Početna strana > Prenosimo > Kosovo je sused Srbije
Prenosimo

Kosovo je sused Srbije

PDF Štampa El. pošta
Volfram Mas   
utorak, 23. februar 2010.

(Pres, 23.2.2010)

Nemački ambasador u Beogradu Volfram Mas u intervju za Pres kaže da dobra regionalna saradnja u duhu dobrih međususedskih odnosa spada u preduslove za ulazak u Evropsku uniju. Nema uslova koje bi Srbija  morala da ispuni u nastavku evropskih integracija.

Međutim, nakon izjave „neimenovanog nemačkog diplomate" da Beograd mora da prestane da ponavlja: „Kosovo je deo Srbije" i diplomatske note Francuske u kojoj se od Srbije traži da „ohladi" retoriku o Kosovu, nameće se pitanje da li će to Evropa direktno usloviti Srbiju: ili Kosovo, ili ulazak u EU?

- Nema novih uslova za dalje evropske integracije Srbije, oni su isti kao i za sve druge kandidate. Zahtev da se Kosovo prizna kao nezavisna država od strane Srbije nije nikad postavljen. Međutim, dobra regionalna saradnja u duhu dobrih međususedskih odnosa spada u preduslove za ulazak u EU. Za nas Kosovo jeste sused Srbije.

Da li će Nemačka i dalje podržavati ulazak Srbije u EU ukoliko zvanični Beograd nastavi da brani teritorijalni integritet?

- Naša pozicija je jasna, mi želimo ulazak Srbije, ali i Kosova u EU. Za Saveznu Republiku Nemačku je pitanje statusa Kosova rešeno. Naš je cilj da Srbija i Kosovo zajedno nađu put koji će im naposletku omogućiti članstvo u EU.

Na konferenciji u organizaciji Fondacije „Konrad Adenauer" jedan neimenovani nemački diplomata izjavio je da Nemačka neće ratifikovati pristupanje Srbije EU ukoliko ne „reši" pitanje Kosova i da će taj stav biti prenet predsedniku Borisu Tadiću kad dođe u Berlin. Da li je to tačno?

- Na toj konferenciji nije učestvovao nijedan nemački diplomata. Na konferenciji nije učestvovao ni predstavnik nemačke vlade, ni predstavnik nemačkog ministarstva inostranih poslova. Tu se može raditi samo o privatnom mišljenju pojedinca koje ne želim i ne mogu da komentarišem.

Kako je Nemački parlament osudio genocid?Da li je nemački parlament bilo kada usvojio odluku o osudi zločina i genocida koji je Nemačka počinila nad Jevrejima i drugim narodima tokom Drugog svetskog rata?

- Od 1996. godine u nemačkom parlamentu se svake godine 27. januara održava komemoracija u znak sećanja na holokaust, na kojoj govore kao gosti poznate ličnosti iz Nemačke i inostranstva. Ove godine je učestvovao izraelski predsednik Šimon Peres. U Berlinu je na centralnom mestu podignut spomenik ubijenim Jevrejima Evrope. U odluci nemačkog parlamenta o podizanju ovog spomenika piše: „Ovim spomenikom želimo da odamo počast ubijenim žrtvama, želimo da očuvamo uspomenu na nezamislivo dešavanje u nemačkoj istoriji i da opomenemo buduće generacije da više nikad ne taknu ljudska prava, da brane demokratsku pravnu državu, da očuvaju jednakost ljudi pred zakonom i da se odupru svakoj diktaturi i tiraniji".

Da li Nemačkoj i ostalim zemljama EU smeta retorika kojom naš državni vrh brani Kosovo?

- Nemačka je priznala Kosovo, kao i velika većina država članica Unije. Iako razumemo šta to Srbiji znači, Kosovo se ne može vratiti pod okrilje vlasti u Beogradu. Po mom mišljenju bilo bi razboritije usmeriti svu energiju na rešavanje praktičnih problema između Kosova i Srbije.

Da li poslednje „nezvanične" kritike upućene Srbiji zbog Kosova pokazuju nervozu Zapada zbog predstojeće odluke Međunarodnog suda pravde, koji treba da da mišljenje da li je otcepljenje Kosova bilo u skladu sa međunarodnim pravom?

- Odluku o priznavanju Kosova doneli smo dobro promišljeno i ne sumnjamo u uverljivost naše pravne pozicije. Ne vidim razlog za nervozu na našoj strani.

Podržava li Nemačka ideju Srbije da posle odluke Suda pravde zatraži glasanje u Generalnoj skupštini UN o obnavljanju pregovora o Kosovo?

- Pitanje statusa Kosova za Nemačku je završeno. Međutim, postoje mnogi praktični problemi, kao na primer borba protiv organizovanog kriminala ili stavljanje novca na raspolaganje za razvoj projekata za poboljšanje infrastrukture i sredstvima iz carinskih prihoda i, što je naročito važno, propis za očuvanje kulturnog i verskog nasleđa. O tome obe strane treba da razgovaraju u interesu ljudi.

Kako Nemačka vidi rešenje pitanja Kosova, da li možda po modelu podele Nemačke?

- Nije na nama da nađemo rešenje, o tome moraju da se dogovore obe strane. Međutim, mi kažemo iz ličnog iskustva da je moguće naći praktična i prihvatljiva rešenja za ta kompleksna i teška pitanja, rešenja koja omogućavaju svim stranama da dejstvuju sa pogledom u budućnost.

Nakon dve godine od samoproglašenja Kosova, smatrate li da je priznanje Prištine bila greška? Posebno u svetlu poslednjeg izveštaja međunarodnih institucija o poštovanju ljudskih prava, u kom je Kosovo ocenjeno najlošijom ocenom?

- Do priznanja Kosova je moralo doći. Nemačka, EU, kao i međunarodna zajednica uopšte, i dalje su pozvani da svim snagama grade strukture na Kosovu koje garantuju poštovanje ljudskih prava. Ovaj cilj bi se zasigurno lakše ostvario kad bi se u oblasti prava, slično kao u oblasti policije, a u saradnji sa Euleksom, stvorio jedinstven pravni prostor za Kosovo.   

(Razgovor vodila S. Marjanović)