Savremeni svet | |||
Kako se Britanija sprema za stogodišnjicu Prvog svetskog rata |
![]() |
![]() |
![]() |
četvrtak, 26. septembar 2013. | |
(Guardian) Zvali su ga Veliki rat, tako da će se stogodišnjica od izbijanja Prvog svetskog rata obeležiti sledeće godine na način koji dolikuje tom imenu. Planovi za kulturni program, koji će odraziti uticaj tog sukoba, sada su već dovoljno odmakli da se može zaključiti da će to biti najveća nacionalna komemoracija ikada održana u Ujedinjenom Kraljevstvu. U odsustvu preživelih veterana, izdavačka industrija predvodiće ovu vojnu kampanju – sa ogromnim brojem naslova koji se spremaju za štampu. Vlada će u ponedeljak ujutru objaviti detalje vezane za projekte za obeležavanje stogodišnjice. Ministarka kulture Marija Miler, državni sekretar za lokalnu samoupravu Erik Pikls i specijalni predstavnik premijera za pitanje obeležavanja stogodišnjice Endru Marison otkriće planove po kojima će se utrošiti preko 50 miliona funti, uključujući i pozamašnu subvenciju za obnavljanje galerija posvećenih Prvom svetskom ratu u Muzeju imperijalnog rata (Imperial War Museum) i subvenciju pomoću koga bi se HMS Caroline, jedini brod koji je preživeo bitku kod Jutlanda, pretvorio u ploveći muzej. Takođe je izdvojeno preko 5 miliona funti da bi se omogućilo da dvoje učenika i jedan profesor iz svake srednje škole u Engleskoj posete ratišta, dok će 6 miliona funti otići na projekat Fond za lutriju za očuvanje nacionalnog nasleđa za lokalne istraživačke projekte.
Bivši ratni izveštač za Bi-Bi-Si Kejt Ejdi fokusiraće se na ulogu koji su igrali oni kojima nije bilo dozvoljeno da učestvuju u borbi. Ejdi je napisala ,,knjigu o ulozi koje su žene igrale tokom Prvog svetskog rata na domaćem frontu, ponekad radeći neobične i opasne poslove’’. Pričom o jednom izuzetnom savremenom ratnom izveštaču baviće se Ričard Evans, čija će knjiga o Seru Bejzilu Klarku, koju će u petak objaviti Spellmount, prikazati detalje kao što su Klarkovo odbijanje cenzure nametnute od strane britanske vojske na početku rata i njegov kasniji angažman kao nacionalnog PR-a u Londonu. ,,On je izvrdavanjem prkosio pravilima koja su ograničavala slobodu izveštavanja, da bi potom imao briljantnu karijeru, i zapravo iskovao termin ničija zemlja’’, izjavio je Evans ovog vikenda. Ključne scene sa ratišta nanovo će biti obrađene u mnogim naslovima, nastalim kao rezultat višegodišnjeg istraživanja. Vojni istoričar DŽeri Marland zamoljen je da dovrši svoje dve knjige o Somi i Monsu. ,,Ono što me je zainteresovalo za istraživanje o Velikom ratu jesu dnevnici mog dede, pukovnika Hauarda Marlanda, u kojima je opisao svakodnevicu jednog oficira na frontu u Mesopotamiji 1916-17’’, rekao je autor. Ubrzo su ga zaintrigirale i lične ispovesti oficira i vojnika koji su se borili na frontovima.
Za pisce poput Marlanda, obeležavanje ove stogodišnjice je jedinstvena prilika da svoju strast prenesu drugima. ,,Važno je da prepoznamo vođstvo i generalovanje Sera Daglasa Heiga, koji je komandovao najvećom kopnenom silom koja je ikada napustila ove obale'', izjavio je Marland. ,,Nadam se da će se neke buduće knjige fokusirati na lične doprinose koje su napisali ljudi sa borbenih frontova. Na kraju krajeva, to je bio sukob ljudi, i ratne emocije, koje su opisali učesnici u ratu, često se zanemaruju u nameri da se opiše strateški i politički aspekat''.
Gilbert obećava neprijatno štivo za sve one ,,koji su navikli na samozadovoljni, hvalisavi ton nametnut od strane tradicionalnih tumačenja'' i nepokolebljivo istraživanje velikog broja grešaka koje je napravila britanska vojska. Poput Marlanda, Gilbert želi pravovremenu reinterpretaciju činjenica: ,,Neposredno nakon rata bilo je potuno razumljivo da se on tretira kao događaj koji izaziva strahopoštovanje, ali posle 100 godina, ovo kontunirano strahopoštovanje je izgubilo svoje prvobitno značenje obojeno osećajem bola i gubitka zarad sve bljutavije sentimentalnosti'', izjavio je, dodajući: ,,Prvi svetski rat trebalo bi posmatrati u okviru hronološkog kontinuuma, a ne kao događaj odvojen od istorije''.
U cilju oživljavanja događaja iz 1914, Fond za lutriju za očuvanje nacionalnog nasleđa pokrenuo je manje programe vredne 6 milina funti - Prvi svetski rat: Nekad i sad. Propratni projekti uključuju i jedan u Hadersfildu, koji se bavi istorijom jednog ragbi kluba. Porodice crnačkog porekla iz Liverpula će takođe otkriti priče o učešću njihovih predaka u ratu. Nekadašnje rezidencije aristokrata poput zamka Hauard u Severnom Jorkširu će takođe obeležiti ovu stogodišnjicu izložbama na temu gubitaka koje je aristokratija pretrpela. Izložba ,,Poziv na dužnost: zamak Hauard u vreme rata’’ biće otvorena do kraja 2014. godine. |