pitanje. Već pomenuti liberali, oni koji će se eventualno kandidovati za najviši državni položaj, a takvih će verovatno biti, nemaju nikakvu šansu.

,,Rusija ne bi preživela još jednog Borisa Jeljcina’’ i ,,liberalne demokratske reforme’’ sprovođenje u njegovo vreme- kako to konstatuje Mihail Deljagin.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner