Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Moskovski Bolotnij trg nije postao kairski Tahrir
Savremeni svet

Moskovski Bolotnij trg nije postao kairski Tahrir

PDF Štampa El. pošta
Đorđe Milošević   
nedelja, 11. decembar 2011.

U Rusiji je počelo novo doba. Građansko društvo se probudilo, ili je počelo da se budi. Desila se evolucija, a ne revolucija. Više nikada neće biti kao što je bilo. Politički život u Rusiji od sada će se deliti na etape ,,do’’ i ,,posle’’ decembra 2011. godine.

To su samo neki navodi ruskih analitičara i komentatora posle demonstracija 10. decembra u Moskvi i drugim ruskim gradovima.

Ali, krenimo redom. Okupljanja su počela dan uoči decembarskih parlamentarnih izbora. Tada je privedeno oko 300 ljudi u Moskvi, koji su se okupili na gradskim trgovima bez zakonske dozvole za organizovanje demonstracija.

Bio je to samo signal da se mogu očekivati masovniji protesti, posebno posle objavljivanja rezultata izbora, u javnosti ocenjenih kao falsifikovanje i izigravanje volje građana.

Vlasti su odbile zahtev organizatora da se demonstracije 10. decembra održe na Trgu revolucije u Moskvi, tik uz Crveni trg. Ocenjeno je da bi to moglo da bude opasno jer se u najbližoj okolini nalaze važna državna zdanja, pa i sam Kremlj. Određeno je mesto – Bolotnij trg, koji je takođe u centru ali nešto dalje od Kremlja. Do njega direktno ne vodi ni jedna metro linija, pa će učesnici protesta morati da propešače nekoliko stotina metara, što po relativno hladnom vremenu može odvratiti pojedine građane da dođu na protest. Određen je i broj učesnika kako to propisuje zakon – do 30 hiljada. Ispostaviće se da će taj broj biti značajno premašen.

Preduzete su i druge mere predostrožnosti. Prethodnog dana zatvoren je jedan deo Trga revolucije, navodno zbog radova na vodovodnoj mreži. Zatvoreni su takođe prilazi ka Crvenom trgu i nekim drugim centralnim trgovima. Određeno je da učenici starijih razreda srednjih škola baš toga dana, 10. decembra, pišu pismene sastave.

U blizini Bolotnog trga bilo je parkirano nekoliko desetina kamiona i autobusa sa pripadnicima policije i specijalaca. Nad trgom su leteli helikopteri snaga bezbednosti. I kod hotela Moskva, nadomak Crvenog trga i Kremlja, bilo je više desetina kamiona sa policijom.

Miting je počeo sa pola sata zakašnjenja, jer su organizatori čekali da pristignu svi učesnici koji su se u kolonama kretali ka trgu. U jednom trenutku, učesnici su preko glasnogovornika obaveštavani da bar delimično oslobode obližnji most jer postoji opasnost da se zbog prevelikog tereta sruši. Na njemu se nalazilo oko hiljadu ljudi. Jedan broj učesnika protesta poslušao je upozorenje.

Kako to obično biva u ovakvim prilikama, podaci o broju učesnika su različiti. Organizatori kažu da je bilo sto hiljada ljudi, što je verovatno preterana brojka. Organi bezbednosti govore o 25 hiljada: dvadeset hiljada na samom trgu i oko pet hiljada po okolnim ulicama. Ta procena je takođe nerealna, niska. Najrealnija procena negde između ta dva broja. U svakom slučaju, to je bila najmasovnija demonstracija građana Moskve posle 1991. godine, kada je na ulice prestonice izašlo nekoliko stotina hiljada ljudi tražeći demokratizaciju društva.

Miting se odvijalo pod parolom ,,Za poštene izbore’’. Po oceni gotovo svih analitičara, većina govornika nije tražila smenu sadašnje vlasti, nego kako sa tom vlasti dalje živeti i sarađivati. Upravo toj vlasti postavili su svoje zahteve.

To nije bila akcija opozicije, već ljudi uvređenih građanskim osećanjem – smatra politikolog Dmitrij Oreškin. Tamo su bili levičari, desničari, pripadnici političkog centra, kao i ljudi koji ne simpatišu ni jednu partiju. To nije bio nekakav opozicioni pokret, koji pretenduje na mesta u parlamentu, nego ljudi sa različitim političkim pogledima.

Po mišljenju eksperata, to je bio miting onog pokolenja ljudi koje bi navodno trebalo da interesuje samo novac i karijeru. Ali, ispostavilo se da to pokolenje ima i osećanje ličnog ponosa, dostojanstva. To je takođe bio miting onih koji plaćaju porez i koji su uvređeni time što se njihov glas ne uvažava i što se falsifikuje.

I, najvažnije, bio je to miting u okviru svih pravnih normi, kaže Oreškin. Ljudi jednostavno hoće da se poštuju zakoni. Njih je uvredilo kršenje Zakona o izborima. Nije važno koja je partija pobedila, važno je da proces bude čestit. Dosta nam je višedecenijske prakse koja je izražena krilaticom: nije važno kako se glasa, već kako se prebrojavaju glasovi.

Gotovo svi analitičari ističu kao jedno od najvažnijih dostignuća mitinga što je prošao mirno, bez i jednog jedinog ekscesa i što ni jedan jedini učesnik nije pritvoren. Priznaćete, to se u Rusiji do sada nije desilo. Dva-tri mladića pokušala su da zapale baklje, ali su ih policajci blago udaljili sa scene, ne privodeći ih. Sve u svemu, bila je to pobeda i učesnika mitinga i organa bezbednosti.

Bolotnij trg nije postao trg Tahrir u Kairu. Mi smo videli protest evropskog tipa, koji je pokazao da je Rusija mnogo bliža Evropi nego Africi. U određenom smislu, Moskva postaje evropska prestonica s visokim nivoom političke aktivnosti – konstatuju analitičari.

Civilizovani susret građanskog društva i vlasti bio je osnovni rezultat akcije na Bolotnom trgu – smatra direktor Centra političke informacije Aleksej Muhin. Vlast je ispoljila tolerantnost prema demonstrantima i skinula deo socijalne napetosti koja je nikla posle objavljivanja rezultata izbora.

Učenici mitinga zahtevali su poništavanje izbora i raspisivanje novih, smenjivanje članova Centralne izborne komisije i njenog predsednika Vladimira Čurova, oslobađanje svih ,,političkih zatvorenika’’. Gotovo sve vreme, grupe učesnika pevale su poznatu pesmu isto tako poznatog kompozitora Viktora Coja ,,Mi čekamo promene’’. Centralna izborna komisija saopštila je, međutim, da su izbori bili regularni, objavila je njihove konačne rezultate i odbila zahtev za ostavku članova i predsednika Čurova.

Analitičari kažu da bi bilo pogrešno kategorisati prisutne na mitingu po klasnoj pripadnosti. O tome svedoče i zastave raznih boja – i bele zastave partije Jabloko, i crvene komunističke, i trikolori nacionalista. Na mitingu su bili i bogati i siromašni.

Da li su se na mitingu čule i populističke parole koje su se graničile sa ekstremizmom? Jesu, kažu analitičari. Da li oni mogu da predlože društvu pozitivan dnevni red? Naravno da ne. A za to je, nažalost, delimično kriva i sama vlast. Tokom godina bez mitinga, kod ljudi se nagomilalo nezadovoljstvo koje je moglo da se ,,prazni’’ gotovo isključivo preko interneta.

Podsetio bih da je Vladimir Putin optužio Vašington i državnu sekretarku Hilari Klinton da je svojim izjavama podstakla na demonstracije u Rusiji i da je Zapad uložio nekoliko stotina miliona dolara da bi uticao na rezultate glasanja. Da li je to i koliko imalo uticaja i odraza oko mitinga na Bolotnom trgu i u ruskim gradovima? Zvanično se o tome ne iznose ocene. Možda bi se sa tom činjenicom mogla indirektno povezati izjava poznatog politikologa Sergeja Markova da je ,,uveren da ima ljudi koji bi želeli da isprovociraju sukob građana i pripadnika organa bezbednosti’’.

Ima analitičara koji smatraju da bi vlast trebalo čak da zahvali učesnicima mitinga. Bolje je saznati o raspoloženju društva na Bolotnom trgu, nego na Crvenom (koji je tik do Kremlja) ili, ne daj bože, na Sabornom trgu (koji je u okviru kremaljskih zidina).

Predsednik Dmitrij Medvedev izjavio je da će se svi navodi o navodnom falsifikovanju rezultata izbora proveriti, a predsednik Centralne izborne komisije Vladimir Čurov saopštio je da ne postoje osnove da se izbori ponište.

Kako će se situacija dalje odvijati?

Visoki funkcioner Jedinstvene Rusije Andrej Isajev rekao je na mitingu da ljudi imaju pravo da izražavaju protest. Njihovo mišljenje je izuzetno važno za vlast i celo društvo i sigurno je da će biti saslušano. Pozvao je učesnike da ne nasedaju na provokacije onih koji žele da gurnu zemlju u katastrofu. Bilo je uočljivo da su učesnici pažljivo saslušali i njega i sve ostale govornike. Negodovanje su izazvale konstatacije nekih govornika kada su izgovarali reč ,,revolucija’’.

Malo je verovatno da će partije koje su ušle u parlament, a ocenile da su ,,pokradene’’, predati svoje mandate i ići na nove izbore. To je, pored ostalog, veoma skupo.

Analitičari ocenjuju da vlast neće ići na velike ustupke i nove izbore, ali će joj biti veoma teško da brani rezultate glasanja. Samo politička gipkost omogućiće joj da spreči razbuktavanje protesta po principu lančane reakcije.

Ima i drugačijih mišljenja – da će Kremlj odreagovati na proteste korekcijom kursa i nastojati da nađe zajednički jezik sa protestno raspoloženim biračima. Ja mislim da je lik Putina, koji je za Ruse važio kao čovek čvrste ruke i sa takvim imidžom išao na prošle izbore, prestao da postoji – kaže politikolog Nina Hruščova. Ona misli da masovni protesti posle izbora označavaju razočaranje dobrog dela biračkog tela u metod upravljanja čvrstom rukom.

Možda zvuči čudno i nelogično, ali najviše koristi od mitinga može imati Vladimir Putin. Politikolog Aleksej Muhin kaže da se on distancirao od Jedinstvene Rusije na izborima, a sa druge strane pozdravio je civilizovani način izražavanja protesta. To će se povoljno odraziti na njegovu predsedničku kampanju. A ljudi koji su došli na proteste mogu biti uvereni da su ih vlasti uočile i da će imati u vidu njihove zahteve. Putin će se, naime, u predsedničkoj kampanji oslanjati ne na Jedinstvenu Rusiju nego na Opšteruski nacionalni front u kome se osim partije vlasti nalaze i mnoge druge društvene i političke organizacije.

Predsednik Centra političke tehnologije Igor Bunjin smatra da Putin ima šanse da ispolji gipkost, da pokaže da je postao drugačiji i da može da vodi dijalog sa društvom. Malo je verovatno da će vlast da dozvoli da još neko uđe u trku za predsednika. Ni Žirinovski ni Zjuganov ni Mironov ne doživljavaju se u javnosti kao realni suparnici Putinu. Potreban je novi čovek s predsedničkim kvalitetima, a takvih na ruskoj političkoj sceni bar za sada nema. Uostalom, prikupiti potpise dva miliona ljudi za podnošenje kandidature nije baš tako jednostavno. Znači, opasnosti za Putina nema – kaže Bunjin.

Demonstracije su održane i u mnogim drugim ruskim gradovima, ali nisu bile masovne. U Sankt Peterburgu na ulice je izašlo nekoliko hiljada građana a u drugim gradovima mnogo manje – od stotinak ljudi do par hiljada. U više gradova bilo je ekscesa pa je policija privela određen broj učesnika.

Za 24. decembar nagoveštavaju se nove demonstracije u Moskvi. Organizatori obećavaju da će biti masovnije nego ove na Bolotnom trgu. Ostaje da se vidi da li će se i šta do tada promeniti i na jednoj i na drugoj strani.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner