Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Da li je pred Ukrajinom nova narandžasta revolucija?
Savremeni svet

Da li je pred Ukrajinom nova narandžasta revolucija?

PDF Štampa El. pošta
Mladen Đorđević   
subota, 12. maj 2012.

Posle Belorusije i Aleksandra Lukašenka, Evropa je dobila novog neprijatelja na Istoku - Ukrajinu i njenog predsednika Viktora Janukoviča, koji su za kratko vreme pali u nemilost zbog slučaja Julije Timošenko, jedne od predvodnica Narandžaste revolucije 2004. Nekadašnja premijerka od kraja prošle godine izdržava sedmogodišnju kaznu u Harkovu, da bi njen slučaj postao naročito sporan posle fotografija i tvdrnji da je bila pretučena u zatvoru.

Ovaj skandal je ozbiljno pokvario odnose Kijeva sa EU, koja je pokrenula jaku diplomatsku i medijsku ofanzivu za diskreditovanje sadašnjih ukrajinskih vlasti. Solidarnost sa Timošenkovom počeli su da izražavaju najviši zvaničnici EU i njenih članica, od koji su mnogi najavili nedolazak na utakmice predstojećeg evropskog prvenstva u fudbalu, čije bi finale trebalo da se igra u Kijevu. Zbog bojkota evropskih državnika odložen je i Samit centralne i istočne Evropena zakazan za 11. i 12. maj na Jalti, a EU takođe nije ratifikovala predlog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Ukrajinom, koji je tek parafiran, i najavila da njegovo stupanje na snagu, zavisi i od toga da li će vlada u Kijevu omogućiti adekvatno lečenje Timošenkove u Nemačkoj ili nekoj drugoj zemlji

Jak pritisak na Ukrajinu se posebno vrši iz Berlina, odakle je Angela Merkel saopštila da će preporučiti svojim ministrima bojkot fudbalskog prvenstva u Ukrajini. Nemački predsednik Joakim Gauk je tim povodom otkazao posetu Kijevu, dok su Gvido Vestervele i Karl Bilt saopštili da predsednik Janukovič blokira put Ukrajine u EU. Nemački mediji su odjednom prepuni izveštaja o lošem stanju ljudskih prava u Ukrajini i intervjua sa opozicionim liderima, koji poručuju da Ukrajina sve više postaje autoritarna država. Nemačka je takođe, uprkos praksi nemešanja sporta i politike, spremna da iskoristi i svoju fudbalsku reprezentaciju, čiji bi članovi trebali da aktivno podrže ukrajinske proevropske snage. O tome svedoči i intervju sa kapitenom nemačke reprezentacije Filipom Lamom, koji je izrazio zabrinutost povodom ljudskih prava u Ukrajini, i najavio aktivnu podršku nemačkog tima ukrajinskoj opoziciji [1].

Iako je pažnja javnosti pre svega usmerena na Juliju Timošenko u Ukrajini se procesi vode protiv čak 20 bivših članova vlade. Tako su u zatvoru i bivši ministar unutrašnjih poslova Luzenko, bivši ministar za zaštitu okoline Filipčuk i bivši ministar odbrane Ivaščenko. Opunomoćenik za ljudska prava nemačke vlade Markus Lening tvrdi međutim da se radi o politički montiranim procesima, koji nisu u skladu sa međunarodnim standardima.

EU ne zahteva zvanično puštanje bivših funkcionera, ali traži puštanje Julije Timošenko na bolničko lečenje u drugu državu, i ublažavanje ili čak ukidanje zatvorske kazne. Tim povodom je i poljski predsednik Komorovski pozvao ukrajinske vlasti da promene „anahrone“ zakone koji su omogućili hapšenje Timošenkove i ostalih „na političkoj osnovi“. S druge strane, ukrajinske vlasti odlučno odbacuju sve optužbe, a puštanje Timošenkove na slobodu bilo bi priznanje da njen slučaj ima politički karakter.

Ovoliki pritisak po Janukoviča ipak nije nimalo bezopasan, a zasad je uspostavljen kompromis, pošto je Timošenkova prekinula štrajk glađu i poslata u Centralnu železničku bolnicu Harkova, gde će je lečiti doktor kojeg je dovela iz Nemačke. Nju međutim 21. maja čeka još jedno suđenje, za velike mahinacije iz devedesetih, za koje je predviđena kazna od dvanaest godina robije.

Posle narandžaste revolucije prozapadna Ukrajina je bila favorit Zapada, zbog čega je i nagrađena domaćinstvom evropskog prvenstva u fudbalu. Sada je međutim, zemlja postala neprijatelj demokratije i evropskih vrednosti, njena vlada postala diktatura malo blaža od beloruske, u čijim se zatvorima nalazi na hiljade nevinih ljudi, a predsednik Janukovič korumpirani primitivac izolovan od međunarodne zajednice. Jakom medijskom kampanjom je položaj Janukoviča znatno uzdrman, i to pred izbore koji slede u oktobru 2012, za koje se priprema zajednički opozicioni front, koji bi mogao da osvoji većinu u parlamentu, i u tom slučaju inicira smenu Janukoviča. Julija Timošenko bi po tom scenariju, sa bespogovornom podrškom Zapada i ovenčana oreolom mučenice, umnogome doprinela izbornom uspehu opozicije. Zasad se ipak o toj mogućnosti ne govori zvanično, jer pojedini analitičari smatraju da bi još jači pritisak na Janukoviča Ukrajinu definitivno okrenuo na put integracija s Rusijom. Jačanje Rusije i ponovni dolazak Vladimira Putina na njeno čelo svakako je i uzrok što je Zapadu u Kijevu preko potrebna vlada poput one ustoličene 2004. 


[1] http://www.spiegel.de/international/europe/interview-with-

germany-soccer-team-captain-philipp-lahm-on-ukraine-a-831792.html 

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner