Komentar dana | |||
Glasovima jedva trećine birača Hrvatska ugurana u EU |
![]() |
![]() |
![]() |
utorak, 24. januar 2012. | |
Prema oceni analitičara, ovakav odnos građana Hrvatske svedoči o njihovoj dubokoj rezignaciji, krizi autoriteta EU i gubljenju poverenja u sopstvene i evropske institucije. Novi hrvatski premijer Zoran Milanović je u prvim reagovanjima na odluku građana istakao da Hrvatska prvi put svojom voljom ulazi u neki savez, ali zbog neočekivano malog odziva birača može se dodati da je Hrvatska samostalno, ali bezvoljno odlučila o svojoj sudbini. Hrvatska će u EU ući 1. jula 2013. godine, u vreme odavno završene evropske žurke, a vodećim hrvatskim političarima je, i pored mršavog rezultata, referendum ipak doneo olakšanje, jer je sada izvesno da će zemlja postati 28. članica EU, posle čega će se vrata Unije za duže vreme zatvoriti za dalje proširivanje. I pored krize u EU, zagovornici Unije su je predstavili kao najpragmatičnije rešenje i mogućnost da posustala privreda, opterećena sa 67 milijardi duga i nezaposlenošću od 17%, oživi i dobije nove mogućnosti. S druge strane, antievropski lobi u Hrvatskoj ostao je jak, i protivnici ulaska Hrvatske u EU su već zatražili da se nakon kvalitetne rasprave održi novi referendum. Pozivajući se na izmene ustava i promenu pravila oni smatraju da protekli referendum nije legitiman i najavljuju da će ga osporavati pravnim putem.
Građani Hrvatske su su rezultate referenduma dočekali bez euforije, sa najavom novih poskupljenja, rezanja plata u javnom sektoru i povećanja poreza, i u strahu za sudbinu poljoprivrede i brodogradnje, odlasti koje po diktatu Brisela moraju reformisati. Hrvati će u narednim godinama videti da li će im članstvo u Uniji doneti napredak i toliko željeni beg sa Balkana, dok će građani Srbije, koja do članstva u EU, ako ga ikad bude, ima još puno godina, imati pred sobom primer Hrvatske i dovoljno vremena da se uvere da li članstvo u EU za malu i ekonomski slabu zemlju predstavlja spas ili propast. |