Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Putin namiguje prema Kini, a Evropi pokazuje mišiće
Savremeni svet

Putin namiguje prema Kini, a Evropi pokazuje mišiće

PDF Štampa El. pošta
Đanandrea Gajani   
ponedeljak, 18. maj 2015.

Prvi element perfektno se uklapa u optiku novog hladnog rata, koji je u toku između Rusije i Zapada, usled ukrajinske krize. Kao što se događalo tokom godina bipolarnog konflikta, u Moskvi su prodefilovala nova sredstva vojne tehnike, pre svega, najnoviji tenk T-14 (koji se pojavio, istini za volju, manje inovativan nego što je bio predstavljen), i moderno borbeno oklopno vozilo.

Reč je o sredstvima poslednje generacije, dok se na Zapadu ograničavaju sa modernizacijom vozila i guseničara od barem trideset godina. Pokazivanje toliko novih ruskih sredstava (od samohodne artiljerije do antiminskih oklopnjaka) potvrđuje volju Vladimira Putina da osavremeni oružane snage, što će, međutim, takođe dati mnogo strela u luk Angloamerikancima, koji su se angažovali da naslikaju rusku pretnju Evropi kao blisku i direktnu.

Na paradi su bili odsutni svi lideri NATO zemalja, isključujući češkog i slovačkog predsednika, mada među Evropljanima nisu izostale zemlje koje su bile prisutne sa svojim liderima kao Srbija, Makedonija i Kipar, dok se Putin zahvalio narodima Velike Britanije, Francuske i Sjedinjenih Država za njihov doprinos pobedi, i svima onima u drugim zemljama, uključujući Nemačku, koji su se borili protiv nacizma.

Sa dvosmislenošću, Italija i Francuska su poslali u Moskvu ministre spoljnih poslova, koji međutim nisu učestvovali  na paradi, ograničavajući se da polože cveće na grob neznanog vojnika. ,,Bilo je ispravno i dolično za Italiju da bude tamo, ali u isto vreme bilo je ispravno da oblici učestvovanja vode računa o aneksiji Krima“ koja ostaje ,,neprihvatljiva“ i o ,,pritiscima na Ukrajinu“, izjavio je Paolo Đentiloni. Italija se protivi izolaciji Rusije i trpi velike štete od sankcija koje je nametnula EU, ali nema hrabrosti da odbije da ih primenjuje, kako je učinila, na primer Srbija, uprkos američkim pritiscima.

U pogledu dvosmislenosti u odnosima prema Rusiji, Nemačka i Francuska takođe se ne šale. Koji sat posle Parade pobede, u Moskvu je stigla Angela Merkel, koja je posle neizostavnog odavanja počasti neznanom vojniku, imala susret sa Putinom, sa kojim je razgovarala o Ukrajini, ali, pre svega, o ekonomskim odnosima.

Neprijateljstvo Angloamerikanaca i nepouzdanost EU vode Moskvu ka tome da se povezuje sve čvršće sa Pekingom, kako je istakao u jednom pismu, upućenom listu Corriere, Silvio Berluskoni uoči parade. ,,Onaj podijum na Crvenom trgu neće svedočiti o izolaciji Rusije, već će svedočiti o neuspehu Zapada. Da li zaista mislimo, posle decenija Hladnog rata, da je trezvena strateška perspektiva da se Rusija natera na izolaciju? Primorati je da izabere Aziju, a ne Evropu?“

Ne čudi stoga, što je proteklih dana Putin definisao Kinu kao ,,ključnog strateškog partnera“ i što su na marginama Dana pobede potpisani bilateralni ugovori koji pomeraju neopozivo osu ruskih interesa prema Aziji. Povrh joint ventures u sektorima poljoprivrede, trgovine i aeronautike, sporazum zadobija očigledan politički ton, pre svega tamo gde predviđa finansiranje od 25 milijardi dolara za ruska preduzeća, pogođena američkim i evropskim sankcijama. Osim toga, biće konstruisan drugi gigantski gasovod koji će donositi Pekingu 30 milijardi kubnih metara sibirskog gasa godišnje u trideset godina – projekat koji će stati uz bok drugom mega gasovodu poznatom kao ,,Snaga Sibira“ čija je gradnja već počela i koji će dopremati u Kinu 39 milijardi kubnih metara godišnje narednih trideset godina za 400 milijardi dolara.

Brojevi koji znače možda više od 200 vojnih vozila i 16 hiljada vojnika koji su prodefilovali na Crvenom trgu, tek najvažnijoj od parada koje su se održale 9. maja u 150 ruskih gradova. Ako se gas i ruski interesi udaljavaju od Evrope, u kategorijama energetike i izvoza, prvi će da budu na gubitku upravo Evropljani, koji međutim, izgledaju previše uplašeni da bi se suprotstavili pritiscima Amerikanaca, koji su, kao i Britanci, kroz istoriju uvek težili da izbegnu rusko-evropske sporazume i koji bi na Starom kontinentu nametnuli hegemonske sile ili mnogo jake saveze.

U isto vreme, evropska nesposobnost da razvije jedno kredibilno vođstvo, kadro da se izmigolji od teškog uticaja Vašingtona i da reši, pregovarajući direktno sa Rusijom, ukrajinsku krizu, primorava Moskvu da se opasno veže za Peking. Već sada, prisustvo kineskih građana u Sibiru je opasno poraslo – jedna perspektiva koja uopšte ne ohrabruje uzimajući u obzir kineski demografski rast i opadanje ruske populacije. Povećanje zavisnosti ruske ekonomije od kineskog tržišta (takođe i u pogledu vojnog eksporta) uticaće brzo takođe na rusku stratešku autonomiju koja će nužno morati da vodi računa o glomaznom partneru.

Izvor: http://www.lanuovabq.it/it/articoli-putin-fa-il-bullo-con-leuropa-e-

fa-locchiolino-alla-cina-12617.htm

Preveo sa italijanskog: Nebojša Vuković 

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner