Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Rusko-američki odnosi: pogled preko nišana
Savremeni svet

Rusko-američki odnosi: pogled preko nišana

PDF Štampa El. pošta
Đorđe Milošević   
subota, 06. avgust 2011.

Da u odnosima dve zemlje ne teku med i mleko, bilo je i ranije dosta nagoveštaja, a u najnovije vreme to potvrđuju dva događaja koji se vremenski gotovo poklapaju, a čije je izvorište sa one strane okeana. Prvo je američki Stejt department zaveo sankcije, odnosno zabranio ulazak u SAD većem broju građana Rusije koje okrivljuje za smrt ruskog pravnika Sergeja Magnitskog. Radi se o šezdesetak građana raznih profesija, uglavnom iz redova Federalne službe bezbednosti i Ministarstva unutrašnjih poslova. Na spisku su takođe sudije, tužioci, službenici istražnih organa i poreskih službi, koji se optužuju za kršenje prava čoveka. Na ovom spisku su, pored ostalih, visoki funkcioner službe bezbednosti Aleksandar Bastrikin, pa zamenik generalnog tužioca Rusije Viktor Grinj, predsednica moskovskog gradskog suda Olga Jegorova i načelici moskovskih zatvora ,,Matroskaja tišina’’ Ivan Prokopenko i ,,Butirka’’ Dmitrij Komnov. Njihovi računi u stranim bankama mogu biti blokirani.

O čemu se zapravo radi i šta su to po oceni zvaničnika u Vašingtonu ,,skrivile’’ navedene ličnosti?

U moskovskom zatvoru ,,Matroskaja tišina’’ (zatvor je pored ostalog poznat i po tome što su u njemu bili zatočeni bivši potpredsednik RF Aleksandar Ruckoj i bivši predsednik Vrhovnog sovjeta Ruslan Hazbulstov, vođe pobune protiv Borisa Jeljcina) 16. novembra 2009. umro je ruski građanin Sergej Magnitskij. Kao pravnik po struci, on je bio konsultant investicionog fonda Hermitage capital. Kompanija se sumnjičila za utaju poreza od 5,4 milijarde rubalja. Novac je, navodno, bio uplaćen ali je nekud ,,ispario’’, sa čime se povezuje i konsultant Magnitskij, pa je povedena istraga a Magnitskij je uhapšen. Njemu, navodno, u zatvoru nije pružena potrebna medicinska pomoć što su američke vlasti ocenile kao narušavanje prava čoveka. Ruski izvori kažu da je 37-godišnji Magnitskij umro od srčanog udara.

Nemoguće je ne videti da takva dejstva mogu da nanesu ozbiljnu štetu rusko- američkim odnosima, kao i naporima za jačanje poverenja i konstruktivne saradnje.

Čitava epizoda imala je širok odjek u javnosti i izazvala oštra prepucavanja između Vašingtona i Moskve. Rusko ministarstvo inostranih poslova saopštilo je da je u kompetenciji svake zemlje da zatvara svoju granicu za ulazak bez navođenja uzroka. Međutim, proizvoljno korišćenje tog prava za ,,kažnjavanje’’ stranih državljana bez ikakvih sudskih rešenja i dokaza krivice, neprihvatljivo je i sa pravne i sa etičke tačke gledišta. Apsolutno je nepopustiv pokušaj mešanja u tok istrage i pritisak na sudske organe. To je instrument prošlosti, politike diktata i nametanja rešenja koja nemaju nikakvu realnu podlogu.

Rusko ministarstvo ističe da je američkoj strani poznato šta vlasti u Moskvi čine da se razjasne događaji oko Magnitskog. Zbog toga, političke igre u koje ulaze vlasti SAD izazivaju zabrinutost i nedoumicu. Nemoguće je ne videti da takva dejstva mogu da nanesu ozbiljnu štetu rusko- američkim odnosima, kao i naporima za jačanje poverenja i konstruktivne saradnje. Ministarstvo kaže da ruska strana neće ostati bez odgovora i da će preduzeti adekvatne mere kako bi zaštitila suverenitet svoje zemlje i prava ruskih građana od nezakonitih dejstava stranih država.

O adekvatnom odgovoru Moskve poručuju i iz Kremlja. Ruski predsednik Dmitrij Medvedev dao je nalog Ministarstvu inostranih poslova da pripremi odgovor. ,,Nas je iznenadila i začudila pozicija američkog Stejt departmenta koji je ne sačekavši završetak istrage i odluku ruskog suda, preuzeo korak koji je van njegove kompetencije, izjavila je predstavnica za štampu ruskog predsednika Natalija Timakova. Čak i u teškim godinama hladnog rata takve se mere nisu preduzimale, rekla je Timakova. Sada se, dakle, čeka ruski odgovor koji će, kako se najavljuje, biti ,,žestok i adekvatan’’.

Stalni predstavnik Rusije u NATO paktu Dmitrij Rogozin izjavio je da ova američka rezolucija predstavlja ,,običan ispljuvak ka Rusiji koji neće doneti nikakve rezultate’’.

Samo nekoliko dana kasnije, Vašington jer, kako se u Moskvi izjavljuje, bacio Rusiji još jedan izavov. U Vašingtonu se, naime, zaključilo da su eksplozije u američkoj ambasadi u glavnoim gradu Gruzije, Tbilisiju, septembra prošle godine organizovale ruske tajne službe. Amerikanci su tako prihvatilili gruzijsku verziju istrage koja je bila apsolutno politički motivisana. Istovremeno, američki senat je doneo rezoluciju u kojoj se tvrdi da je Rusija pre tri godine okupirala Abhaziju i Južnu Osetiju i pozvao Moskvu da obustavi tu okupaciju. Pozivamo Rusiju da prizna teritorijalnu celovitost i integritet Gruzije – kaže se u rezoluciji senata. Američki senator DŽejn Šahin, inače jedan od inicijatora rezolucije, izjavio je da je njen cilj da skrene pažnju Moskvi da ona nije ispunila niz obaveza koje proističu iz ugovora o obustavi vatre.

Moskva je i ove optužbe Vašingtona energično odbacila. Stalni predstavnik Rusije u NATO paktu Dmitrij Rogozin izjavio je da ova američka rezolucija predstavlja ,,običan ispljuvak ka Rusiji koji neće doneti nikakve rezultate’’. Rusija ne može da okupira državu koju ona priznaje i od koje je dobila poziv da na njenoj teritoriji razmesti vojne jedinice... To je privremena mera izazvana agresijom susedne zemlje – Gruzije. To je takođe iznuđena mera pošto druge zemlje, na primer SAD ili međunarodne organizacije kao što su EU i NATO nisu želele da garantuju Abhaziji i Južnoj Osetiji bezbednost i odbranu od strane Gruzije. U takvim uslovima, rusko vojno prisustvo predstavlja jedini faktor koji obezbeđuje stabilnost regiona, kaže Rogozin. ,,Ako senatorima SAD nedostaje znanje iz oblasti prava mi smo spremni da im obezbedimo dopunske kurseve za dokvalifikaciju na nekom od pravnih fakulteta u Rusiji’’- kaže Rogozin. On smatra da je ova rezolucija doneta isključivo iz unutrašnjih političkih razloga da bi se dobile simpatije birača. ,,Apsolutno sam ubeđen da je senatorima SAD Abhazija i Južna Osetija, a u izvesnom smislu i Rusija, poslednja rupa na svirali.

Ruski političar, koji nema dlake na jeziku (što znam i iz ličnog iskustva jer sam imao prilike da se sa njim susrećem), optužuje SAD da ,,mašu sistemom protivraketne odbrane kao pištoljem’’ i otvoreno tvrdi da je taj sistem uperen protiv Rusije.

Posle posete SAD krajem jula, Rogozin se, izgleda, vratio razočaran, iako tvrdi da je ta poseta bila korisna. ,,Oni (Amerikanci) i ne skrivaju da je sistem PRO uperen ne protiv neke fantom zemlje na Bliskom istoku koja poseduje nepostojeće raketno naoružanje, nego protiv Ruske Federacije’’, izjavio je Dmitrij Rogozin. On kaže da neki američki političari uopšte ne predviđaju bilo kakvu saradnju sa Rusijom.

,,Oni (Amerikanci) i ne skrivaju da je sistem PRO uperen ne protiv neke fantom zemlje na Bliskom istoku koja poseduje nepostojeće raketno naoružanje, nego protiv Ruske Federacije’’, izjavio je Dmitrij Rogozin.

Nakon otvorenog razgovora sa senatorima – republikancima Markom Kerkom i DŽonom Kajlom, ruski političar kaže da je umeto otopljavanja, osetio ,,oštru hladnoću’’. Nazvao je sagovornike ,,monsrtrumima hladnog rata’’ i rekao da su ga gledali ne kao što čovek glade na čoveka, u zenicu, nego ,,preko nišana’’. ,,Prosto nam lažu u oči’’, kaže Rogozin.

Rogozin je mišljenja da je ravnopravna saradnja sa SAD oko stvaranja sistema protivraketne odbrane poželjna i korisna, ali da Rusija mora da osigura svoju bezbednost u slučaju da na vlast u Vašingtonu dođu radikalni republikanci koji misle kao Kerkom i Kajl. Dolazak na vlast takvih ljudi mogao bi označiti ne samo krah ,,resetovanja’’ nego i opasnost po bezbednost samih SAD, smatra Rogozin.

I tako, u vreme kada je Amerika, a sa njom i ceo svet u groznici zbog pretećeg defolta, pojedini političari s one strane okeana našli su vremena na ,,nasole’’ Rusiji, pišu moskovski mediji. U poslednje vreme oni to čine čak sa zavidnom upornošću. Videćemo do čega će sve to dovesti. Poslednja reč je, ipak, na predsednicima, kako to zaključuje i Dmitrij Rogozin.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner