Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Španija na korak od sudbine Grčke
Komentar dana

Španija na korak od sudbine Grčke

PDF Štampa El. pošta
Aleksandar Kostić   
subota, 31. mart 2012.

Grčkoj, Irskoj i Portugaliji pružena je pomoć kako bi se sprečilo prelivanje krize na Italiju i Španiju, a upravo Španija je bila prvi test vraćanja poverenja u evrozonu i najavljenu odlučnost da se njenim članicama nametne čvrstu fiskalna dispiplina. Test se međutim pokazao neuspešnim, jer je Madrid ovog meseca partnerima iz evrozone objavio da će njegov deficit u ovoj godini sa 8,5% biti smanjen na 5,8 odsto, umesto dogovorena 4,4 procenta BDP-a. Strah od bankrota Španije, četvrte ekonomije evrozone, naveo je ipak ministre finansija evrozone da popuste, iako će budućnost zajedničke evropske valute zavisiti od poštovanja novih budžetskih pravila fiskalnog ugovora. Popust će ipak važiti samo ove godine, a doskorašnji predsedavajući evrozoni Žan Klod Junker Špancima je saopštio da 2013. godine neće biti milosti, i da deficit mora da se smanji na tri odsto, koliko je predviđeno ugovorom o stabilnosti evra.

Španija će zato u naredne dve godine morati da uštedi najmanje 60 milijardi evra, zbog čega je nova desničarska vlada u Madridu pripremila do sada najštedljivi predlog budžeta od 1977. godine. Njime se u sledećoj godini planira ušteda od najmanje 27 milijardi evra, putem povećanja korporativnih poreza, zamrzavanja plata državnih službenika i smanjenja izdvajanja za ministarstva. Mere štednje, međutim, predviđaju i ukidanja radnih mesta u obrazovanju i zdravstvu, kao i znatno smanjenje prava i plata zaposlenih. 

Vlada želi da po svaku cenu izbegne mogućnost bankrota i sudbinu Grčke i želi da pokaže Briselu da je odlučna u sprovođenju nepopularnih reformi i mera štednje. Za 2012. godinu predviđa ukidanje 630.000 radnih mesta, što bi povećalo nezaposlenost na 24,3 odsto, sa objašnjenjem da će promena u oblasti tržišta rada i radnih odnosa, zajedno sa reformom bankarstva oživeti ekonomiju. Njeni predlozi su međutim ugozili socijalni mir u zemlji i izazvali eksploziju nezadovoljstva, koje je kulminiralo 29. marta, kada su milioni Španaca izašli na ulice na poziv sindikata u 24-časovnom štrajku, a svet obišle slike nasilja.  

Madrid se nada da će paketom reformi uveriti EU i investitore da Španiji nije potreban spasilački paket zajmova, poput onog za Grčku, ali su prognoze za uspeh loše. Javni dug zemlje je na kraju 2011. porastao na rekordni nivo od 734,96 milijardi evra ili 68,5 odsto BDP. Prema podacima Centralne banke, zemlja je ušla u recesiju, a zvanične prognoze vlade su da će ekonomija u ovoj godini zabeležiti negativan privredni rast od minus 1,7 odsto. Prema nekim procenama, minus za 2012. će biti čak 2,7 odstvo, i zbog toga su sve češća očekivanja da će i Španija morati da zatraži pomoć.

Španija je dobila godinu dana, a dodatni problem čini i prisutnost sive ekonomije, u kojoj prema procenama radi oko milion ljudi. Veliki problem takođe predstavlja i neslaganje centralne vlasti i regiona oko potrošnje buѕetskih sredstava. Ukupni deficit 17 španskih regiona prošle godine je iznosio 2,94 odsto, više nego dvostruko nego što je projektovano. Predsednici nekoliko najzaduženijih regiona trebalo bi da se sastanu sa vladom u Madridu u pokušaju da je ubede da podigne granicu za ovogodišnji deficit, ali je vlada već ukazala da neće popustiti. Vlada zahteva odregiona uštedu dodatnih 15,6 milijardi evra, ali se regionalni lideri žale da troškove više ne mogu da smanje i tvrde da su na ivici snaga uz mere štednje koje su već sproveli, uključujući čak i zatvaranje bolnica i obustavljanje grejanja u školama.  

Ekonomski model Španije koji je bio zasnovan na prekomernoj izgradnji uzrokovao je krizu kada je došlo do pucanja sektora nekretnina 2008. godine. To je izazvalo gubitak miliona radnih mesta i velike dugove koji nisu mogli biti vraćeni. Novi zamajac privrede nije pronađen, a u slučaju neuspeha fiskalne konsolidacije, Španija bi mogla da pokrene novu krizu u evrozoni, sa nesagledivim posledicama.  

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner