Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Čavezov treći mandat - Venecuela na novoj prekretnici
Komentar dana

Čavezov treći mandat - Venecuela na novoj prekretnici

PDF Štampa El. pošta
Mladen Đorđević   
utorak, 09. oktobar 2012.

Dugogodišnji predsednik Venecuele Ugo Čaves je po treći put izabran za šefa države pošto je odneo pobedu na upravo održanim izborima sa 54,42 odsto glasova. Čaves je ovog puta imao jakog protivnika, bivšeg državnog guvernera Enrikea Kaprilesa koji je prvi put uspeo da objedini oko 30 stranaka opozicije, i da osvoji 44,97 odsto glasova. Ali, i pored oštre izborne utakmice izborni proces je protekao potpuno legalno, dok je Kapriles odmah priznao svoj poraz.

Bivši američki predsednik DŽimi Karter, osnivač Karter centra, istakao je da je izborni proces u Venecueli "najbolji na svetu", a mnogi posmatrači su se složili da je proces, uključujući glasanje i prebrojavanje, zaista superiorniji od mnogih drugih razvijenih demokratija. Iako bi to mnogi na zapadu priželjkivali, nema nimalo sumnje u izborne rezultate, a izbori su pokazali da su građani Venecuele još jednom dali legitimitet dosadašnjem predsedniku i njegovom modelu „socijalizma za 21. vek“, koji je u dosadašnja dva mandata uspeo da popravi ranije izuzetno težak položaj mnogobrojnog siromašnog stanovništva. 

U periodu pre Čavesa 80 odsto prihoda od nafte je završavalo u inostranstvu, dok je za ovih četrnaest godina bolivarske vlasti potpuno iskorenjena nepismenost, znatno poboljšana zdravstvena zaštita dovođenjem hiljade lekara iz Kube. Procenat siromašnih je prepolovljen, nezaposlenost je sa 14,5 odsto (1999) pala na 7,6 (2011), dok je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika porastao sa 4.105 na skoro jedanaest hiljada dolara.

Treća Čavesova pobeda odjeknula je zato ne samo u Venecueli, već i u čitavoj Južnoj Americi, i među svim protivnicima globalizma. Čaves je beskompromisno prihvatio borbu za nacionalnu nezavisnost, suverenitet i ideološki i politički oblikovao borbu za  uspostavljanje socijalne jednakosti i jedinstva.  Venecuela je u svetu već postala simbol antiglobalističkog otpora, ali je situacija u zemlji ipak daleko od idealne, dok su uspesi u borbi protiv siromaštva postignuti uglavnom zbog posedovanja ogromnih rezervi nafte.

Venecueli će biti potrebno još mnogo vremena da anulira sve loše strane nekadašnjeg tipičnog južnoameričkog liberalnog sistema, a i sam Čavesov sistem nije uspeo da se izbori sa sopstvenim boljkama što je dovelo do nestašica struje, svakodnevnih prekida u napajanju i nestašica osnovnih namirnica zbog veštački zadržavanih cena. Kritičari govore o porastu kriminala i nepotizmu u državnim ustanovama, dok je inflacija najviša u regionu. I sam Čaves je u predizbornoj kampanji priznao greške, kritikovao „boliburžoaziju”, obećavao bržu izgradnju puteva i mostova, moderniju i veću eksploataciju nafte.

Venecuelanski predsednik je saopštio da mu je potrebno 30 godina na čelu zemlje kako bi sproveo svoj vid socijalizma, ali je pitanje da li će mu ih Venecuela dati. Čavesova politika je duboko podelila društvo, a podrška među građanima ipak slabi. Na izborima 2000. Čaves je pobedio sa 72% glasova, 2006. je dobio  63% glasova, a ove godine samo 55%. Čaves je ove godine osvojio 7.444.082, ali njegov protivkandidat Kapriles svih 6.151.554. Dosadašnji predsednik Venecuele će stoga svoj novi mandat morati da počne sa činjenicom da je gotovo pola stanovništva glasalo protiv njegove politike, kao i da bi pobeda opozicionog kandidata zaustavila sve dosadašnje napore. Kapriles je predstavnik bogate klase i stranih korporacija i generalno kandidat koji bi bio daleko prikladniji interesima stranog kapitala i SAD-a, a njegovom pobedom bi odmah došlo do radikalnog zaokreta u spoljnoj politici, pošto je on u kampanji stavljao je do znanja da namerava da prioritet u bilateralnoj saradnji da Vašingtonu i da odustane od saradnje sa Rusijom u oblasti razrade novih naftnih nalazišta i opremanja nacionalne armije.

U svoja dva prethodna mandata Ugo Čaves je dosta učinio za narod Venecuele, ali sada mora naći pravi odgovor za budućnost svog pokreta, jer politika radikalnih reformi i aktivnog suprotstavljanja SAD teško da se može nadalje uspešno voditi ako joj se protivi skoro 50% stanovništva.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner