Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Novi izbori umesto nove vlade u Grčkoj
Savremeni svet

Novi izbori umesto nove vlade u Grčkoj

PDF Štampa El. pošta
Aleksandar Kostić   
utorak, 08. maj 2012.

Vanredni parlamentarni izbori održani u nedelju u Grčkoj trebalo je da omoguće stvaranje stabilne koalicije koja bi se držala preuzetih obaveza prema EU i MMF-u, ali su rezultati izbora doveli ne samo do neizvesnosti oko sastava vlade, već i do ponovnog pitanja opstanka zemlje unutar zone evra. Izbori su pokazali i veliku radikalizaciju unutar biračkog tela, koje je uskratilo većinsko poverenje tradicionalnim strankama PASOK-u i Novoj demokratiji, i umesto toga veliki broj glasova dalo komunistima, koaliciji radikalne levice i ekstremnoj desnici.

Formiranje nove vlade trebalo je da omogući da Grčka, koja sada zavisi od kredita EU i MMF-a sledećeg meseca uvede još oštrije mere štednje, da bi nastavila priliv finansijske pomoći i sprečila moguće isključenje iz evrozone, ali su konzervativna Nova demokratija i socijalistički PASOK, koje su se od decembra nalazile u koaliciji narodnog jedinstva, zabeležile velike gubitke. Očekivalo se da će ih gnevni birači kazniti za nametanje oštrih mera štednje, a bes građana je bio toliko veliki da su političari bili primorani da vode predizbornu kampanju smanjenog intenziteta zbog straha od fizičkih napada na ulicama. Malo ko je, međutim, očekivao da će stranke koje se protive diktatu finansijskih moćnika osvojiti oko 50 odsto glasova, a da će PASOK sa samo 15 posto glasova pretrpeti istorijski poraz i plasirati se tek na treće mesto.

Zbog izbornog neuspeha PASOK i Nova demokratija ne mogu da formiraju vladu, a lider Nove demokratije Antonisu Samaras, čija je stranka osvojila oko 21 posto, već je vratio mandat za sastavljanje vlade pošto nije uspeo da dobije podršku drugih stranaka. Vladu će tako pokušati da sastavi Aleksis Cipras, čelnik koalicije Siriza koja je najveće iznenađenje izbora s 16 posto glasova i 52 osvojena mandata. On je već najavio da će u vladu pokušati da uvede Komunističku partiju i Demokratsku levicu, ali su komunisti već pre izbora odbili da uđu u koaliciju Siriza, smatrajući da će se ona brzo urušiti i najavili da neće ulaziti ni u kakvu koalicionu vladu.

Svi protivnici mera štednje zajedno imaju 151 mandat, koliko je potrebno da sastave novu vladu, ali se ideološki previše razlikuju. Mnogi analitičari stoga predviđaju da su vrlo verovatni novi izbori u junu, što bi svakako dodatno pojačalo uznemirenost u Briselu i Berlinu, odakle su već stigli zahtevi da se dogovoreni programi moraju ispoštovati. Nemački ministar financija Volfgang Šojble otišao je korak dalje i naveo da se buduća grčka vlada mora držati dogovorenih obveza, i zapretio da ukoliko se ispostavi da su Grci glasali za većinu koja neće poštovati te sporazume, onda će cela Grčka snositi posledice takvog stava. Pored pretnji iz Berlina, predsednik Evropskog parlamenta Martin Šulc je najavio da će posetiti Grčku kako bi razgovarao sa "svim demokratskim i konstruktivnim faktorima" u toj zemlji, ali je pitanje koliko će strani pritisak moći da utiče na formiranje nove vlade.

Grčka je tako ponovo izazvala nervozu u evrozoni, dodatno pojačanu uspehom Fransoa Olanda u Francuskoj. Grčki izbori, pored toga što su pokazali i veliku podeljenost birača, potvrdili i pravilo da se u trenucima velikih ekonomskih i društvenih kriza birači odmiču od ustaljenih i stranaka političkog centra i primiču zagovornicima radikalnih ideja. U Grčkoj je to poprimilo prilično ekstremne razmere, o čemu najbolje svedoči uspeh grčkih komunista, koji i dalje stoje na poziciji tvrdog marksizma i lenjinizma, kao i uspeh koalicije Siriza, koju između ostalih čine i maoisti, trockisti i revolucionarni socijalisti.

Poseban šok liberala izazvao je uspeh ekstremno nacionalističke partije Zlatna zora, koja je dobila poverenje skoro 7 posto birača. Ova partija, koja je nastala početkom 80-tih mešavinom nacizma i helenskog neopaganizma, tokom dve decenije postojanja je ideološki evoluirala, i iz grupe uličnih nasilnika prerasla u parlamentarnu stranku koja će imati oko 20 poslanika. Duboka kriza koja je u siromaštvo oterala stotine hiljada Grka, učinila je antiimigrantski i nacionalno socijalistički program Zlatne zore prihvatljivim za nekoliko stotina hiljada građana, a njihov uspeh Grčkoj doneo još jedan problem više.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner