Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Izbori u Egiptu – pojedena „tviter“ revolucija
Savremeni svet

Izbori u Egiptu – pojedena „tviter“ revolucija

PDF Štampa El. pošta
Aleksandar Kostić   
nedelja, 11. decembar 2011.

Prva faza izbora u Egiptu, održanih 30. novembra donela je uspeh islamistima i pokazala kratkovidost liberalnih revolucionara, koji su radikalnom borbom protiv Hosnija Mubaraka i vojnih vlasti širom otvorile vrata svojim mnogo opasnijim protivnicima. Posle izbora, liberalne struje u Egiptu našle su se daleko od vlasti, i sve dalje od nade da će u toj zemlji biti uspostavljena liberalna demokratija zapadnog tipa, jer je posle pobede islamista mnogo verovatnije da će umesto građanskih vrednosti osnova „novog Egipta“ biti šerijat.

Na proteklim izborima stranka „Sloboda i pravda”, bliska islamskom pokretu „Muslimanska braća”, osvojila je 36,6 odsto glasova, dok je je partija „Nur”, ekstremnih salafita (vehabija), osvojila čak 24,4 odsto glasova. Pored njih, umerena islamska „Al-Vasat” partija dobila je 4,3% glasova, čime su islamističke partije dobile više od dve trećine glasova. Uspeh „Muslimanske braće” nije neočekivan, ali je četvrtina glasova za salafite užasnula liberalni Egipat, koji je u prvom izbornom krugu doživeo ozbiljan udarac. Sekularni „Egipatski blok” dobio je samo 13,4% glasova, liberalna „Vafd” partija 7%, dok je grupa „Revolucija se nastavlja“, formirana od omladinskih grupa koje su povele demonstracije na trgu Tahir, osvojila samo 3,5% glasova.

Prozapadni „tviter revolucionari“, koji su očigledno odigrali svoju ulogu, time su potpuno razbijeni i marginalizovani, a vrlo komplikovani egipatski izborni sistem predviđa još dve faze izbora za za 498 mesta u Narodnoj skupštini i 180 mesta u njenom Gornjem domu. Glavni zadatak novog parlamenta biće izbor stočlane Ustavotvorne komisije, koja bi trebalo da donese predlog novog Ustava, o kome bi se potom izjasnio narod na referendumu.

„Muslimanska braća” su već saopštila da očekuju da će parlament odraziti raspoloženje egipatskog naroda, ali je vladajući Vojni savet poručio da budući parlament neće moći da raspusti upravo imenovanu vladu, niti da postavlja ministre. Vojska je pokušala da se zadrži na vlasti sama, ali je pod pritiskom novembarskih krvavih demonstracija pristala da do sredine 2012, ranije nego što je planirala, prenese ovlašćenja na civilnog predsednika. Vojne vlasti su za premijera nove vlade nedavno imenovale Kamal al-Ganzurija, Mubarakovog predsednika vlade od 1996. do 1999. i takođe saopštile da rezultati prvog kruga izbora ne predstavljaju egipatsko društvo u celosti. Vojska je obelodanila i svoju nameru da kontroliše komisiju za pisanje novog ustava, i saopštila da izbor članova komisije mora da bude rezultat sporazuma Vlade, vojske i budućeg parlamenta.

Sekularni Egipat i vojne vlasti nastoje da osiguraju da islamisti ne nametnu represivni režim iranskog tipa, ali će i pored njihovih nastojanja, u Egiptu nakon Mubaraka, islamisti „Partije Slobode i pravde”, odnosno „Muslimanske braće”, svakako biti dominantan akter koji će oblikovati unutrašnje i spoljne odnose zemlje. U prvim izjavama posle izbora predstavnici „Muslimanske braće” su izjavili da očekuju da vojska što pre izvrši predaju vlasti, i najavili da će predložiti da Egipat postane parlamentarna a ne kao do sada predsednička republika. Istovremeno su nastojali da umire strahove da će stvoriti teokratiju, ali su izjavili da žele građansko društvo čija će osnova biti šerijat, i u kome će glavne slobode građana proisticati iz principa i normi islama.

U isto vreme, dok u zemlji traje napetost između sekularista i islamista, stradanja egipatskih hrišćana se nastavljaju, a njihov položaj postaje sve neizvesniji. Od rušenja Mubarakovog režima, 100 000 Kopta je napustilo Egipat zbog sve jače represije muslimanskog stanovništva, dok se krvavi sukobi ponavljaju. Dodatnu opasnost za položaj Kopta predstavlja i stav „Muslimanske braće” da žene i Kopti ne mogu biti u potpunosti jednaki pred zakonom.

Izbori u Egiptu treba da budu završeni u januaru, ali je već sada jasno da zemlja polako klizi ka dvovlašću, a da će se tenzije i podele između islamista i sekularnih snaga pojačati, što će svakako dodatno doprineti nestabilnosti i Egipta i celog regiona.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner