Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Da li će Romni nastaviti tamo gde je Buš stao?
Savremeni svet

Da li će Romni nastaviti tamo gde je Buš stao?

PDF Štampa El. pošta
Vladimir Jevtić   
petak, 19. oktobar 2012.

Predsednička trka u SAD se sve više zaoštrava dok ankete pokazuju da su predsednički kandidati republikanac Mit Romni i aktuelni predsednik Sjedinjenih Država demokrata Barak Obama gotovo izjednačeni. Veoma je teško prognozirati ko će biti naredni predsednik SAD, ali suštinsko pitanje glasi koje će posledice po svet imati izbor Obame ili Romnija.

Mit Romni postao je poznat po svojoj izjavi da prozori u putničkim avionima treba da se otvaraju u slučaju požara! “Prozori se ne otvaraju. Ja ne znam zašto to ne čine. To je veliki problem”, rekao je Romni nakon što je mlazni avion njegove supruge morao prinudno da sleti kada se dim pojavio u kokpitu. Dmitrij Rogozin, zamenik premijera Ruske Federacije, našalio se na Romnijev račun kada je na svom fejsbuk profilu poručio kandidatu republikanaca sledeće: “Nema problema! Poslaćemo naš An-2 štabu Romnijeve kampanje. Ne samo da se prozori ne zatvaraju, već se i vrata ponekada širom otvaraju usred leta. Gledano s pozitivne strane tu je svež vazduh za disanje, a možete ga uzeti i prilikom preleta izvan grada”.[1]

Šalu na stranu, ova Romnijeva izjava dovoljno ukazuje kolike su njegove intelektualne sposobnosti, što je jako tužno jer i dete zna da se prozori na avionima ne smeju otvarati usled razlike u pritisku koja može ozbiljno da ugrozi stabilnost leta i da prouzrokuje pad aviona. Međutim, ono što još više treba da nas zabrine jeste to što takav čovek poput Romnija jeste kandidat za predsednika SAD.

Ova njegova nebulozna izjava podseća na slične gafove i izjave njegovog sadruga iz Republikanske stranke DŽordž Buša čija će vladavina Amerikom ostati upamćena po brojnim ratnim kampanjama koje je Bušova administracija sprovela u delo. DŽordž Buš će ostati upamćen po ratobornoj politici i svojim gafovima, kao i po tome što je pokrenuo ratove protiv Iraka i Avganistana koji su prouzrokovali nebrojene civilne žrtve, ali i po agresivnoj američkoj spoljnoj politici koja je bila usmerena protiv Rusije na prvom mestu. NATO pakt je predvođen Bušovom administracijom stajao iza rata u Gruziji kada je gruzijska vojska naoružana do zuba oružjem NATO pakta krenula u osvajanje Južne Osetije i Abhazije. Vladavina DŽordža Buša zavila je svet u crno, a zabrinjavajuću činjenicu predstavlja to što se čini da Romni korača istim stopama. Još više zabrinjava podatak da Romni uživa toliku podršku američke nacije. Sve ankete pokazuju da je on gotovo izjednačen sa aktuelnim predsednikom Obamom.[2]

Naravno ko će biti pobednik na izborima odlučiće TV dueli, ali kako stvari trenutno stoje do izbora koji će se u Americi desiti 6. novembra javno mnjenje je žestoko podeljeno kao da su obični američki građani zaboravili šta je poslednji republikanac u Beloj kući učinio svetu. Međutim, ono oko čega se najviše treba brinuti jeste da upravo taj prosečni američki građanin ne brine mnogo o tome kakvu će spoljnu politiku voditi njihov predsednik.

Da ne zaboravimo, Barak Obama nije nikakav svetac i ovaj tekst nije izborni pamflet Demokratske stranke. Podsetimo se samo da je za vreme vladavine Obame nastavljen rat u Avganistanu i da se dogodilo tzv. “arapsko proleće” u kome je Amerika imala ogroman uticaj. Državna sekretarka SAD Hilari Klinton postala je vodeći jastreb u administraciji predsednika Obame. Da podsetimo, ona se jasno zalagala za to da Gadafi bude ubijen ili uhvaćen, a ne smemo ni da zanemarimo ni njen uticaj u bloku koji se zove “prijatelji Sirije” i koji direktno pomaže svim teroristima u svetu da svrgnu vladu Bašara al-Asada u Siriji. Međutim, stiče se utisak da je Barak Obama ipak umereniji u vođenju spoljne politike. Njegovi koraci su ipak bili predvidljivi, a njegov koeficijent inteligencije je bez sumnje viši od Bušovog ili Romnijevog tako da ukoliko moramo da biramo između dva zla, najbolje je nositi se sa onim što nam je poznato, predvidljivo i donekle umereno.

Mit Romni ne samo da je izazvao podsmeh Rusa svojom izjavom da prozori na avionu treba da se otvore već je po principu DŽordža Buša već zauzeo neprijateljski stav prema Ruskoj Federaciji. Romni je optužio Obamu da se poneo “kukavički” jer je odustao od antiraketnog štita. Romni je takođe izjavio da će biti manje “fleksibilan” prema Rusiji nego što je to bio Barak Obama. Ovakve izjave naravno izazvale su reakciju Rusije. Dmitrij Peskov, portparol predsednika Vladimira Putina, izjavio je da su “nedopustive” pretnje izbornog kandidata Mita Romnija i da su “Moskva i Vašington više puta istakli na različitim nivoima... da je nedopustivo da bilateralni odnosi postanu žrtve i taoci predizbornih kampanja”.[3]

Romni je već čini se zauzeo stav prema Bliskom istoku i prema pitanju palestinskog problema. On je na donatorskoj konferenciji na Floridi rekao da Palestinci nemaju interes za mir sa Izraelom. Osim toga on je izjavio da su Palestinci „posvećeni uništenju i eliminaciji Izraela”. Romni je rekao kako njegova administracija neće biti posvećena postizanju rešenja za mir na Bliskom istoku zato što su “loši” izgledi za dvodržavno rešenje. Glavni palestinski pregovarač Saeb Erekat kazao je da je Romni pogrešio što ih je osudio da ne teže miru. “Niko ne očekuje da postigne više mirom s Izraelom nego Palestinci i niko neće izgubiti više u nedostatku mira nego Palestinci”, rekao je Erekat Rojtersu, naglasivši da “samo oni koji žele da se održi izraelska okupacija tvrde da Palestinci nisu zainteresovani za mir”.[4]

U svakom slučaju opravdani su strahovi svih onih koji se boje da će Romni, ukoliko bude pobedio na izborima, nastaviti tamo gde je DŽordž Buš stao. Romni svojim izjavama daje za pravo da se ponovo pribojavamo nepredvidljive Amerike u međunarodnim odnosima. Ostaje nam da se nadamo da radikalno nastrojena struja u Americi ipak neće pobediti i da će Amerika biti odgovorna u međunarodnoj politici što svakako nije bila za vreme vladavine DŽordž Buša. Sjedinjene Države, to je poznato, ne menjaju previše svoju spoljnu politiku bez obzira na to ko je na vlasti, ali je administracija predsednika Obame makar deklarativno nastojala da ublaži brojne konflikte u savremenom svetu. Kako će svet izgledati umnogome zavisi od ishoda američkih predsedničkih izbora u novembru mesecu. 


 

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner