Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Grčka demokratija - 199 "za", 11 miliona "protiv"
Savremeni svet

Grčka demokratija - 199 "za", 11 miliona "protiv"

PDF Štampa El. pošta
Njegoš Petrović   
sreda, 15. februar 2012.

Nekoliko desetina hiljada građana okupilo se u nedelju ispred grčkog parlamenta na trgu Sintagma izražavajući svoj gnev i očaj zbog najavljenih novih mera štednje, zbog urušavanja suvereniteta Grčke i potpune zavisnosti od stranih poverilaca. Jednom rečju neslobode.

Na trgu ispred spomenika Neznanom junaku okupile su se sve generacije Grka, penzioneri, studenti, mladi roditelji sa decom, umetnici, radnici, borci za slobodu. Između građana okupljenih na trgu i onih koji treba da donesu odluku o njihovim životima, o njihovim preduzećima, o njihovim penzijama stajao je dugački kordon specijalnih policijskih snaga za uspostavljanje reda.

Iza tog kordona, u bivšoj kraljevskoj palati a današnjem parlamentu Grčke sede poslanici sa velikim privilegijama ali danas bez ikakve podrške i ugleda koje su ranije uživali u narodu. Većina njih ne sme slobodno da se šeta gradom zbog sve učestalijih verbalnih napada, vređanja, ponekad čak i fizičkih napada.

Partije koje su formirale novu vlast, kojom predsedava Lukas Papadimos, razmišljaju o izborima koji se najavljuju za početak maja. Potezi koje prave više idu u pravcu skupljanja sitnih poena kod glasača nego ka odgovornom zauzimanju za ceo narod u ovom dramatičnom i teškom trenutku. Dok vođe partija razmiljaju „a zašto ja da preuzmem ceo politički teret zbog grešaka iz prošlosti“ , celo ekonomsko breme pada na narod, a narod u ovom slučaju niko ništa i ne pita. Štaviše, kada se pojavila ideja da se raspiše referendum cela Evropa se digla na noge kako bi to sprečila.

U grčkim medijima danima se moglo slušati o dilemi bankrot ili nove mere štednje. Neizvesnost su još više uvećavali neodlučnost i maratonski pregovori vođa tri vladajuće političke partije o usaglašavanju stavova pred zasedanje parlamenta u nedelju. Nekoliko poslanika iz vladajućih stranaka je najavljivalo da neće glasati za nove mere. Sa druge strane, na sednicama poslaničkih grupa zaprećeno je da se neće tolerisati stranačka nedisciplina i da će svi koji ne budu glasali za nove mere biti isključeni iz stranke. Niko sa sigurnošću nije mogao da kaže da li postoji dovoljan broj poslanika koji su trebali da izglasaju nove mere.

Prolazili su sati, neizvesnost je rasla kao i nervoza. Građani okupljeni ispred parlamenta sukobili su se sa policijom.

Policija je imala naređenja da ne dozvoli građanima da nasilno uđu ili ugroze rad parlamenta niti kretanje poslanika u i iz zgrade, da zaštite ljude kao i imovinu. Kako su prvi sukobi počeli, policija je  koristila ogromne količine suzavca i šok-bombe. Demonstranti su se povlačili prema trgu ali su ostajali kompaktni. Iz pravca Akademije dolazile su grupe anarhista sa kapuljačama i gas maskama na licima i napadali policijske snage raspoređene ispred parlamenta.

Pažnja medija ponovo je bila usmerena na grupu od 300 anarhista koji su se sukobljavali sa policijom, a ignorisali  nekoliko desetina hiljada demonstranata koji su uglavnom mirno protestvovali  (40 000 prema proceni policije) na Sintagmi.

Kamenje, molotovljevi kokteli , šipke, suzavci, ogromna šteta, povređeni građani i policajci. Klasične prilike koje prate svaki veliki protest u Atini već godinama.

Ovaj put, dogodilo se nešto što nismo videli još od protesta 2008.

U kasnim večernjim časovima buknuo je prvi požar. Zapaljena je Alfa banka na Akademiji. Odmah potom i Jurobank, knjižara, Starbaksov kafić, Atikon bioskop. Gorele su predivne građevine sa kraja 19.veka, pravi dragulji atinske arhitekture. Anarhisti su pokušavali da spreče vatrogasce da ugase njihove požare. Više od 40 objekata je gorelo u nedelju uveče. Podmetanje požara je pratila i pljačka butika i prodavnica u širem centru Atine. Na osnovu državljanstava uhapšenih izgrednika, pored Grka je bilo dosta imigranata (uglavnom iz Azije) koji su pokušali da iskoriste nastali haos i nemoć policije i domognu se vredne opreme, nakita i skupe odeće iz prepunih prodavnica i butika.

Novina je i sajber napad hakerske grupe Anonimus, koja je oborila  sajtove dve političke partije, sajt premijera, sajtove nekoliko ministarstava kao i sajt parlamenta Grčke.

Negde iza ponoći, dok su još gorele zgrade nedaleko od parlamenta,  grčki poslanici su izglasali nove mere. Nekoliko poslanika iz tri vladajuće partije su održali reč i odbili da glasaju za nove mere. I vođe političkih partija su odražali svoju reč, bar što se tiče stranačke discipline. Svi koji su glasali protiv ili bili uzdržani, a pripadali su trima vladajućim partijama, ispisani su iz stranke.

Sa 199 glasova za od 300 poslaničkih mesta u parlamentu, Grčka je ušla u jedan novi period neizvesnosti.

Požari su ugašeni, poverioci i EU birokrate su zadovoljeni. Narod sa trga se razišao i vratio svojim problemima sa kojima će se sami morati suočavati bez pomoći svojih vođa.

Mediji u Grčkoj se danas bave anarhistima i da li je policija ispravno reagovala. Traže odgovornost ministra jer je uspeo samo da zaštiti zgradu skupštine dok su ljudi i imovina bili u drugom planu. Drugi smatraju da policija  snosi odgovornost jer nije omogućila  uživanje ustavom zagarantovanog prava na slobodno okupljanje i protestvovanje. Opet mediji pokušavaju da skrenu pažnju sa suštine, kao što tokom protesta svoju pažnju usmeravaju na uništavanje zgrada a zanemaruju uništavanje života miliona Grka.

Nezaposlenost raste kao i porezi, cene skaču a plate sve manje. Na ulicama Atine je sve više beskućnika. O narodu odlučuju partije koje sve zajedno nemaju podršku ni 30 % glasača, a izraziti volju naroda na referendumu nije dozvoljeno u današnjoj Evropi. Iz Nemačke se kroz šapat poručuje - Europa  über alles.