Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Još jedan nekažnjeni američki ratni zločin u Avganistanu?
Komentar dana

Još jedan nekažnjeni američki ratni zločin u Avganistanu?

PDF Štampa El. pošta
Vladimir Jevtić   
nedelja, 11. mart 2012.

Danas, 11. marta, dogodio se zločin bez presedana u Avganistanu. Američki vojnik je, prema prvim izveštajima medija, izašao iz svoje baze smeštene u provinciji Kandahar i upao u najmanje tri kuće – pucajući po civilima koji su se zatekli na licu mesta. Prema izveštajima očevidaca i lokalnih zvaničnika poginulo je najmanje 15 civila ali verovatnije je da je broj žrtava i veći.[1]

Sukobi i netrpeljivost lokalnog stanovništva u Avganistanu i međunarodnih snaga sve više se pojačavaju. Poslednji primer bilo je paljenje primeraka Kurana u američkoj bazi u Bagramu, što je izazvalo nerede i sukobe sa lokalnim vlastima širom Avganistana u kojima je poginulo najmanje devetoro ljudi – uključujući i dvojicu američkih vojnika. Nakon paljenja islamske svete knjige usledilo je izvinjenje predsednika Baraka Obame, koje nije mnogo pomoglo u smirivanju situacije. „Izvinjenja su lažna. Svet treba da zna da je Amerika protiv islama”, izjavio je iranski imam Ahmad Katami, rekavši da spaljivanje Kurana nije bilo greška već potez koji je učinjen sa namerom.[2] Zvanične avganistanske vlasti neprestano ulažu proteste međunarodnim koalicionim snagama zbog sve većeg broja civilnih žrtava, mada to nije urodilo plodom pa se njihov broj neprestano povećava.

U jednom vazdušnom napadu, koji je izveo američki borbeni helikopter, na školu u provinciji Nangarhar ranjeno je devet učenica, zajedno sa domarom škole. Zvaničnici međunarodnih koalicionih snaga, kao i obično, ponudili su sasvim ciničnu argumentaciju u obliku izvinjenja i saopštavanja da je “istraga i dalje u toku”. U kratkim crtama, sve američke izjave nakon “incidenata” u kojima stradaju civili mogu se svesti na potpuno isti šablon koji uključuje nejasne i nemušte pokušaje objašnjenja zločina protiv čovečnosti.

Ovakvo postupanje koalicionih snaga – pre svega američkih vojnika – može samo produbiti spiralu nasilja i dovesti do jačanja kohezije između lokalnog stanovništva i avganistanskih talibana. Na protestima protiv paljenja Kurana već su se mogle čuti parole “smrt Americi”, kao i parole podrške talibanima.

“Sebični Amerikanci moraju izvući pouku iz ruskog poraza i moraju prestati da vode besmislenu bitku sa visoko motivisanim Avganistancima i povući svoje osvajačke snage što pre”, glasila je poruka koju su talibani mejlom dostavili medijima na 23. godišnjicu povlačenja snaga Sovjetskog Saveza iz ove zemlje.[3]

Američke jedinice i njihova komanda kao da je izgubila kompas i više ne razlikuje avganistanske civile od talibana – što izaziva sve veći gnev lokalnog stanovništva. Možemo samo da zamislimo kakav će uticaj na raspoloženje i stanje duha Avganistanaca imati ratni zločin koji je počinio američki vojnik u Kandaharu. Ipak, teško je zamisliti da paljenje Kurana i današnji ratni zločin nisu povezani i da predstavljaju izolovane incidente. Takođe, teško je zamisliti da je jedan usamljeni američki vojnik samoinicijativno izvršio masakr civila u njihovim kućama u Kandaharu. Navedeno ubijanje civila počinje da liči na sistematski pristup ratu u Avganistanu, koji uključuje represivne mere u cilju zastrašivanja stanovništva. Ali, Amerikanci su zaboravili na ruski poraz i, što je najvažnije, zaboravljaju na mentalitet građana Avganistana – zločini poput današnjeg samo mogu zbližiti Avganistance i izazvati dodatnu mržnju prema NATO trupama sa nesagledivim posledicama. Čini se da su pripadnici američkih jedinica frustrirani nemogućnošću da direktno unište talibane i da se sada svete tako što ubijaju civile, možda čak i po odobrenju i/ili direktnoj naredbi. Pri tome ne smemo da zaboravimo još jednu ključnu činjenicu – Amerikanci su direktno pomogli dolazak talibana na vlast naoružavanjm radikalnih islamista ručnim PVO sistemima tipa “Stinger” kojima su obarani ruski helikopteri. Nakon povlačenja ruskih snaga izbio je građanski rat u kome je pala komunistička vlada i tako otvoren prostor da talibani preuzmu vlast u Avganistanu 1996. godine. Drugim rečima, Amerikanci kusaju ono što su sami zakuvali još tokom ruske intervencije u ovoj zemlji.


 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner