Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Okupljanja za i protiv Putina
Savremeni svet

Okupljanja za i protiv Putina

PDF Štampa El. pošta
Đorđe Milošević   
ponedeljak, 06. februar 2012.

Tačno mesec dana pre predsedničkih izbora u Rusiji (4. marta) u Moskvi je organizovano nekoliko mitinga: protiv Vladimira Putina i aktuelne vlasti, koji su se odvijali pod parolom ,,za poštene izbore’’, i u podršku Putina, pod krilaticom ,,mi imamo šta da izgubimo’’. Bio je to u stvari nastavak masovnih okupljanja koja su započela odmah posle parlamentarnih izbora prošlog decembra.

Ne bih se duže zadržavao na opisivanju ovih okupljanja. Protesti su održani na istim lokacijama u gradu kao i prošli put (Bolotni trg i Prospekt Saharova) i bili su njihova kopija. Zahtevi su bili identični: ostavka Putina, pošteni izbori, ukidanje ,,diktature’’. I broj učesnika je bio približno isti: po procenama organa reda oko 30.000, a po izjavama organizatora, preko 100.000. Ovoga puta neki lideri opozicije nisu ni došli (Mironov, Žirinovski, Zjuganov), a oni koji su došli (Mihail Prohorov, Aleksej Navaljnij, Boris Akunjin) nisu govorili ili su se sasvim kratko obratili prisutnima. I sam protest trajao je vremenski kraće: ljuti mraz (blizu 20 stepeni ispod nule) sprečio je učesnike protesta da se duže zadržavaju na otvorenom prostoru.

Ovog puta ni pristalice Vladimira Putina i aktuelne vlasti nisu sedeli skrštenih ruku: organizovali su miting podrške Putinu. Na ,,Poklonoj gori’’ (spomen-kompleks) okupilo se oko 140.000 manifestanata. Učesnici su nosili zastave, parole i uzvikivali krilatice protiv ,,narandžaste opasnosti’’. Kako je saopšteno, jedna žena iz organizacionog odbora ovog mitinga pozvana je na odgovornost jer je broj prisutnih prevazišao cifru koja je bila naznačena u zahtevu za odobravanje mitinga (30.000). Ovaj potez može se oceniti kao propagandni jer je i na skupovima opozicije bilo više prisutnih nego što je bilo najavljeno.

Multimilijarder Mihail Prohorov proveo je Novu godinu i druge zimske praznike u eksluzivnom zimskom mondenskom centru Kurševelje u francuskim Alpima. Tamo je bila i poznata TV diva i ,,svetska lavica’’ Ksenija Sobčak. 

Protesti su održani i u drugim ruskim gradovima, ali su bili slabo posećeni. U Sankt Peterburgu, na primer, došlo je svega oko 2.000 ljudi. U nekim gradovima protesti su otkazani jer se niko nije pojavio. A u Magadanu, na krajnjem istoku zemlje, kao je javio jedan elektronski medij, na miting je došlo ,,deset ljudi i jedan pas’’

Čini se da je ovoga puta u komentarima u većoj meri došla do izražaja kritika protesta nego njihovo odobravanje. Ljudi žive teško, ali ne žele da izgube i ono što sada imaju, kaže komentator Dmitrij Babič. I to u ime maglovitih obećanja o ,,poštenim izborima svake četvrte godine’’ koje nude Prohorov i Kudrin. A kakva demokratija postoji tamo gde rukovode ljudi tipa Prohorova i kakva socijalna davanja može da ponudi finansijski stručnjak Kudrin? To može da se vidi svakog dana a ne svake četvrte godine.

Da podsetim, multimilijarder Mihail Prohorov proveo je Novu godinu i druge zimske praznike u eksluzivnom zimskom mondenskom centru Kurševelje u francuskim Alpima. Tamo je bila i poznata TV diva i ,,svetska lavica’’ Ksenija Sobčak. Oni su se tako reći pravo sa protestnih mitinga u Moskvi zaputili u mondenski centar u kome su cene ,,da se zavrti glava’’.

A kako se u predizbornoj aktivnosti ponašaju predstavnici aktuelne vlasti i predsednički kandidati?

Pre nekoliko dana, Vladimir Putin posetio je Moskovsku državnu akademiju gde su ga čekali mladi pravnici iz cele zemlje.

Putin je podržao njihovu inicijativu da formiraju svoje ekipe koje će pratiti regularnost predsedničkih izbora. To je potrebno, rekao je Putin jer neki ljudi i u zemlji i u inostranstvu već govore kako kako su izbori nedemokratski, iako oni nisu ni počeli.

Naš je zajednički zadatak da izbori budu uistinu demokratski, a njihovi rezultati tačni. Samo oslanjajući se na volju naroda, vlast je sposobna da realizuje zadatke, drugačije se ne može raditi. Ja neću i ne mogu raditi ako ne budem imao podršku građana. To ne bi imalo nikakvog smisla. Ja neću biti ogorčen ako narod izvrši drugačiji izbor. Nadam se da ćete vi sprečiti svaki pokušaj lažiranja rezultata izbora, rekao je Putin.

Putin je i za Mihaila Prohorova imao lepe reči. 

Na pitanje zašto su potrebni strani posmatrači, Putin je rekao da su SAD doskora odbijale da prime strane posmatrače pod izgovorom da su izbori njihova unutrašnja stvar. Mi nećemo braniti stranim posmatračima da dođu, ali želimo da oni budu objektivni, a ne angažovani oko izbora.

Putin je prvi put javno priznao da je lično pomogao da se formira partija ,,Pravoe delo’’ (ranije Savez desnih snaga). Nije naša greška što ih građani na prethodnim izborima nisu podržali.

Prvi put, Putin je javno izrazio spremnost da sarađuje i sa liderima iz opozicije. On je rekao da je bivšeg premijera za vreme Jeljcina, a kasnije člana ,,Jabloka’’, Sergeja Kirienka, naznačio za predstavnika Kremlja u Centralnom federalnom okrugu, a sada je taj čovek rukovodilac izuzetno značajnog giganta ,,Rosatom’’. Potrebni su i drugi profesionalci iz ,,Jabloka’’ i drugih opozicionih partija, pa i sam Grigorij Javlinski. Sa zadovoljstvom ću mu ponuditi neki visoki položaj ako on to želi, dodao je Putin. On je za profesionalnost pohvalio i lidera opozicione Liberalno-demokratske partije Vladimira Žirinovskog, ali mu je zamerio zbog nacionalizma ,,što je veoma opasno za rusko mnogonacionalno društvo’’.

Putin je i za Mihaila Prohorova imao lepe reči. On je savremen čovek, iskren, koji zaista želi da poboljša situaciju u privredi. Primetio je međutim da su njegovi pogledi dosta liberalni, ,,koje ćemo na ovaj ili onaj način morati da primenjujemo", dodao je Putin.

Ranije nikada nisam pomišljao da učestvujem na izborima, rekao je Putin učesnicima skupa. Izborna procedura je odvratna. Meni je strano da obećam nešto što se ne može realizovati. Ispostavilo se međutim da to nije tako. Naši građani osećaju iskrenost onih ljudi koji formulišu ono šta će i kako raditi. Ja sam oduvek želeo da radim u spoljnoj obaveštajnoj službi i specijalno sam se upisao na pravni fakultet. Nikada nisam pretpostavljao da ću postati predsednik države. Sada uviđam da ta funkcija omogućava čoveku da radi u korist svoje države. Kada vidiš rezultate, kao na građevini: došao si na gradilište, prazno, otišao, a zdanje je izgrađeno. Želeo bih da posle mog rada ostane čvrsto zdanje savremene Rusije, zaključio je Putin.

U političkoj aktivnosti koja je sada u toku u Rusiji, pažnju privlači i analiza predsednika Ustavnog suda Rusije Valerija Zorkina.

U autorskom članku koji je pre par dana objavila ,,Rosijskaja gazeta’’ poznati ruski stručnjak za međunarodno pravo povezao je trenutnu situaciju u Rusiji sa aktuelnim zbivanjima u svetu. On kaže da se svet nalazi u dubokoj transformaciji koja vodi pravnom nihilizmu. To se ogleda u pokušaju nekih zemalja da izgrade države po principima Orvela. U Rusiji, to se ispoljava u nastojanju pojedinih opozicionih lidera da mitinge protesta pretvore u instrument rešavanja glavnih problema u zemlji.

Najopasnijom tendencijom u međunarodnim odnosima Zorkin smatra ,,puzajući prelaz’’ od jednakosti suverenih država, maker ona bila i formalna, koja je ustanovljena Vestfalskim sistemom i potkrepljena nizom međunarodnih akata, među kojima i poveljom UN, ka konstrukciji globalnog sveta u duhu antiutopije Orvela ,,Dvorište za stoku’’. Neke zemlje, kaže Zorkin, sasvim otvoreno i demonstrativno prisvajaju sebi pravo da dejstvuju kao da su ,,više jednaki’’ od ostalih; drugim rečima da diktiraju svoje uslove, što je daleko od jednakosti.

Predsednik Ustavnog suda Rusije pominje događaje u Libiji gde je ,,pobeda demokratske revolucije’’ dovela do uništenja državnosti i svih, čak minimalnih, osnova regulisanja života na pravnim osnovama. Haos u zemlji počeo je donošenjem sa pravne tačke gledišta sumnjive rezolucije Saveta bezbednosti. Zorkin primećuje da je u toj rezoluciji utemeljena najšira moguća pravna neodređenost akcija protiv te zemlje time što se nagoveštava primena ,,svih neophodnih mera za zaštitu civilnog stanovništva’’. Pod takvom formulacijom moglo se podrazumevati sve i svašta.

Najopasnijom tendencijom u međunarodnim odnosima Zorkin smatra ,,puzajući prelaz’’ od jednakosti suverenih država, maker ona bila i formalna, koja je ustanovljena Vestfalskim sistemom i potkrepljena nizom međunarodnih akata, među kojima i poveljom UN, ka kontstrukciji globalnog sveta u duhu antiutopije Orvela ,,Dvorište za stoku’’.

Tokom ,,neobjavljenog međunarodnog rata’’ protiv režima Gadafija, kaže Zorkin, bio je isproban još jedan mehanizam kao opravdanje za kršenje međunarodnih normi u odnosu na suverenu državu: utvrđuje se pravo rukovodilaca zemalja koje su ,,iznad jednakih’’ da određuju da li je u nekoj zemlji vlast legitimna ili nije. Taj presedan sada pokušavaju da primene i prema drugim zemljama, na primer u Siriji. To u svojim dejstvima koristi i opozicija u Rusiji- kaže Zorkin.

Zorkin tvrdi da neki opozicioni lideri na mitinzima ,,za poštene izbore’’ otvoreno proglašavaju sebe i svoje pristalice za nekakvu ,,kreativnu klasu’’ koja navodno ima isključivo pravo da reši glavne političke probleme u zemlji. I to bez učešća svih ostalih činilaca u zemlji. A u leksikonu tih lidera bez ikakve ograde upotrebljava se reči ,,poslušnik’’ za one koji se ne odazovu njihovom pozivu da izađu na proteste.

Predstavnik Ustavnog suda Rusije ocenjuje antidržavnim i protivpravnim izjave o tome da će rezultati predsedničkih izbora, bez obzira na to kakvi oni bili, biti nelegitimni.

Zorkin podseća da narušavanja izbora ima u svim zemljama sveta i pri tome ukazuje na američke predsedničke izbore. U pravnoj državi postoji jedno jedino mesto gde se rešavaju sporna pitanja, a to je sud, kome se ruska opozicija ne obraća. A ta ista opozicija koja sebe naziva ,,kreativnom klasom’’ proglašava parlamentarne izbore nelegitimnim pa čak zahteva raspisivanje novih izbora i organizovanje pregovora o predaji izvršne vlasti političarima koji će se birati glasanjem putem interneta ili će ih ta ,,kreativna klasa’’ prosto naznačiti. Otkuda im takva nezakonita pozicija, pita Zorkin?

U svom autorskom tekstu Zorkin podseća na izjave američkog senatora DŽona Makkejna i državne sekretarke Hilari Klinton (o navodno nezakonitim parlamentarnim izborima) pa postavlja pitanje: da li su vođe protestnih mitinga, te ,,kreativne klase’’, spremni da svoju zemlju proglase kao državu lišenu sopstvene političke legitimnosti, odnosno državnog suvereniteta? I da li su spremni da s tim u vezi pozovu nekakve ,,borce za slobodu’’ uključujući i specijalce NATO-a da podrže institucije ,,nove državnosti’’ u Rusiji po ugledu na Libiju?

Zorkin kritikuje opozicione lidere koji pozivaju da se hitno pusti na slobodu Hodorkovski ,,jer je odležao svoje’’. Nijedan političar, bez obzira na funkciju, ne može da odredi da li je neko ,,odležao svoje’’ ili nije. To je pravni presedan, kaže Zorkin. On je pozvao na širok dijalog svih organa vlasti i građanskog društva u cilju rešavanja problema i dalje demokratizacije. O tome ne može da odlučuje samo jedan segment društva koji sebe naziva ,,kreativnom klasom’’, zaključuje Zorkin.

Da podsetim: Valerij Zorkin je čovek koji se na funkciji predsednika Ustavnog suda nalazio i u vreme velikih previranja 1993. godine kada je pokušao da posreduje u sukobu Jeljcina sa Ruckojem i Hazbulatovim. Zorkin je ocenio dejstva Jeljcina protivustavnim, ali je grubo odstranjen sa funkcije. Prisećam se da sam mu posle upravo završenih neuspešnih razgovora prišao sa grupom novinara u želji da ga upitam o ishodu. Bled u licu, drhtavim glasom procedio je: ,,Proizvol’’ (samovolja, samovlašće) i brzo se udaljio.Ponovo je izabran za predsednika Ustavnog suda nekolikon godina kasnije.

Da na kraju kažem da je popularnost Vladimira Putina poslednjih dana ponovo počela da raste. Prema rezultatima ankete sprovedene samim krajem januara, rejting Putina povećan je za tri poena i sada iznosi 52 odsto. Analitičari kažu da je to delom i rezultat činjenice da se Putin donekle distancirao od ,,Jedinstvene Rusije’’ i da se sada više oslanja na Opštenacionalni front. Njegovi protivkandidati značajno zaostaju: rejtin Zjuganova iznosi 8 odsto, Žirinovskog takođe 8 odsto, a Mironova i Prohorova po 4 odsto. To znači da ako bi se izbori održali danas, Putin bi bio izabran već u prvom krugu. Analitičari kažu da su to ipak samo pretpostavke i da će opozicioni lideri verovatno dobiti više glasova. Da li toliko više da će ugroziti Putina i dovesti do drugog kruga glasanja, videće se tačno za mesec dana.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner