četvrtak, 11. septembar 2025. | |
Saslušanje rektora i profesora po prijavi poreske inspekcije je još jedan vid pritiska na univerzitet i pokazna vežba, kaže Ivanka Popović, nekadašnja rektorka Beogradskog univerziteta. "Početak akademske školske godine zavisi od toga kako će se država postaviti - da li će se normalizovati finansiranje akademskih institucija ili će se to koristiti kao štap i šargarepa", naglasila je. U Prekršajnom sudu u Beogradu danas je saslušana rektorka Univerziteta umetnosti Mirjana Nikolić povodom prekršaja koji je prilikom nadzora u martu utvrdila Prosvetna inspekcija zbog neodržavanja nastave. "Žao mi je što se sudovi bave ovako efemernim i nebitnim stvarima umesto procesuiranja onih koji su odgovorni za tragedije, nedostatke sistema. Fokus treba da bude na pravim stvarima, a ne da zatrpavamo sudove onim postupcima koji bi u startu trebalo da budu odbačeni", izjavila je ona nakon saslušanja. "Ovo je još jedan vid pritiska. Podržavam sve što je rekla rektorka Nikolić. To je opet jedna pokazna vežba da se kaže - evo, nastavite samo kako ste radili pa ćete trpeti posledice. Želja je da se prodube razlike između profesora i studenata, da se razbije to jedinstvo. Ali, ja mislim da neće uspeti u tome. A da je ovo isfabrikovana priča, jeste", ocenila je Ivanka Popović. Ona kaže da su "svi fakulteti i univerziteti učini sve da do nastave dođe". "Tako da nije niko protiv toga da se drži nastava, ali mislim da ima nekada okolnosti koji su iznad tih pojedinačnih potreba, kada moramo da nešto učinimo za društvo. I umesto da poštujemo svest koju su iskazali ljudi koji su dali poslednjih 10 meseci za društveno dobro, zapravo vlast nastavlja da to kažnjava, sa željom da sve suzbije do početke akademske godine 1. novembra", smatra Popović. Međutim, kako kaže, stvari su "otišle predaleko". "Proces se ne može zaustaviti. Ne znam da li će biti novih blokada fakulteta, mislim da će se pristupiti drugim načinima delovanja, ali ostaje ista stvar - vlast nije odgovorila na studentske zahteve. Drugi aspekt koji vezujem za ovo je produbljivanje jedne represije koja nije usmerena samo ka akademskoj zajednici, nego ni drugom delovima društva ne želi da se dozvoli iznošenje problema koji postoje u društvu", naglasila je. Prema rečima Popović, univerzitet se i dalje kažnjava. "To jeste kazna za univerzitete, za pojedinačne članove akademske zajednice. Ali vlast nikada ni u jednoj zemlji ne može da kontroliše akademsku zajednicu na način na koji ona želi. Jeste, državni univerziteti dobijaju najveći deo sredstava od države i posluju u okviru zakona, ali sloboda misli i izražavanja, sučeljavanje mišljenja, to je nešto što mora da živi na univerzitetima, ma kako se to nekoj vlasti svidelo ili ne", izjavila je Popović. Bivša rektorka BU kaže i da vlast "želi jednoumlje". "I to po svom receptu. Svako ko se ne uklapa u to, pa čak i njihovi koji nisu dovoljno lojalni, bivaju kažnjeni... Ovo produbljuje krizu, klizi u dublju, kroz zloupotrebu inspekcija, moguće i DRI-ja, kroz zloupotrebu sudstva, a biće i sve veća zloupotreba ministarstava moći, jedan režim čini sve kako bi opstao ne brineći o tome šta će biti sa stanovništvom", dodala je Popović. Gošća N1 kaže da su "pređene crvene linije". Vlast se igra "štapa i šargarepe" "Sve što je vezano za nasilje je, naravno, neprihvatljivo.... Ali, manja je zloupotreba autonomije univerziteta ako je dekan pozvao policajce da uđu u zgradu univerziteta, što mu status dozvoljava u ekstremnim situacijama, nego ono što je uradio Savet Medicinskog fakulteta (kada je odlučivao o ostavci dekanke), gde smo videli flagrantno kršenje autonomije univerziteta", kazala je Popović. Podsetimo, dekanka Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu prof. dr Tatjana Simić smenjena je sa funkcije nedavno na sednici Saveta tog fakulteta, bez saglasnosti Naučno-nastavnog veća. Pored dekanke, smenjeni su i svi prodekani za nastavu. Za v.d. dekana fakulteta imenovana je profesorka Nataša Milić, koja je u decembru prošle godine, odmah nakon početka blokade, podnela ostavku na mesto prodekana. "To govori da je država spremna da koristi pojedince koji imaju neke interese i nađe ih dovoljno da sprovede svoje namere. To je za mene najveća sramota akademske zajednice, jer biti profesor nije vezano samo za vaše zvanje i stručnost, ima veze i sa etičkim i moralnim načelima, kako prenosite određene vrednosti vašim studentima i saradnicima", ocenila je. Popović navodi i da smo videli primere "vanrednih ljudskih vrlina". "Ali vidimo i drugu stranu ogledala, da neki ljudi sami sebe diskvalifikuju i mislim da ne treba zaboraviti ko se kako držao u ovom vremenu, kada sve ovo prođe", rekla je. Na pitanje o tome kako će početi nova školska godina, ona kaže: "Početak akademske školske godine zavisi od toga kako će se država postaviti. Da li će se normalizovati finansiranje akademskih institucija ili će se to koristiti kao štap i šargarepa. Ona uredba vezana za plate nije ukinuta. Ako su nestašni ljudi, to može ponovo da se aktivira. Materijalni troškovi za univerzitet su jako kasnili i videćemo kako će se to dešavati. Ne možemo ukinuti ni mogućnost donošenja novog Zakona o visokom obrazovanju. I sad je to jedno iščekivanje koje čini akademsku zejdnicu ne mnogo opuštenom". Prema njenim rečima, postoje očekivanja i želja da se nastava normalizuje. "Ali, poučeni prethodnim iskustvom, mislim da postoji ogromno nepoverenje da li će država zaista brinuti o svojim fakultetima. Vidimo da se u školama to ne dešava", dodala je. (N1) |