Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Da li se vladavina Bašara Asada bliži kraju i da li će proći kao Gadafi?
Savremeni svet

Da li se vladavina Bašara Asada bliži kraju i da li će proći kao Gadafi?

PDF Štampa El. pošta
Vladimir Jevtić   
subota, 08. avgust 2015.

U svom poslednjem obraćanju naciji sirijski predsednik Bašar el Asad dramatično je upozorio da Sirija postepeno ostaje bez trupa i da je preduslov da se ostaci sirijske vojske povuku na teritoriju koju mogu braniti. Ova dramatična izjava dovoljno govori za sebe. Sirijska vojska svakodnevno gubi ljudstvo u borbama protiv terorista.

Sirijska vojska je pretrpela teške gubitke u dosadašnjem iscrpljujućem ratu sa ubačenim teroristima i jedino što je još uvek drži u borbenoj sposobnosti su borci Hezbolaha i iranski saveznici iz Republikanske garde. Ali čim je predsednik Asad rekao da Siriji nedostaje vojske, onda je stanje stvarno alarmantno.

Ova vojska se bori protiv grupacija terorista kao što je El nusra, ali i protiv džihadista "Islamske države". Kada je najavio povlačenje, sirijski predsednik je pre svega mislio na zapadne delove zemlje koji su još uvek pod njegovom kontrolom, ali one procentualno predstavljaju zanemarljivi deo sirijske teritorije. To su pre svega Damask i priobalni gradovi koji su naseljeni Alavitima.

Predsednik Bašar se nalazi u nezavidnoj poziciji, a sada još mu izgleda preti rat sa Amerikom. Prema pisanju Vol strit džornala, Amerika se obavezala da brani „slobodnu zonu“, čije je stvaranje Turska predložila. Ta pomenuta slobodna zona protezala bi se uz granicu sa Turskom i u njoj bi utočište za napad na regularne sirijske trupe našli teroristi koji nisu povezani sa ISIL-om.

Dakle, ako Asadove trupe u samoodbrani napadnu teroriste koji deluju iz slobodne zone, naći će se pod udarima američkih ratnih aviona.[1] Regularna sirijska armija, oslabljena kakva je višegodišnjim ratom protiv terorista, ovo ne bi mogla da podnese. Ona bi ubrzo kolabirala a predsednik Asad bi bio prepušten na milost i nemilost teroristima, koji bi ga najverovatnije mučki likvidirali zajedno sa suprugom. Amerika i njena saveznica Turska bi najradije volele da Bašar Asad padne, a sva navodna američka strahovanja da bi vakuum mogla da popuni "Islamska država" su samo ironične laži.

SAD direktno podržavaju "Islamsku državu", ma koliko to paradoksalno zvučalo, ona je američki saveznik poput Al Kaide. Američki cilj je rušenje sekularnih islamskih režima i dovođenje zemalja u stanje haosa i vladavinu džihadista koji bi Americi poslužili kao povod da napadne te zemlje ponovo kao u začaranom krugu. Primer za to su Libija, Irak i Avganistan. Iz ovih zemalja trenutno traje egzodus izbeglica u zemlje zapadne Evrope, koje su sa Amerikom i stvorile situaciju nemoguću za život i opstanak ljudi. Izbeglice beže i od rata u Siriji, koji je takođe Zapad započeo ubacivanjem terorista preko Turske i Jordana zapadnih saveznika.

Amerika se samo protokolarno užasava "Islamske države", a zapravo je tajno podržava. Americi je svejedno ko će doći na vlast u Siriji ako padne predsednik Asad, njoj je bitno samo da uništi još jednu zemlju, nekada prosperitetnu. Turska se nalazi u složenoj geostrateškoj situaciji. Naime, Ankara se do sada nije uključivala u rat u Siriji, međutim, pre samo nekoliko dana bombardovala je položaje "Islamske države".

Turska je takođe u opasnoj zavadi sa Kurdima, koji već duže od trideset godina ratuju protiv turske države na njenom jugoistoku. Tačnije je da je Turska mnogo više bombardovala položaje Kurda nego položaje ISIL-a. Nije jasno kakvo je Tursko ophođenje prema "Islamskoj državi", ali jedno je sigurno, i ona bi mnogo više volela da Damaskom vlada ISIL nego Bašar el Asad.

Kakva je pozicija Rusije? Rusija je veoma pasivna i veoma malo čini da pomogne Asadu. Istina je da je predsednik Putin izdejstvovao preko američkih usijanih glava mirovni sporazum, koji je uključivao navodnu upotrebu hemijskog oružja na sirijske civile od strane sirijske armije, čime je sprečeno američko bombardovanje snaga predsednika Bašara al Asada, ali osim puke retoričke podrške, Ruska Federacija je praktično učinila veoma malo da zadrži Bašara na vlasti.

Ruska spoljna politika je pasivna kao i u slučaju sa Ukrajinom, gde svakodnevno kijevske snage krše mirovni sporazum granatiranjem naseobina u Donbasu. Po pitanju Sirije, Rusija bi kao svetska supersila trebalo da bude u stanju da zaštiti saveznika Asada, međutim, iz Moskve stiže samo retorička podrška iako je stanje kritično!

Portparol ruskog predsednika Vladimira Putina Dmitrij Peskov je izjavio da se upućivanje ruskih trupa u Siriju i ne razmatra: „Ne, upućivanje ruske vojske u Siriju se ni na koji način ne razmatra. Takvo pitanje nije na dnevnom redu.“[2] Odgovarajući na pitanje da li je Asad tražio rusku vojnu pomoć, Peskov je rekao da se o tome nije ni raspravljalo.“

Komentarišući izjavu komandanta Vazduhoplovno-desantnih snaga, generala Vladimira Šamanova da su komandosi spremni da se upute u Siriju u slučaju da stigne takva naredba, Peskov je rekao da “naravno, niko ne treba da sumnja da ruski komandosi uvek ispunjavaju svaku naredbu njihovog glavnokomandujućeg”. Na konferenciji za novinare sirijski novinar je upitao da li su ruske vazdušno-desantne snage spremne da pomognu sirijskoj vladi. Šamanov je ranije rekao da će snage “prirodno, ispunjavati odluke koje donese rukovodstvo zemlje”.

U redu, Rusija ne mora da šalje svoje mladiće da ginu spasavajući Asada, ali bi makar rusko ratno vazduhoplovstvo moglo da učini nešto više u bombardovanju položaja "Islamske države" i drugih terorističkih grupa. Međutim, i tu je Peskov bio izričit: „Sada se o tome ne razgovara. Drugačiju informaciju ja nemam.“

Nije jasno zašto Asad nije tražio direktnu rusku vojnu pomoć jer postoji opasnost da prođe kao Gadafi koji je verovao da ga Zapad neće uništiti. Međutim, u tom svetlu, s obzirom na pasivnu rusku spoljnu politiku, pitanje je da li bi Asad dobio to što bi tražio. U svakom slučaju, situacija za predsednika Sirije nije najsvetlija i Asad bi trebalo da počne da strahuje za svoj život, koji bi mogao postati ugrožen već u narednim mesecima, ako ne nedeljama.


 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner