Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Situacija na Bliskom istoku postepeno izmiče kontroli Zapada
Savremeni svet

Situacija na Bliskom istoku postepeno izmiče kontroli Zapada

PDF Štampa El. pošta
Vladimir Jevtić   
petak, 05. jul 2013.
Situacija na bojnom polju u Siriji se već odavno preokrenula. Sada se teroristi ne bore da svrgnu Asada i da unište armiju Sirije već se bore za sopstvene živote. Sirijska armija je nedavno ostvarila velike uspehe u borbi protiv tzv. pobunjenika i nanela im je stravične gubitke od kojih se ovi nikada neće oporaviti.

Situacija u Siriji ide u prilog predsedniku Asadu, Rusiji, Kini i Iranu koji otvoreno podržava predsednika Asada. Zapad je želeo da, pošto Rusija i Kina nisu dozvolile uvođenje zone zabrane leta, što bi bio uvod u bombardovanje sirijske armije i civilnih objekata, preko terorista koji su dolazili sa svih strana arapskog sveta, čak i iz Evrope, odnosno Kosova i Čečenije i njihovim naoružavanjem i finansiranjem pokuša da uništi sirijsku armiju i svrgne predsednika Asada. CIA je procenila da može da kontroliše situaciju na Bliskom istoku tako što će najpre da sruši legitimnu vlast u Siriji, međutim doživela je obaveštajni poraz čim se i Iran zajedno sa Hezbolahom aktivno uključio u sirijski sukob. Sirijska armija je promenila taktiku borbe protiv terorista i to joj donosi značajne uspehe. Ona sada najpre okruži uporište “pobunjenika” i očisti gradska predgrađa, a zatim stupa u čišćenje samog centra grada.

Prelomni trenutak rata je bio kada je sirijska vojska primenjujući gore pomenutu taktiku osvojila jedan od ključnih “pobunjeničkih” uporišta grad Kusair. Nakon povratka Kusaira pod kontrolu, vojska je krenula u operaciju “Severna oluja” koja podrazumeva napad na glavno uporište terorista i najveći grad u zemlji Alepo.[1] Alepo se već nalazi u potpunom okruženju vojske koja artiljerijom i napadima iz vazduha nanosi ogromne gubitke teroristima. Zapad je naravno osudio sirijsko osvajanje Kusaira i sada očekujemo da pristignu nove optužbe za “kršenje ljudskih prava” u Alepu. Ali već je gotovo, to su poslednji trzaji američke obaveštajne agencije u Siriji koja je preko Turske ubacivala najveći broj terorista u Siriju dok je armija bila razvučena i koncentrisana na odbranu, a kasnije i čišćenje Damaska.

Teroristi su u međuvremenu osvojili Alepo i od tada se vode teške borbe u gradu, ali čim vojska bude povratila Alepo, a to će se nesumnjivo dogoditi, rat u Siriji će biti okončan teškim porazom terorista na terenu, ali i teškim političko, obaveštajnim porazom Zapada i njegovih saveznika, pre svega Turske.

Asad je u intervjuu državnom dnevnom listu “Al-Tavra” odbacio ideju da je ono što se u Siriji odvija već više od dve godine revolucija i istakao da se radi o zaveri Zapada i nekih arapskih država u cilju destabilizacije njegove zemlje, prenela je agencija AFP.

Sirijski predsednik je takođe pohvalio masovne proteste u Egiptu protiv tamošnjeg islamističkog vođstva, istakavši da svrgavanje egipatskog predsednika Mohameda Morsija znači kraj “političkog islama”.

Od početka krize, Asad insistira na tome da se u njegovoj zemlji ne radi o pobuni naroda, nego o zaveri protiv Sirije, organizovanoj uz podršku Zapada. On optužuje pobunjenike protiv njegovog režima da su teroristi, islamski ekstremisti i plaćenici naftom bogatih zemalja iz Persijskog zaliva, koje su saveznice SAD. Zemlje koje su se urotile protiv Sirije su upotrebile sva svoja oružja i sad im nije preostalo ništa osim direktne vojne intervencije - naveo je Asad u intervjuu, dodajući da do takve intervencije neće doći. Sirijski predsednik Bašar Asad je izjavio da su njegovi protivnici “upotrebili sva oružja koja su im bila na raspolaganju”, ali da ipak nisu uspeli da sruše njegov režim.”[2]

Situacija u Egiptu i njeno razrešenje

U Egiptu Mubaraka je na vlasti smenio Mohamed Morsi, islamista i miljenik najveće islamističke organizacije u zemlji Muslimanskog bratstva. On je pokušao da islamizuje Egipat, što je potpuno odgovaralo Americi i Turskoj, kao i ostalim zemljama Zapada, ali je CIA doživela još jedan težak poraz kada je pre dva dana Morsi uhvaćen i prebačen u kućni pritvor. Nakon sukoba sekularnih Egipćana sa radikalnim islamistima i pristalicama Muslimanskog bratstva vojska je Morsiju dala ultimatum od 48 časova da se povuče s vlasti ili će ona preuzeti kontrolu. Nakon što je Morsi odbio ultimatum vojska je izvršila državni udar prethodno se obrativši naciji. Čitav sekularni Egipat je slavio Morsijevo svrgavanje jer su prosečni građani Egipta koji nisu bili pristalice islamizacije zemlje počeli da osećaju posledice Morsijeve vladavine.

“Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Abdel Fatah al-Sisi saopštio je u obraćanju naciji da je Morsiju oduzeta vlast i da će ga privremeno na mestu šefa države zameniti predsednik Ustavnog suda, koji će položiti sutra zakletvu. “Ne jednom smo pozivali na nacionalni dijalog, ali ga je rukovodstvo zemlje odbacilo u poslednjem minutu“, rekao je on, dodajući da je Morsiju predlagano da dobrovoljno podnese ostavku, “ali je on to odbio“, preneo je Itar-Tass. On je najavio da će biti formirana tehnokratska vlada. Obraćanju načelnika generalštaba su prisustvovali imam najvećeg islamskog univerziteta u svetu „Al-Ažar” šeik Ahmed al-Tejib, patrijarh koptske pravoslavne crkve Tavadros Drugi i jedan od lidera opozicionog Fronta za nacionalni spas Muhamed el-Baradej. Agencije navode da je obraćanje izazvalo povike oduševljenja i vatromet na ulicama Kaira.[3]

I zaista obični građani Egipta imaju enormno poverenje u egipatsku armiju i milioni ljudi su na ulicama Kaira napravili karnevalsku atmosferu nakon što je Morsi zbačen s vlasti. Građani su napravili pravi “lajt šou” laserima kada je vojni helikopter preleteo preko okupljenih ljudi koji su slavili Morsijevo svrgavanje. Oni su laserima obasjali vojni helikopter u znak podrške i slavlja što je armija preuzela stvar u svoje ruke. S druge strane Zapadu ovaj državni udar uopšte nije odgovarao, a naročito Turskoj čiji se islamistički premijer, protiv koga su građani nedavno demonstrirali, Redžep Erdogan izjasnio protiv Morsijevog svrgavanja. Još jedan ogromni poraz za Američku obaveštajnu službu. Erdogan je izjavio sledeće: “zbacivanje egipatskog predsednika Morsija od strane vojske je neprihvatljivo, i Turska je pozvala na njegovo oslobađanje iz kućnog pritvora". Turski ministar spoljnih poslova Ahmet Davutoglu rekao je da demokratski izabrani lideri treba da napuste funkciju samo putem izbora, navodeći da je Morsi svrgnut na nelegalan način.

Odbor turske skupštine za ljudska prava ranije danas je osudio Morsijevo svrgavanje, dok su manji protesti održani u Ankari i Istanbulu. Vlada turskog premijera Redžepa Tajipa Erdogana formirala je ranije savez sa Morsijem. Redžep Erdogan je umanjio značaj armije, koja predstavlja okosnicu sekularne Turske, od kako su vojne snage Turske od 60-ih godina prošlog veka izvele tri državna udara. Americi i Zapadu odgovaraju islamističke i radikalne vlasti u zemljama Bliskog istoka. Uopšte nije tačno da se SAD bore protiv islamizacije, naprotiv njima politička islamizacija, kako je rekao predsednik Asad, odgovara kako bi kontrolisali čitav region. To je jedan od razloga zašto su SAD i CIA podržavale teroriste u Siriji i zašto su takođe podržavale Morsija.

Osim Turske, na svrgavanje Morsija reagovale su i EU, UN i SAD. Generalni sekretar UN, izražavajući zabrinutost, apelovao je na smirivanje situacije u Egiptu i uzdržavanje od nasilja, kao i na obezbeđivanje osnovnih prava na slobodu govora i okupljanja. “Mnogi Egipćani u svojim protestima izrazili su duboku frustraciju i legitimnu zabrinutost situacijom u zemlji”, naveo je Ban u saopštenju, ali nije osudio egipatsku vojsku zbog smenjivanja predsednika Mohameda Morsija. Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen izjavio je danas da je “veoma zabrinut” zbog situacije u Egiptu, ali da ne očekuje da će to imati šire posledice u regionu. ”Veoma sam zbrinut zbog situacije i zbog izveštaja o borbama i stradanjima”, rekao je Rasmusen na konferenciji za novinare u Briselu, osvrćući se na vojni udar u Egiptu. On je pozvao i egipatsku vojsku i pristalice svrgnutog predsednika Morsija na uzdržanost i založio se za što skoriji povratak na civilnu upravu. Rasmusen je ocenio da je Egipat “od vitalnog značaja” za region, ali je, na novinarsko pitanje da li se boji da se sukobi ne preliju na okolne države, rekao da misli da se to neće dogoditi.

I Evropska unija pozvala je na uzdržanost i brz povratak na demokratiju u Egiptu, pošto su oružane snage zbacile islamističkog predsednika Mohameda Morsija.

”Pozivam sve strane da se brzo vrate demokratskom procesu, uključujući i održavanje slobodnih i fer predsedničkih i parlamentarnih izbora i poštovanje ustava, da se to učini na potpuno sveobuhvatan način, tako da se omogući zemlji da nastavi i završi svoju demokratsku tranziciju”, navela je visoka predstavnici EU za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton. Međutim, EU je takođe izrazila i zabrinutost zbog sudbine svrgnutog egipatskog predsednika i apelovala da se u ophođenju prema njemu poštuju ljudska prava, ali se uzdržala od toga da njegovo svrgavanje od strane vojske nazove državnim udarom. Američki predsednik Barak Obama pozvao je egipatsku vojsku da, bez odlaganja, vrati vlast demokratskoj civilnoj vladi, ali akciju koja je juče sprovedena u Egiptu nije ocenio kao vojni puč, prenose agencije. Kako navode mediji, u pažljivo sročenom saopštenju, Obama je istakao da je “duboko zabrinut” zbog odluke vojske da od predsednika Egipta Mohameda Morsija preuzme vlast i suspenduje ustav te zemlje. “Pozivam vojsku Egipta da brzo i odgovorno vrati punu vlast demokratski izabranoj civilnoj vladi i da izbegne bilo kakvo proizvoljno hapšenje predsednika Morsija i njegovih pristalica”, naveo je Obama. S druge strane, iz Rusije stiže drugačija reakcija. Aleksej Puškov, predsednik Komiteta za spoljne poslove ruske Državne dume, kazao je da događaji u Egiptu pokazuju da nema brzog i mirnog prelaska iz autoritarnih u demokratske režime. “To znači da demokratija ne funkcioniše kao lek, naročito u zemljama koje nisu deo zapadnog sveta”, rekao je Puškov prenela je agencija AFP.”[4]

I sam Morsi je podržavao teroriste u Siriji. Egipatska armija je reagovala protiv Morsijevih saopštenja podrške islamskim teroristima i rekla je da je Morsi prešao granicu kada je pozvao na stranu vojnu intervenciju protiv Sirije. “Vojni izvori otkrivaju kako je kap koja je prelila čašu bilo njegovo gostovanje na skupu radikalnih islamista u Kairu na kojem se pozivalo na “džihad u Siriji”. Podsetimo, 15. prošlog meseca, istaknuti sunitski klerici organizirali su veliki skup u sportskoj areni u Kairu na kojem se proklinjalo ime sirijskog predsednika Bašara al-Asada. Korišćena je i reč “nevernici” za sve skupine koje se bore na strani sirijske vojske, ali i one skupine koje se u Egiptu protive Morsiju. Slični, manji, religijski skupovi protiv Sirije već su se ranije održavali u Egiptu, no ovog puta glavni gost bio im je egipatski predsednik Mohamed Morsi. Ne samo da je gostovao na ovom skupu ekstremista, već je s pozornice zauzeo potpuno drugačiji stav kada je reč o politici Kaira prema sukobu u Siriji. Podsetimo, Morsi je i ranije govorio protiv Asada, nazivao ga “koljačem” i drugim uvredljivim nazivima, no takođe je isticao kako ne sme biti strane vojne intervencije u Siriji. Možda ponesen Obaminim izjavama da je u Siriji “pređena crvena linija” (zbog navodnog korišćenja hemijskog oružja), Morsi je sa skupa u Kairu pozvao na stranu vojnu intervenciju u Siriji. Ne samo to, čak je spomenuo i kako bi se egipatska vojska mogla uključiti. Ova izjava šokirala je vojsku te su odmah dan iza objavili oštru poruku u kojoj se u potpunosti odbacuju Morsijeve izjave te se ističe kako je jedina uloga egipatske vojske štititi egipatske granice. “Oružane snage bile su jako uzbunjene zbog ove konferencije o Siriji u vreme dok se zemlja nalazi u velikoj političkoj krizi”, rekao je jedan oficir u razgovoru za Rojters ističući kako je to stav i ostalih pripadnika egipatske vojske.”[5]

SAD finansiraju egipatsku vojsku, ali ne mogu na nju da računaju da se umeša u sukob u Siriji na strani terorista. Naprotiv, u mnogim zemljama arapskog sveta, uključujući tu i Tursku, vojska je garant sekularnog državnog uređenja. To je slučaj sa Sirijom, ali i slučaj sa Egiptom. Komentari i podrška teroristima u Siriji od strane Morsija skupo su ga koštali i pokazali su njegovu političku nezrelost, ali on je samo postupao onako kako su od njega tražile SAD i CIA.

 “Morsi je sinoć, zajedno sa čelnicima Muslimanske braće, držan u kućnom pritvoru. Republikanska garda je uhapsila većinu bliskih saradnika svrgnutog predsednika, a upali su i u prostorije televizije Al DŽazira, zabranivši im da prenose okupljanje Morsijevih pristalica. Jutros je u raketnom napadu na policijsku stanicu u egipatskom gradu Marsa Matruh, prema preliminarnim podacima, smrtno stradalo šest policajaca. Još uvek nema informacija o odgovornim za napad. U gradu su nastavljene velike demonstracije pristalica svrgnutog predsednika. Podsetimo, sinoć je vojska ispunila svoje pretnje i svrgla predsednika Mohameda Morsija s vlasti.

General Abdel Fatah Al Sisi je, predvodeći vojni vrh, rekao demonstrantima da je Morsiju predlagano da dobrovoljno podnese ostavku, “ali je on to odbio“.[6]

Trenutno na vlasti u Egiptu je Adli Mansur kao novi privremeni predsednik zemlje. Šta se o njemu uopšte zna? O njemu se veoma malo zna osim činjenice da je bio predsednik Ustavnog suda. Mnogi ga čak nazivaju “misterioznim čovekom”. Postavlja se pitanje koje je neizbežno, a ono glasi da li će on predstavljati običnu vojnu marionetu. Mišljenja analitičara su podeljena. “Neki egipatski analitičari misle da će Mansurom, kao marionetom, upravljati vojna mašinerija koja ga je i dovela na vlast, svrgnuvši Muhameda Morsija, dok drugi sumnjaju u takav scenario, preneo je američki list “Ju-Es-Ej tudej”.

Na sajtu egipatskog lista “Masravi”, Mansur je opisan kao “misteriozni čovek” čije ime se retko pojavljivalo u medijima i koje je građanima Egipta uglavnom nepoznato.“Juče sam prvi put čula za njega. Nadam se da će prihvatiti sve članove društva, posle svega što smo prošli poslednjih godina”, rekla je Marva Farid (30), koja se predstavila kao demokratska aktivistkinja. Dok grupa analitičara tvrdi da će vojska kontrolisati novog predsednika, drugi smatraju da ona i nije tako zainteresovana da učestvuje u svakodnevnim političkim dešavanjima.“Vojska će samo povlačiti konce. To znači da će međunarodna zajednica morati mnogo da se potrudi da obezbedi da ustavni proces bude sveobuhvatan, fer i kredibilan, bez namere da isključi islamiste”, rekao je Šašank DŽoši iz Kraljevskog instituta za zajedničke službe u Londonu. S druge strane, analitičar za Bliski istok i Severnu Afriku iz IHS u Londonu Firas Abi Ali, smatra da vojni lideri “znaju kakav je to nezahvalan zadatak”. “Mislim da vojska radi sve što može da sebe ne predstavi direktno kao nekog ko vlada, već da pre pokaže svoje građansko lice. Njen cilj nije da sve ovo prikaže kao vojno preuzimanje vlasti”, rekao je on.[7]

U svakom slučaju CIA i Zapad su doživeli politički poraz ogromnih razmera. Cilj SAD i Barakove administracije bio je da se u zemljama Bliskog istoka nakon “Arapskog proleća” uspostave politički predstavnici radikalnog islama. To je uspelo u Libiji koja praktično više i ne postoji kao država, ali u slučaju Sirije i u slučaju Egipta Amerika nije uspela da ostvari svoje ciljeve. Jedino se Turska još uvek drži islamističke linije zahvaljujući premijeru Erdoganu koji je jedan od glavnih protivnika predsednika Asada. Tako da ne iznenađuje da je Turska osudila vojni udar u Egiptu. Demonstranti u Egiptu, naročito oni sekularno orijentisani optužuju SAD da zapravo podržavaju terorizam. Građani Egipta su prepoznali ko je zapravo upravljao Morsijem i ko je naručivao njegove izjave podrške teroristima u Siriji. Ovim, Zapad ne samo da je izgubio rat za Siriju već je pretrpeo i ogromni poraz u Egiptu jer su SAD izgubile ključnog saveznika u regionu Mohameda Morsija.


 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner