Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Korak napred ka nezavisnoj Kataloniji
Savremeni svet

Korak napred ka nezavisnoj Kataloniji

PDF Štampa El. pošta
Aleksandar Kostić   
utorak, 27. novembar 2012.

Prevremeni regionalni izbori koji su u nedelju održani u Kataloniji bili su test za nastavak procesa ostvarivanja nezavisnosti tog bogatog regiona Španije, a rezultati izbora su pokazali da je većina Katalonaca i dalje ubedljivo za odvajanje od Španije.

Separatističke partije osvojile su 90 od ukupno 135 mesta u pokrajinskom parlamentu. Katalonski birači su podržali svoje stranke, ali su kaznili dosadašnjeg lidera pokreta za nezavisnost i predsednika Katalonije Artura Masa, čija je koalicija Konvergencija u Inija osvojila 12 mandata manje. Umesto ranijih 62, doskora vladajuća KiU je osvojila samo 50 mandata, dok je levičarska i republikanska ERC, koja beskompromisno traži odvajanje od Španije, duplirala svoj rezultat i osvojila 21 mesto. Još 16 mesta u pokrajinskom parlamentu osvojile su dve manje partije koje se takođe zalažu za nezavisnost, čime je zaokružen uspeh katalonskih separatista.

Pre izbora Artur Mas je, pod uslovom da pobedi, najavio referendum za nezavisnost, koji bi trebalo da se održi za četiri godine, a istraživanja su pokazala da je trenutno oko 57 odsto Katalonaca za nezavisnost, što je za šest odsto više nego u junu i 14 odsto više nego pre godinu i po. Mas je očekivao da će njegov blok imati dovoljan broj mesta za organizovanje referenduma, ali birači u Kataloniji su, iako su podržali borbu za nezavisnost, uskratili većinsku podršku stranci KiU Artura Masa, čija se politička agenda u doba rasplamsavanja krize svodila isključivo na priču o nezavisnosti. KiU teško nalazi zajednički jezik sa levičarskom ERC, koja je udvostručila broj mesta u parlamentu i koja traži da KiU ne odstupi od politike nezavisnosti i ne podrži socijalne rezove koje nameće MMF. Referendum, stoga, postaje politički komplikovaniji, i dve glavne partije u Kataloniji sada najpre moraju da pronađu način da sarađuju, i da postignu da težnja za nezavisnosti prevaziđe njihove ideološke podele.

Održavanje referenduma otežava takođe i dobar rezultat katalonskog ogranka konzervativne Narodne partije španskog premijera Marijana Rahoja, koji je protiv nezavisnosti, a takođe i istraživanja koja pokazuju da bi samo 37 odsto Katalonaca podržalo nezavisnost ako bi to značilo izlazak iz EU, pošto se procenjuje da bi u slučaju otcepljenja Madrid blokirao ulazak Katalonije u EU. Madrid je već jasno pokazao da namerava da blokira eventualno izjašnjavanje, a premijer Rahoj tvrdi da španski Ustav dozvoljava da samo centralna vlada organizuje referendume. Ukoliko bi Katalonija nastavila po Masovom planu, Madrid namerava da uloži žalbu španskom Ustavnom sudu, dok Katalonci prete da će se obratiti međunarodnim tribunalima.

Pokret za nezavisnost Katalonije ojačao je sa izbijanjem krize u Španiji, čija duboka recesija i visoka stopa nezaposlenosti samo podstiču separatističke vetrove u pokrajini. Ova pokrajina, sa BDP-om od oko 200 milijardi evra čini inače petinu nacionalne ekonomije Španije i ostvaruje 26,5 odsto španskog izvoza. Zato zagovornici nezavisnosti ističu da bi Katalonija bila sedma u EU po bogatstvu po glavi stanovnika, ali zanemaruju činjenicu da je i Katalonija previše trošila u deceniji građevinskog buma do 2007. i da joj je kreditni rejting ocenjen kao smeće, zbog čege je Barselona morala da od Madrida zatraži pet milijardi evra kako bi platila dospela dugovanja.

Izbori u Kataloniji nisu ipak i pored uspeha katalonskih partija doneli zagovornicima nezavisnosti odlučujući uspeh, ali oni svakako predstavljaju još jedan test i teško iskušenje za centralnu vladu, koja nastoji da se izbori sa krizom. Trenutna situacija u Kataloniji, zadaje velike probleme španskoj vladi, jer politička nestabilnost utiče i na ekonomsku, dok takođe i veoma utiče na situaciju i u Baskiji.Tamo je na izborima u oktobru nacionalistička stranka Partido Nacionalista Vasco ponovno pobedila osvojivši trećinu glasova, a što je još gore za špansku vladu, stranke zadovoljne sadašnjim položajem Baskije kao dela Španije su osvojile samo trećinu zastupničkih mesta. Baski čekaju rasplet u Kataloniji, a dodatna otežavajuća okolnost za Španiju je i to što su Baski i Katalnonci definitivno posebne i formirane nacije, koje takođe pored želje za odvajanjem imaju i strpljenja da izbore svoju nezavisnost korak po korak.

Komentar iz jednih španskih novina, koji navodi da je Španiju, samo bez rata, zahvatio proces koji je u bivšoj Jugoslaviji započeo s Hrvatskom i Slovenijom u velikoj meri oslikava stanje na Pirinejima. Španija izgleda polako klizi ka dezintegraciji, i ostaje da se vidi da li će u narednim godinama ova država doživeti jugoslovenski ili češki scenario.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner