Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Putin - „Postali smo jači“
Savremeni svet

Putin - „Postali smo jači“

PDF Štampa El. pošta
Đorđe Milošević   
nedelja, 15. april 2012.

Da je rezultate četvorogodišnjeg mandata na čelu ruske vlade iznosio uoči parlamentarnih ili predsedničkih izbora, Vladimiru Putinu bi verovatno mnogi zamerili da je to predizborna propaganda. Ovako, pošto su parlamentarni izbori završeni pre više meseci a predsednički nešto kasnije i pošto već ima overenu kartu za ponovni ulazak u Kremlj u svojstvu predsednika države, Vladimiru Putinu se može verovati na reč; sada to više nije očitavanje pred biračima, već mirno, staloženo i razložno iznošenje činjenica pred parlamentom novog saziva.

Putin je sat i po govorio na sednici parlamenta podnoseći izveštaj o dostignućima i promašajima tokom protekle četiri godine, a zatim više od jednog sata odgovarao na pitanja poslanika. Za sve to vreme Vladimir Vladimirovič je izneo čitavo brdo podataka, izrekao mnogo zaključaka, konstatacija i ocena o pređenom putu i zadacima koji stoje pred rukovodstvom i celom zemljom.

Početkom 2012. godine, kao što je i bilo planirano, bruto nacionalni proizvod prevazišao je nivo od pretkriznog perioda. U punom obimu prevazišli smo posledice pada, zadovoljno je konstatovao Putin i to je rezultat zbog koga ne treba da se stidimo. Ali, to nije zasluga samo vlade; to je rezultat naših građana i svih nas, uključujući i one političke snage koje su u opoziciji. Putin je na taj način odao priznanje i opoziciji, koja je dala svoj doprinos razvoju zemlje, ali koja takođe priznaje i pozdravlja rezultate političkih oponenata, odnosno aktuelne vlasti i ne bagateliše ih.

Sa svoje strane konstatovao bih: primer za ugled. Međusobnog pljuvanja, prepucavanja, grubog i bezobraznog optuživanja na sednici parlamenta nije bilo, iako su tamo i poslanici opozicionih partija. Mislim da bi srpski narodni predstavnici mogli ponešto da nauče od svojih ruskih kolega.

Putin smatra da je ekonomska kriza u svetu bila veoma ozbiljna, da se i Rusija našla u teškoj situaciji ali da je uspela da se izbori sa teškoćama. Da to nismo uspeli, doveli bismo u pitanje i sam suverenitet države, što se dešava sa pojedinim evropskim zemljama koje gube pojedine elemente suvereniteta. ,,Mы ne slomalisь’’, zadovoljno je konstatovao Putin.

Premijer je u prvom delu govora pomenuo jedan od najtežih problema države- demografski problem. On je sa velikim zadovoljstvom konstatovao da se u toj oblasti pojavljuju pozitivne tendencije. U periodu od 2008. do 2011. godine u Rusiji je rođeno više od sedam miliona dece, što je jedan od najboljih pokazatelja poslednjih decenija. Ohrabrujuće je što se mnogi parovi odlučuju na rođenje drugog i trećeg deteta. Početkom 2012. godine, grad Krasnojarsk u Sibiru dobio je milionitog stanovnika. Tu cifru prevazišao je i Perm, a uskoro će ,,milioner’’ postati i Voronjež. Do kraja godine Rusija će imati 15 gradova sa milion i više stanovnika.

Da li građani Rusije mogu biti zadovoljni životnim standardom? Iz izveštaja Vladimira Putina mogo bi se zaključiti – i da i ne. Prosečna primanja u poslednje tri godine porasla su za 18 procenata a prosečna plata porasla je sa 13.593 rubalja u 2007 na 26. 693 u 2011 godini (1 evro- 38,8 rubalja). Ali, šta znači to prosečna zarada?

Velika raslojenost značajno razvodnjava ovaj naizgled pozitivan rezultat. Primanja najbolje plaćenih pojedinaca šesnaest puta su veća od onih sa najmanjim zaradama i ta se razlika poslednjih godina ne smanjuje. Po oceni Putina, to predstavlja veliki socijalni, politički i ekonomski rizik. Ogromna je razlika i u primanjima u Moskvi i drugim velikim centrima s jedne, i u provinciji s druge strane. Najveća primanja su u centrima industrije nafte i gasa. Zato se o standardu u Rusiji ne može suditi šetajući se po Moskvi ili Sankt Peterburgu. U to sam se i lično mnogo puta uverio.

Putin tvrdi da je Rusija za poslednje četiri godine postala jača i to potkrepljuje podacima. Kaže da ruska privreda ima najveći stepen rasta među zemljama ,,velike osmorice’’ (4,3 procenata), a treći u svetu - posle Indije i Kine i značajno ispred SAD (1,7 procenata) i evrozone ( 1,5 procenata). Istovremeno, inflacija je za poslednje četiri godine smanjena sa 13,3 na 6,1 odsto, što je najniža inflacija u novijoj istoriji Rusije. Premijer kao značajan uspeh navodi puštanje u rad gasovoda ,,Severni tok’’ po dnu Baltičkog mora i izgradnju autoputa Habarovsk- Čita. Posle raspada Sovjetskog Saveza sve velike morske luke pripale su bivšim sovjetskim republikama, sada nezavisnim zemljama, a danas kapacitet ruskih morskih pristaništa prevazilazi kapacitet svih morskih luka Sovjetskog Saveza. Prema prognozama, već tokom naredne dve-tri godine Rusija treba da se svrsta među pet privredno najsnažnijih zemalja sveta.

Poboljšanjem životnog standarda produžava se i životni vek građana koji je u proseku premašio 70 godina, a u dogledno vreme trebalo bi da dostigne 75 godina. Putin smatra da je neophodno da se smanji smrtnost od saobraćajnih nesreća, nesreća na radu, trovanja alkoholom i pušenja. Alkoholizam, pušenje i upotreba narkotika godišnje odnosi 500.000 života. To je strašna cifra, kaže Putin i najavljuje zavođenje sistema ranog otkrivanja narkomanije u školama, a kasnije i na fakultetima.

Među pet glavnih zadataka u bližoj budućnosti Putin je naveo poboljšanje demografske situacije, zatim reorganizaciju zemlje, što podrazumeva ubrzan razvoj Sibira i Dalekog istoka i pojačano naseljavanje ovih područja. Otvaranje novih radnih mesta, jačanje i modernizacija privrede i jačanje pozicija Rusije u svetu takođe spadaju u prioritete.

Oko jednog značajnog pitanja vlast i opozicija našli su se na istoj strani i to otvoreno rekli, a radi se o daljoj privatizaciji. Jedan poslanik iz frakcije komunista upitao je Putina da li novi talas privatizacije neće dovesti do toga da vlasnici pojedinih preduzeća postanu stranci. Veoma ne bismo želeli da neko drugi zahvati naše strateške aktive, odgovorio je Putin i dodao da smo ,,tu sa vama saveznici’’.

Putin je odbacio kritike da Moskva ne štiti svoje interese u zemljama kao sto su Irak, Libija, a sada Sirija, pa kasnije možda i Iran. Poslednjih godina Rusija nije na ideološkim osnovama ulagala sredstva u stranim zemljama. Sve se odvijalo na tržišnoj osnovi. Reći da smo nešto izgubili nije ispravna definicija, ali da smo ostali uskraćeni za određenu dobit, to je tačno.

Na opasku poslanika da se planovi razvoja zemlje rade na osnovama sadašnjih visokih cena nafte, premijer je ocenio da će država uspeti da realizuje zadatke i ako se cena nafte smanji na 70 dolara za barel. Sada je cena ovog energenta koji Rusiji donosi najveće prihode preko 100 dolara za barel.

Veoma interesantno zapažanje izneo je jedan deputat koji je ocenio da pojedini ministri u vladi Putina ,,kao da nisu vaši istomišljenici’’. ,,Pogledajte istini u oči: ministar odbrane hoće da kupuje vojnu tehniku u inostranstvu, ministar obrazovanja vodi politiku debilizacije naše dece, ministar zdravlja hrani beskorisnim arbidolom celu zemlju. Uveren sam da oni nisu vaši istomišljenici. Možda je vreme da obnovite vaš kabinet?’’.

-Molodec (lafčina) odvratio je Putin. Imate pravo. On je potvrdio da postoje takvi problemi i nagovestio suštinske promene u vladi, ne isključujući mogućnost da šansu dobiju i predstavnici raznih političkih snaga. Putin nije izneo takvu pretpostavku prvi put i to se može tumačiti kao nagoveštaj da bi u narednoj vladi ili rukovodećim organima mogli ući ljudi iz opozicionih partija. Procenjuje se da bi to pre svih mogao biti milijarder Mihail Prohorov, koji je sve iznenadio odličnim rezultatom na predsedničkim izborima. Ali ne samo on. U Komunističkoj partiji, Liberalno demokratskoj partiji i drugim političkim strukturama takođe ima veoma dobrih stručnjaka na koje nova vlada može da računa.

U ruskoj javnosti pojavile su se špekulacije zbog ,,sumnjivih’’ događaja u Uljanovsku, pa se čuju i glasine o bazi NATO pakta u toj oblasti. Bilo je čak pojedinaca koji su nagovestili da će izvesti ljude na ulice da bi sprečili izgradnju baze NATO pakta na ruskoj zemlji.

Putin je u parlamentu izjavio da je NATO atavizam vremena hladnog rata, ali da u nekim slučajevima predstavlja stabilizirajući faktor kao što je to slučaj u Avganistanu. Treba im pomoći da reše problem stabilizacije u toj zemlji jer ćemo inače mi to morati da radimo. Zato ćemo im obezbediti tranzit. U Uljanovsku ne postoji nikakva baza NATO. To je obična ,,površina za odskok’’ za slučaj tranzita tereta vazdušnim putem. Uveravam vas da se tamo ništa neobično ne događa. Naprotiv, sve se radi u potpunosti sa nacionalnim interesima Rusije i našeg naroda, kaže Putin.

Putin je bio prozvan da odgovori na još jedno veoma osetljivo pitanje: kakav je njegov stav oko promene ustava u kome bi se reklo da ,,mi nismo mnogonacionalan narod, nego ruski narod kome su se pridružili drugi narodi’’. Premijer se nije složio sa takvom varijantom. Znate šta bismo tada uradili? Deo našeg društva bili bi građani prvog, a deo građani drugog reda. To da je ruski narod osnovni, da je kostur mnogonacionalnog naroda, to je činjenica. Svi moji rođaci živeli su u jednom selu i 300 godina odlazili u jednu crkvu. I to ja osećam u duši, tu svoju povezanost sa tim narodom. Ali deliti ljude na građane prvog, drugog i trećeg reda, to je vrlo opasan put, smatra Putin.

Utisak je da je većina deputata bila zadovoljna izveštajem Vladimira Putina, ali je bilo i nezadovoljnika koji su povremeno napuštali salu pa se ponovo vraćali.

Analitičari su uglavnom povoljno ocenili izlaganje Putina u parlamentu. Pozitivniji zaključak o rezultatima četvorogodišnjeg premijerskog mandata Putina, čak i od njegovih pristalica, izneo je nemački politikolog Aleksandar Rar, čije mišljenje beleže moskovski mediji. On kaže da će protekle četiri godine ući u istorju kao ,,Era Putina’’ koju je on započeo u svojstvu predsednika. ,,Putin se može uporediti sa Stolipinom u sprovođenju reformi, on je opredelio za mnoge godine unapred energetsku i finansijsku politiku Rusije. Jačeg premijera poslednjih decenija u Rusiji nije bilo’’.

Putin je govorio posle izbora isto ono što je govorio i pre njih; nije, dakle, kalkulisao, manipulisao, zavaravao narod praznim obećanjima. Šta više, ponovio je da će pružiti šansu sposobnim i kvalifikovanim ljudima iz opozicije, što znači da mu to nije bio predizborni trik.

U svakom slučaju, Putin se seli sa premijerske u predsedničku fotelju sa istim ciljem, istim namerama, istom politikom i- kako se procenjuje- istim šansama na uspeh.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner