Hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić najavio da od 1. januara iduće godine počinje obavezni vojni rok: Opremamo i ustrojavamo Oružane snage Hrvatske onako kako je dogovoreno sa vrhom NATO-a

Ministar odbrane najavio je da od 1. januara iduće godine počinje obavezni vojni rok u Hrvatskoj.

Ministar odbrane Ivan Anušić najavio je da od 1. januara iduće godine počinje obavezni vojni rok i da će trajati dva mjeseca.

“On će trajati dva mjeseca, počet će 1. januara 2025. i sve što smo komunicirali s javnosti nastavljamo dalje raditi. Povećali smo plate vojnicima, dočasnicima i časnicima, njihova materijalna prava ne samo kroz osobni dohodak nego i kroz dnevnice i sve na što imaju pravo”, rekao je Anušić za RTL.

Hrvatska je 2008. godine privremeno obustavila služenje vojnog roka, a od tada se služi samo dobrovoljno. Međutim, nakon ruske agresije na Ukrajinu i sve ozbiljnije vojno-političke situacije, Hrvatska je počela razmišljati o povratku obaveznog služenja vojnog roka.

‘Opremamo i moderniziramo Oružane snage’

Anušić se osvrnuo i na spekulacije o mogućim rezovima u njegovom ministarstvu zbog rebalansa državnog budžeta, rekavši da je u razgovoru sa ministrom finansija konstatovano da nema mjesta za uštede u modernizaciji i opremanju Oružanih snaga.

“Opremamo i moderniziramo Oružane snage, ustrojavamo ih na način kako se od nas očekuje i kako smo dogovorili sa saveznicima u NATO-u i vrhom NATO-a. Mislim da ćemo imati puno bolju, jaču i kvalitetniju sliku Oružanih snaga nego do sada. S ministrom finansija razgovarali smo i došli do zaključka da u modernizaciji i opremanju Oružanih snaga nema prostora za štednju”, potvrdio je Anušić.

Naglasio je i kako je to stav Vlade i politike, jer “okolnosti u kojima se nalazimo sigurnosno nam ne dopuštaju da na tome idemo štedeti”.

Poznati novi detalji uvođenja vojnog roka

Hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić objavio je nove detalje oko uvođenja vojnog roka.

Anušić je za RTL rekao da će vojni rok početi 1. januara i da će trajati dva meseca.

Dva meseca obuke, služenje u Požegi, Sinju i Kninu

Hrvatska vojni rok nije ukinula, već ga je 2008. godine samo zamrznula tako da se cela stvar neće pokrenuti iz nule, jer već postoji zakonodavstvo i praksa po kojoj se obuka odvijala do pre 16 godina, piše portal Index.hr.

S obzirom na dosadašnja saznanja, ovakva varijanta od dva meseca trebalo bi da sadrži temeljnu pešadijsku obuku, pa se redovi neće kasnije slati na specijalističku obuku u kopnenu vojsku, mornaricu ili vazduhoplovstvo, kako se ranije nagađalo.

Podsetimo, dva meseca trenutno traje i dobrovoljno vojno osposobljavanje u Hrvatskoj, pa se očekuje da će model preslikati i na obvezno služenje vojske.

Obuka redova trebalo bi da se odvija u kasarnama u Požegi, Sinju i Kninu.

Nakon što bi odslužili vojni rok, redovi koji su prošli obuku mogli bi da biraju hoće li se nakon toga vratiti u civilstvo, nastaviti da se bave svojim uobičajenim poslovima i biti deo vojske ili će ostati u Oružanim snagama i u njima tražiti svoju profesionalnu karijeru.

Prve godine između 4.000 i 4.500 redova

Svake godine između 17.000 i 18.000 muškaraca postaju punoletni u Hrvatskoj.

I oni će biti obveznici služenja vojnog roka.

Ipak, neće svi oni ići na obuku.

Jedan manji deo njih neće proći lekarski pregled.

Drugi deo, očekuje se puno veći, pozvaće se na prigovor savesti i neće služiti vojni rok, odnosno neće imati vojnu obuku.

U Ministarstvu odbrane Hrvatske procenjuju da će u prvoj godini, odnosno u 2025., kroz obveznu obuku proći između 4.000 i 4.500 redova, i to u četiri ili pet poziva, svakih nekoliko meseci.

Prema trenutnom Zakonu obveznici služenja vojnog roka su mladići od 18. do 27. godine života, a još treba da se odluči koja će biti tzv. nulta generacija koja će prva dobijati pozive za vojni rok.

U ovom trenutku u Hrvatskoj postoji dobrovoljno služenje vojnog roka.

Oni koji se na njega jave imaju pravo na naknadu od 900 evra mesečno.

Ministarstvo odbrane Hrvatske predviđa da će i oni koji će obvezno služiti vojni rok dobijati naknadu, ali ona će najverovatnije ipak biti nešto manja, prema navodima oko 700 evra, a moguće je i da će se meseci provedeni na vojnom roku računati i u radni staž.

Civilno služenje

Što se tiče vojnih obveznika koji će se pozvati na prigovor savesti, moraće da služe civilni vojni rok.

On će biti duži od vojnog, moguće i dvostruko, pisao je ranije Novi list.

Njihove dužnosti i obaveze Ministarstvo će koordinisati s Civilnom zaštitom, jedinicama lokalne samouprave i sistemom socijalne zaštite.

Kroz sistem Civilne zaštite oni će dobiti obuku kako postupati u slučaju prirodnih katastrofa kao što su požari ili poplave, ili naučiti osnove pružanja prve pomoći.

U opštinama i gradovima mogli bi da pomažu u nekim važnim infrastrukturnim projektima, a u sistemu socijalne zaštite učestvovali bi u pomoći tamo gde su potrebni.

Još uvek nije poznato koliku će naknadu dobijati za ovu svoju aktivnost.

Pravo na odlaganje služenja

Iz Ministarstva poručuju da će svakako pokušati kroz razne reklamne akcije da postignu da se što veći broj obveznika ipak odluči za klasičnu vojnu obuku.

Biće moguće i odložiti služenje vojnog roka.

Na primer, oni koji nakon srednje škole upišu fakultet imat će pravo da zatraže odlaganje služenja vojnog roka dok ne završe visoko obrazovanje.

Još uvek se rade projekcije koliko će se iz proračuna morati da se izdvoji za uvođenje obveznog vojnog roka.

To najpre zavisi od modela koji će biti izabran, odnosno od trajanja, hoće li obuka trajati dva ili tri meseca.

Pre nekoliko godina u opticaju je bila svota od 67 miliona evra godišnje, ali tek treba da se vidi koliko bi to sve moglo da košta.

Od 2008., kada je zamrznuto služenje obveznog vojnog roka, pa do kraja 2022. dobrovoljno ga je služilo ukupno 10.327 hrvatskih vojnika.

(Al-džazira Balkan, B92)