Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Šta čeka Evropsku uniju u budućnosti?
Savremeni svet

Šta čeka Evropsku uniju u budućnosti?

PDF Štampa El. pošta
Miroslav N. Jovanović   
četvrtak, 06. april 2017.

 

„Šezdeset godina traje Evropska unija, a šta je čeka u budućnosti? Više brzina ili raspad?“ Profesor Jovanović je naveo kako je pomogao kolegama iz Britanije da shvate šta je EU i da je napuste, dodajući da su tvrdnje „dvorskih ekonomista“ da će „Britanija propasti čim izađe iz EU“ bile potpuna neistina. Evropska unija već petnaest godina postoji i funkcioniše u više brzina. Njen raspad počinje, ali se EU neće ugasiti. „Preobraziće se u organizaciju sličnu Ligi naroda i Svetog Rimskog Carstva“, tvrdi Jovanović.

Objasnivši smisao pojma dobra ekonomija, napomenuo je da u vezi ekonomije EU vlada „velika zbunjenost“ i da je „Evropska komisija mozak i motor EU“. Osobito je napomenuo „Belu knjigu pet pravila za Evropsku uniju“ koju je izdala Evropska komisija, istakavši da ona svedoči o potpunom odustajanju ovog vodećeg tela EU od obavljanja regulatorne funkcije i od odgovornosti.

Neoklasična priča nije moguće rešenje problema EU

Jovanović je izneo da „neoklasična priča“ u ekonomiji više nije moguće rešenje za probleme EU - argumentujući svoj stav time da se kapital ipak u stvarnosti ne kreće u područja gde je kapital oskudan, već u ona područja u koja ulagači imaju veće poverenje. Ta činjenica opovrgava temeljnu neoklasičnu pretpostavku. Govoreći o „kvantitativnom olakšanju“, objasnio je da inflacija u populaciji nije vidljiva „zato što nema rasta plata i rasta zapošljavanja stanovništva“, ali da „inflacija postoji za 1% stanovništva“ koje je veoma bogato i da se i te kako vidi u „mondenskim letovalištima i u proizvodnji umetničkih predmeta i luksuznog nameštaja“.

„Potreban je preobražaj ekonomske strukture“,„Sada je hronična depresija“ rekao je Jovanović, poredeći je sa situacijom tokom 1929. godine kada je „poljoprivreda postala žrtva sopstvenog uspeha“ usled povećanja proizvodnje i obaranja cena proizvoda, što je svetsku privredu odvelo u krizu. Iz krize je tada „rat bio spas koji je doveo do preobražaja iz poljoprivredne u industrijsku ekonomiju“. I za sadašnju situaciju  potreban je prelaz od industrije ka uslužnom sektoru. Na žalost, države u to ne ulažu. Posebno to nedostaje Evropskoj uniji koja je u hroničnoj krizi. „Upravlja `Trojka`, koja je osnovana ni iz čega, mimo bilo kog ustava i zakona, dogovorom Evropske komisije, MMF i banaka“. Jovanović je naveo primer Grčke kao ilustraciju potpunog neuspeha „Trojke“ u rešavanju krize. Naveo je da je od četvoro proteklih direktora MMF-a njih troje smenjeno pre kraja mandata, jer su bili povezani s kriminalnim aktivnostima i protiv njih su povedeni sudski procesi. Posebno je podsetio na Izveštaj iz 2016. godine kojeg je izradila unutašnja kontrola MMF, navodeći katastrofalne posledice rada ove ustanove.

Život sa greškom zvanom „evro“

Što se EU tiče, ona „nastavlja život sa greškom koja se zove evro“. „Evro je povećao trgovinu preko mere koju su privrede mogle da izdrže. Rasta nema ili je anemičan ili je statistički štimovan. Ima ga samo u Nemačkoj... i tako već 15 godina – ništa. Evro je povećao nejednakost između zemalja i unutar zemalja. Smatralo se da će evro biti sluga. Sada se traži da Evropljani služe evru“. Radi toga se smanjuju penzije, socijalna davanja, zaposlenja, itd. Jovanović je slikovito opisao stanje u kojem se EU našla povodom evra: „Gledamo jako usporeni film saobraćajne nesreće, to je ono što se događa sa evrom“. Dodao je da je privreda EU „vrteška koja se kreće iz privatnog biznisa u državni i obratno“. Depresivno stanje unutar EU je duhovito uporedio sa fabulom pesme „Hotel Kalifornija“.

Što se tiče „Bregzita“, Jovanović je podsetio da su Alžir i Grenland teritorije koje su daleko pre Britanije napustile EU, navodeći da je Britanija mnogo više dala Evropskoj uniji nego što je od nje primila. Razdoblje osamdesetih godina XX veka u EU nazvao je dobom realnih očekivanja, devedesete evropskim zanesenjaštvom, a doba posle 2000. godine dobom proširenja, zastoja i paralize EU. Današnje doba je određeno „ogromnom nezaposlenošću mladih, ali je daleko veći problem što uopšte nema novih očekivanja“.

Ogromna cena za maglovitu perspektivu evrointegracija

Jovanović je podsetio da uprkos promenama metoda računanja BDP, koje su uključile razne prihode ilegalnih delatnosti (prostitucija, trafiking), u zemljama EU ipak ne može da se prikaže privredni rast ili je taj rast anemičan. Rastući problem je masovna imigracija i razvoj terorizma. „U Evropskom parlamentu je trećina poslanika protiv EU“, a „godina 2016. će u Evropi biti zapamćena pobunom naroda protiv banaka“.

Ponovo podsetivši na Belu knjigu Evropske komisije, Jovanović je dokazao da „do 2025. godine nema proširenja Evropske unije“. Ipak, uprkos tome u Srbiju „svake dve nedelje dođe po jedan ministar iz neke zemlje EU da nam priča bajke“. „Obećavaju nam 200 miliona evra, iako nikom nije jasno na šta idu donacije EU“. Jovanović je podsetio na dodatni problem Kosova i Metohije i neonacizma u susednoj Hrvatskoj, kao činioce koji će dodatno opteretiti proces integracije Srbije u EU.

Snimak predavanja na Jutjubu, možete pogledati na adresi: https://www.youtube.com/watch?v=dREBravBXck

Miroslav Jovanović je objasnio „šta dobijamo od ulaska u EU“: „Dužničko ropstvo, nefunkcionalnu EU, opako nestabilnu EU i somotsku diktaturu“. Bio je vrlo direktan: „Za Srbiju su evrointegracije nešto kratkovido, plitko, ekonomski nazadno i netačno“. „Evropska unija je bila pokušaj da se istorija zamrzne kroz mir i napredak. Šezdeset godina je imala uspeha, ali je budućnost neizvesna jer se oseća zamor od svega. EU više nije u stanju da donese ni jednu odluku koju može da sprovede. EU je bila lepa dok je trajala, a sad se pretvorila u gnjavažu naroda“, zaključio je Jovanović.

Zanimljivo da u debati održanoj nakon predavanja nije bilo oponiranja jasno otvorenim  stavovima Miroslava Jovanovića, koji je svoje vrednosno stanovište prema EU odredio izuzetno objektivno: „Nisam evroskeptik. Ja sam evro-realista“. On je posebno podsetio da su ga u doba socijalizma zbog stava da Evropske integracije imaju perspektivu kritikovale iste kolege koje ga sada kritikuju zbog stavova o lošim perspektivama EU.

(Dušan Kovačev)

 

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner