Andrej Plenković u Kninu: "Oluja" uništila projekat velike Srbije i promenila geopolitički poredak Jugoistočne Evrope

 Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas u Kninu da je vojno-policijska operacija "Oluja" iz avgusta 1995. uništila projekat velike Srbije i promenila vojni i geopolitički poredak Jugoistočne Evrope.

Na centralnoj manifestaciji u sklopu obeležavanja 30. godišnjice "Oluje", Dana pobede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, Plenković je rekao da je "ujedinjena snaga hrvatskog naroda" u avgustu 1995. "oslobodila okupirane gradove i sela, pobedila agresora i vratila život i ponos prognanicima", prenosi agencija HINA.

Obraćajući se okupljenima na stadionu fudalskog kluba Dinara, Plenković je kazao da je "Oluja" u tom trenutku bila "najveća kopnena bitka u Evropi od Drugog svetskog rata, koja je razbila projekat Velike Srbije, porazila agresora, promenila vojni i geopolitički poredak Jugoistočne Evrope, odredila sudbinu Hrvatske i omogućila kraj rata u Bosni i Hercegovini".

"Oluja nije samo oslobodila Hrvatsku, ona je sprečila i novu tragediju u Bosni i Hercegovini. Otvorila je put povratku hrvatskih prognanika svojim domovima i mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja, povratku Vukovara i uspostavljanju hrvatske vlasti na celoj teritoriji", naveo je.

Dodao je da je Hrvatska posle rata "omogućila i povratak hrvatskih Srba koji su to želeli", navodeći da je time "pokazala političku zrelost, moralnu odgovornost i ljudsku velikodušnost".

On je rekao da "žrtva svih koji su dali živote za slobodu Hrvatske" predstavlja "zavet zahvalnosti jer je zahvaljujući njima Hrvatska postala svoja, suverena i slobodna", navodeći da se ne smeju zaboraviti ni 1.744 nestale osobe koje Hrvatska traži.

"Očekujemo da Beograd konačno pokaže pravu spremnost za saradnju, jer bez pune istine o nestalima nema iskrenih odnosa ni evropske budućnosti", kazao je Plenković.

Plenković je rekao i da su, iako je prošlo 30 godina od "Oluje", još živa sećanja "na te dane ponosa i slave".

"Svake godine se ovde u Kninu okupljamo sa istim osećanjima, ponosom zbog pobede, zahvalnošću braniteljima i pijetetom prema palima. Ali danas, na ovu godišnjicu najveće hrvatske pobede, ne dolazimo samo da se setimo. Dolazimo da potvrdimo šta za nas znači operacija 'Oluja', na šta nas obavezuje i čemu nas uči", kazao je Plenković.

Naveo je i da je "Oluja" potvrdila "hrvatsku snagu koja ne porobljava, već oslobađa, snagu koja ne preti, već štiti, snagu koja ne uništava, već stvara".

U ime predsednika Hrvatske Zorana Milanovića, na ceremoniji se obratio njegov izaslanik Marijan Mareković, general-pukovnik u penziji i komandant iz operacije "Oluja".

Milanović je, kako je saopštio njegov kabinet, odao počast poginulim hrvatskim vojnicima polaganjem venca ispred Spomenika hrvatske pobede "Oluja 95" u Kninu, ali nije govorio na stadionu "jer smatra da je za obeležavanje 'Oluje' najispravnije da o toj velikoj pobedi hrvatske vojske govori jedan od njenih komandanata".

Mareković, koji je Milanovićev savetnik za pitanja ratnih veterana, izjavio je na centralnoj manifestaciji da "Olujom" nije samo oslobođena Hrvatska, već da je i otvoren put "drugim operacijama hrvatskih snaga u Bosni i Hercegovini, koje su donele mir, prestanak stradanja i nadu u budućnost narodima Bosne i Hercegovine", prenosi HINA.

"Kroz svoju viševekovnu, tešku i često krvavu istoriju, naš narod je zaslužio život u slobodi i blagostanju. Naša je dužnost da tu žrtvu pretočimo u dela – u pravednu, bezbednu i prosperitetnu Hrvatsku", rekao je Mareković.

Predsednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je na centralnoj manifestaciji da Hrvatska mora trajno da pamti pobedu u "Oluji", kao "jednu od najsjajnijih epizoda u hrvatskoj istoriji", da je brani i da "temelji budućnost na vrednostima slobode, demokratije i dostojanstva".

Jandroković je rekao da svaka godišnjica "Oluje" treba da počne izrazom iskrene i trajne zahvalnosti hrvatskim braniteljima i njihovim porodicama, sa posebnim poštovanjem prema porodicama poginulih i nestalih.

"Bez njihove žrtve, ali i bez političkog vođstva koje je bilo doraslo istorijskom trenutku, pitanje je kako bismo danas živeli jer je velikosrpski agresor imao druge planove za nas", kazao je Jandroković.

Naveo je da je "Oluja" bila strateški i taktički dobro osmišljena operacija koja je izvedena u optimalnom trenutku, navodi HINA.

"Hrvatski branitelji su tada odlučno i spremno krenuli da isteraju neprijatelja iz Hrvatske. I, kao što pesma kaže: Što se krvlju brani, ne pušta se lako", dodao je Jandroković.

Na centralnoj manifestaciji su se okupili i ministri u Vladi Hrvatske, poslanici Hrvatskog Sabora, lideri političkih stranaka, zvaničnici lokalnih vlasti, predstavnici vojske i policije i ratni veterani.

Predsednik opozicione Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Siniša Hajdaš Dončić izjavio je da je poruka jasna - da je Hrvatska pobedila i da sada "treba graditi društvo koje je nedostajalo u proteklih 30-ak godina".

"Pobedili smo sami, bez spoljne pomoći, sada moramo da razmišljamo kako da izgradimo društvo da nam svima bude bolje. Društvo u kojem žive pošteni i vredni ljudi bez mnogo politike. Hrvatska je odbranjena 1991. godine, a oslobođena 1995. godine i hajde da svi razgovaramo o budućnosti", rekao je Hajdaš Dončić, lider najveće opozicione stranke.

Poslanik Hrvatskog sabora iz redova SDP Hrvatske Arsen Bauk prokomentarisao je kritike koje stižu iz Srbije, ukazujući na kontekst 1991. godine.

"Uprkos kritikama koje stižu iz Beograda, moramo jasno da kažemo da se ključni događaji nisu dogodili 1995. godine, već 1991. godine. Kao što je rekao jedan srpski hroničar - da nije bilo tenkova 1991, ne bi bilo ni traktora 1995", rekao je Bauk, misleći na izbegličku kolonu Srba, u kojoj su neki bili na traktorima.

Na proslavu u Kninu došao je i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, lider zeleno-leve stranke Možemo, koji je ukazao da se Hrvatska danas "posebno seća svih poginulih i nestalih branitelja u Domovinskom ratu".

Predsednik desničarskog Domovinskog pokreta Ivan Penava rekao je da su hrvatske oružane snage "tu da odvrate svakog napadača i pruže sigurnost građanima" i ukazao da ih treba jačati.

Po završetku ceremonije u Kninu, penzionisani pukovnik hrvatske vojske Marko Skejo, poznat po krajnje desnim stavovima, na Trgu Ante Starčevića je ponovo postrojio bivše saborce, koji su na njegov uzvik "Za dom" tri puta odgovorili "Spremni", navodi HINA.

"Pozdrav 'Za dom spremni' neće nestati, već će mladi ljudi nastaviti da ga ponavljaju. Onima koji zabranjuju pozdrav koji je temelj hrvatskog naroda poručujem da će i njihova deca, unuci i praunuci takođe klicati 'Za dom spremni' kada se u kasarnama bude dizala hrvatska zastava", rekao je Skejo.

Dan pobede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. godišnjica "Oluje" obeležavaju se danas širom Hrvatske.

U Puli je održana tradicionalna parada branitelja Istarske županije, sa više od 1.000 učesnika. Uz hrvatske ratne veterane iz Istre, na paradi su učestvovali i brojni zvaničnici i predstavnici institucija, uključujući delegaciju Istarske županije, predvođenu županom Borisom Miletićem, i delegaciju Grada Pule, na čelu sa gradonačelnikom Peđom Grbinom.

Miletić je ukazao da je u Istri, iako Istarska županija nije bila direktno pogođena ratnim razaranjima, odziv na mobilizaciju bio veći od 90 odsto.

Grbin, doskorašnji predsednik SDP Hrvatske, rekao je da je "Oluja" bila "toliko velika da u modernoj istoriji ratovanja nije zabeleženo da u jednoj operaciji učestvuje toliki deo naroda".

Hrvatska obeležava 30. godišnjicu "Oluje" u znak sećanja na 5. avgust 1995. kada su hrvatske snage ušle u gotovo prazan Knin i istakle zastavu Hrvatske na Kninskoj tvrđavi.

Operacija "Oluja", koja je dovela do egzodusa više od 200.000 Srba iz Hrvatske i do kraja rata za nezavisnost te zemlje, počela je 4. avgusta 1995. rano ujutru, ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog veća odbrane (HVO) na područja Banije, Korduna, Like i severne Dalmacije, koja su bila deo međunarodno nepriznate Republike Srpske Krajine.

Hrvatska je tom operacijom, u kojoj je učestvovalo 138.500 pripadnika hrvatske vojske i policije i HVO, uspostavila kontrolu nad poslednjim delovima teritorije koje su držali pripadnici Vojske Republike Srpske Krajine.

Vlast Hrvatske, na čelu sa tadašnjim predsednikom Franjom Tuđmanom, proglasila je kraj operacije "Oluja" 7. avgusta uveče, iako su sporadični sukobi nastavljeni do 14. avgusta.

Operacija "Oluja" se ubraja u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše Jugoslavije. Kao akciju etničkog čišćenja, operaciju "Oluja" je okvalifikovao i Međunarodni sud pravde u Hagu, u obrazloženju presude iz februara 2015. godine.

(Beta)