Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Samit Rusija-NATO: I dalje bez saglasnosti o ključnim pitanjima
Savremeni svet

Samit Rusija-NATO: I dalje bez saglasnosti o ključnim pitanjima

PDF Štampa El. pošta
Đorđe Milošević   
sreda, 06. jul 2011.

Samit Rusija- NATO u ruskom crnomorskom letovalištu Soči pokazao je da između dve strane postoje doboke razlike oko nekih ključnih međunarodnih pitanja koja zadiru u samu srž globalne bezbednosti. To je potvrdio i ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov na konferenciji za štampu posle samita, rekavši da ,,mi ne gledamo jedno na drugo kao na neprijatelje, ali problema u odnosima ima i u nekim domenima oni su veoma ozbiljni’’.

Samit je okupio predstavnike svih 28 država-članica na čelu sa generalnim sekretarom alijanse Andersom Fog Rasmusenom. U Soči je za ovu priliku došao i predsednik Južnoafričke Republike DŽekomb Zuma koji je sa ruskim predsednikom Dmitrijem Medvedevim i učesnicima samita razgovarao pre svega o situaciji u Libiji i predlogom Afričkog saveza za rešavanje tog problema.

Osnovne teme samita bile su sistem protivraketne odbrane i situacija u Libiji. I oko oba ova pitanja ispoljena su različita mišeljenja i različiti pristupi njihovom rešavanju. To se pre svega odnosi na sistem protivraketne odbrane, koji od samog početka, od američke ideje o postavljanju tog sistema u Evropi do dana današnjeg, predstavlja glavnu tačku sučeljavanja Moskve i Zapada, u prvom redu Sjedinjenih Američkih Država.

Dok još nisu pristigli sadržajniji izveštaji o rezultatima skupa, do novinara su doprli glasovi da je on bio ,,uspešan’’. Takvom utisku doprinela je i izjava predsednika Medvedeva koji je primio učenike skupa odmah posle sastanka i tom prilikom ocenio da je on ,,bio uspešan i koristan’’. Medvedev je ukazao na korisnost saradnje Moskve i Alijanse u cilju osiguranja globalne bezbednosti. O sistemu protivraketne odbrane nije govorio, ali je rekao je da i Rusija i NATO jednako vide budućnost Libije koja bi trebalo da bude savremena, suverena i demokratska država.

Kasnije, kada su pristigli detaljniji izveštaji i kada su na konferenciji za štampu istupili šef ruske diplomatije Sergej Lavrov i drugi učesnici, postalo je jasno da samit ipak nije ni za dlaku promenio, pa čak ni omekšao stavove dveju strana posebno o sistemu protivraketne odbrane.

Ovaj problem je dobro poznat međunarodnoj javnosti i ne bih ga šire objašnjavao. Rasmusen je i ovom prilikom rekao da sistem nije usmeren protiv Rusije . ,,Mi ne gledamo na Rusiju kao na neprijatelja’’- rekao je Rasmusen i dodao da dve strane mogu da se dogovore oko zajedničke izgradnje tog sistema. Rekao je takođe da ne gubi nadu da bi taj dogovor mogao biti postignut za manje od godinu dana kada će se u Čikagu održati redovni samit NATO pakta. ,,Nadam se da ćemo se svi zajedno susresti na tom samitu’’- rekao je generalni sekretar Alijanse.

Moskva se od prvog dana oštro suprotstavljala američkim planovima izgradnje sistema protivraketne odbrane u Evropi ocenjujuci da je taj sistem uperen protiv Rusije. Ruski vojni eksperti su nazvali neosnovanim, neubedljivim pa i smešnim američka objašnjenja da taj sistem predstavlja odbranu od iračkih ili severnokorejskih nuklearnih napada. I laici mogu da zaključe da su to priče za malu decu- kažu eksperti.

Ako se taj sistem baš mora graditi, hajde da ga gradimo zajedno- kažu u Moskvi i da on podjednako osigurava bezbednost svima. Međutim, da bi taj sistem zaista postao zajednički, principijelno je važno rešiti niz pitanja. Pre svega, kaže ministar Lavrov, svi učesnici projekta treba da garantuju jedan drugome da taj sistem nije uperen protiv nekoga od njegovih učesnika.

NATO alijansa i njen generalni sekretar Rasmusen kažu da je najbolja garantija koju Rusija može da dobije- aktivna saradnja u izgradnji. Ništa, dakle, o pismenoj, pravnoj i međunarodno priznatoj garanciji koja obavezuje, nego jedino o- deklarativnoj. U pojedinim krugovima u Moskvi, pa i zvaničnim,može se čuti da se Rusija već dosta puta opekla kada su u pitanju takve garantije od strane zapada i da u njih ne može verovati.

Ekspert Centra za izučavanje problema razoružanja, Jevgenij Mjasnikov, nije ni očekivao neke rezultate oko sistema protivraketne odbrane jer je taj problem veoma složen i brza rešenja, kako kaže,ne mogu se očekivati. ,,Perspektive su maglovite i sve će zavisiti od toga koliko su strane spremne na ustupke i kompromis.

Situacija je takva da Vašington nije spreman na garantije Moskvi. Administracija Obame ne oseća se dovoljno snažnom da bi takva garantije dala. Predsednika SAD veoma oštro kritikuje opozicija koja odbacuje svaku mogućnost kompromisa, ustupaka ili pismenih garantija- kaže Mjasnikov.

Ruski stalni predstavnik pri NATO paktu Dmitrij Rogozin u jednoj izjavi neposredno pre samita u Sočiju izneo je nekoliko mogućih varijanti oko izgradnje sistema protivraketne odbrane. Jedna od tih varijanti je da bi Moskva mogla da postavi uslov Zapadu: ili ćemo rešiti problem tokom jedne godine (Rusija zajednički, ravnopravno i uz odgovarajuće garantije učestvuje u izgradnji sistema) ili će biti prinuđena na odgovarajuće protivmere. To znači da će jačati sopstveni sistem protivraketne odbrane, postavljati rakete na zapadnim granicama ili čak izaći iz ugovora o smanjenju ofanzivnog nulkearnog naoružanja koji su Medvedev i Obama potpisali aprila 2010 godine.

Komentatori u Moskvi kažu da je dobro što do takvog radikalnog razvoja situacije nije došlo, ne bar do maja iduće godine, odnosno do samita NATO u Čikagu. ,,Rogozin je borben i emocionalan čovek, oštar na jeziku, ali teško da bi progovorio o takvim radikalnim merama bez znanja predsednika Medvedeva- kažu komentatori. Oni istovremeno ocenjuju da bi cena takvog radikalnog koraka bila visoka, i u političkom i u ekonomskom smislu. U ekonomskom- to bi značilo odliv ogromnih sredstava na novu trku u naoružanju. Pri hipotoničnom stanju ruske ekonomije, to bi izgledalo kao kada bi uzimali krv od čoveka sa jakom anemijom. I u privredi zapada dosta šta škripi, ali izdvojiti sredstva tim zemljama je mnogo lakše, tim pre što bi glavni teret pao pre svega na Vašington.

Teško je pretpostaviti da će Amerika odustati od svojih namera i da će Barak Obama za nešto više od godinu dana pre izbora odreći se planova modernizacije sistema protivraketne odbrane u Evropi. Planove Buša on je u izvesnoj meri izmenio. Još jedan ustupak Moskvi bio bi suviše veliki poklon republikancima, smatraju analitičari u Moskvi.

Što se tiče Libije, tu je situacija nešto bolja, ali dve strane imaju različite stavove o samom prilazu problemu. ,,Budimo časni i otvoreni i recimo da nam pozicije oko rezolucije Saveta bezbednosti o Libiji nisu iste’’ - rekao je na konferenciji za štampu ruski ministar Lavrov.

Rasmusen je na samitu pokušao da pravda vojno angažovanje NATO pakta u Libiji izjavivši da alijansa ,,uspešno sprovodi rezoluciju Saveta bezbednosti’’. Lavrov kaže da Rusija i NATO ne vide alternativu mirnom regulisanju situacije, ali da oko sprovođenja rezolucije postoje velike razlike. Dejstva NATO pakta daleko izlaze iz okvira te rezolucije - ističe se u Moskvi.

Dmitrij Rogozin, za koga je već rečeno da je ,,oštar na jeziku’’ kaže da se NATO ,,gurnuo sebe u vojno- političke igre koje mu nisu potrebne’’. U libijskoj kampanji, prema njegovom mišljenju, najpre su bile na čelu Francuska i Velika Britanija koje su iz nepoznatih razloga odlučile da ,,rastegnu rezoluciju Saveta bezbednosti kao žvakaću gumu’’ i da se upuste u borbena dejstva na teritoriji suverene države. NATO je sada postao talac i nevoljni učesnik u dejstvima tih dveju zemalja. U takav položaj zapale su i SAD koje predstavljaju glavnu snagu Alijanse. Vašington je, međutim, počeo da igra svoju igru i dosta brzo se izvukao iz aktivnih dejstava u Libiji. Time su SAD ubile dva zeca - distancirale su se od sumnjivih operacija i prodemonstrirale evropejcima kolike su njihove vojne mogućnosti bez američke vojne pomoći.

Sve u svemu - samit u Sočiju je bez konkretnih odluka, dogovora pa čak i nagoveštaja o približavanju stavova o nekim važnim pitanjima globalne i regionalne bezbednosti. Rukovodilac Centra međunarodne bezbednosti Ruske akademije nauka Aleksej Arbatov nazvao je samit neuspešnim. Drugi pak kažu da je dobro i to što je sastanak održan bez oštrih reči, svađa, pretnji i prepucavanja sa rečnikom iz vremena hladnog rata. Za sada je ,,data pauza’’ i prećutno ,,proglašeno primirje’’. Bar do samita NATO pakta u Čikagu, maja iduće godine, do kada će možda početi da duvaju i povoljniji vetrovi.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner