Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Dvadeset znakova da Evropa uranja u potpunu ekonomsku depresiju
Savremeni svet

Dvadeset znakova da Evropa uranja u potpunu ekonomsku depresiju

PDF Štampa El. pošta
Truth Seeker   
četvrtak, 02. februar 2012.

(End of the American Dream, 30.1.2012)

Na Evropu pada noćna mora. Kako koji mesec prolazi, ekonomski pokazatelji širom Evrope su sve gori. Danas je izuzetno teško da bilo ko porekne da Evropa uranja u potpunu ekonomsku depresiju. U stvari, neki delovi Evrope se već u njoj i nalaze. U Španiji je opšta stopa nezaposlenosti 22%, a u Grčkoj se već zatvorila jedna od svakih pet maloprodajnih radnji. Širom Evrope brzo se smanjuje privredna aktivnost, nezaposlenost eksplodira i otkriva se sve više nesolidnih dugovanja. Da se Evropa gurne u ekonomsku depresiju, više nije ni potrebno da neka država, kao Grčka, zapadne u bankrot, niti da evro kolabira. Evropa samo treba da nastavi putem na kojem je – i dospeće u depresiju. Normalno uzev, evropske vlade bi povećanjem budžetskih izdataka reagovale na usporavanje ekonomske aktivnosti. Ali – većina njih se već sada davi u dugovanjima. Umesto da povećavaju budžetske izdatke, većina evropskih vlada ih, u stvari, sada smanjuje. Širom Evrope, vlade bivaju ohrabrivane da povećavaju poreze i još više smanjuju budžetske izdatke. U svemu tome, one se nadaju da će tako pomoći da se razreši grozomorna kriza državnih dugovanja sa kojima je Evropa sada suočena. Ali, avaj, sva ta povećanja poreza i smanjenja budžeta opet će doneti i ogromne ekonomske boljke.

U tome je užasavajuće to da smo sada – kod većine evropskih država – tek na početku tog procesa. Ako hoćete da vidite u kom pravcu se sada kreću Portugalija, Italija i Španija – samo bacite pogled na Grčku. Grčka već nekoliko godina glavinja tim putem, i njoj se još uvek ne nazire svetlo na kraju tog tunela.

Uticaji povećavanja poreza i smanjenja budžeta koji se sada primenjuju će se osećati tokom još čitavog niza godina. Onaj ogromni ekonomski prosperitet, koji je bio podstican neverovatnom količinom dugova, biće zamenjen ogromnim ekonomskim patnjama.

Evo 20 znakova da Evropa uranja u potpunu ekonomsku depresiju:

#1 Stopa nezaposlenih mladih, starosti 16-24 godine je 28% u Italiji, 43% u Grčkoj i 51% u Španiji.

#2 Uzeto u celini u EU, stopa nezaposlenosti mlađih od 25 godina je 22,7%.

#3 Banka Sitigrup (Citigroup) predviđa da će se ekonomija Portugalije u ovoj godini smanjiti za 5,7%.

#4 Zbir svih dugovanja Portugalije (državnih, komercijalnih i privatnih) iznosi 360% BNP-a.

#5 “Recesija“ Grčke sada ulazi u svoju petu godinu.

#6 Tokom 2011. ekonomija Grčke je opala za 6%.

#7 Predviđa se da će ekonomija Grčke tokom 2012. da opadne još za dodatnih 5%.

#8 Opšta nezaposlenost u Grčkoj je sada 18,5%.

#9 U Grčkoj je 20% svihmaloprodajnih radnji definitivno zatvorilo vrata.

#10 Tokom poslednjih 12 meseci broj samoubistava se u Grčkoj povećao za 40%.

#11 Prema MMF-u, državna dugovanja Grčke iznose 160% BNP-a.

#12 U Španiji danas ima više od 5 miliona nezaposlenih.

#13 Broj nepokrivenih/nesolidnih dugovanja u Španiji je sada najveći za poslednjih 17 godina.

#14 Opšta nezaposlenost Španije je sada izuzetno visoka i iznosi 22,8%.

#15 Broj zaplena imovine u Španiji je u odnosu na prošlu godinu porastao za 32%.

#16 Kada se državni dug Italije, sazreo za otplatu 2012. godine, doda njenom očekivanom budžetskom deficitu, zbir je otprilike 23,1% BNP-a Italije.

#17 Proizvođačka aktivnost u EU je već 5 uzastopnih meseci u padu.

#18 Ekonomska aktivnost Velike Britanije se realno smanjila tokom 4-og kvartala 2011.

#19 Ekonomija Nemačke se realno smanjila u 4-om kvartalu 2011.

#20 “Baltic Dry Index“ [svakodnevni svetski indeks Londonske berze za trgovačku mornaricu – prim. prev.] – koji se koristi kao merilo zdravlja svetske ekonomije – opao je od prošlog oktobra zapanjujućih 61 odsto.

Na steni levo piše: “Planina dugova“, a na talasu: “Talas štednje“. Tekst u “balonu“ glasi: „Posle davanja poslednjeg mornarskog pozdrava, tim za navigaciju da se okupi na Briselskoj palubi radi hitne sednice“ (Folkskrant)

Ekonomska sumračnost se kao tamni oblak polako rasprostire širom Evrope. Neke od najjačih ekonomija Evrope tek sada počinju da se pomalo usporavaju. Druge su već zahvaćene velikim ekonomskim bolovima. Poznati prognozer trendova, DŽerald Selente (Gerald Celente)[1] nedavno je kazao australijskoj TV (ABC Australia) da je veliki deo EU već sada u ekonomskoj depresiji...

„Ako ste stanovnik Grčke, Španije, Portugalije ili Irske, već ste u depresiji. Ako živite u Litvaniji, već jurite u banku da povlačite svoje pare, jer je juriš na banke u toku. To je depresija. Mađarska je u depresiji, kao i najveći deo Istočne Evrope- Rumunija, Bugarska. Depresije su već sada, i svuda.“

Kako se stanje u Evropi pogoršava, politička rvanja će se samo pojačavati.

Evo, na primer: pre par dana došlo je do šokantnog novog predloga Nemačke. Ona želi da Grčka jednom “EU budžet-komesaru“ da pravo veta na sve odluke Grčke o porezima i troškovima.

To bi za Grčku bio neviđeni gubitak suvereniteta, pa grčki političari, naravno, uopšte nisu oduševljeni tom idejom.

Grčki ministar prosvete, Ana Diamantopulu je kazala da je taj predlog “proizvod bolesne mašte“.

Međutim, u Nemačkoj smatraju da Grčka, pošto oni treba da je spasavaju, mora da bude voljna i da im tokom izvesnog vremena omogući bar neki uvid u stvari.

Biće zanimljivo videti šta će iz ovog ispasti.

U međuvremenu, narod Grčke biva sve ljući. Prema nedavnom ispitivanju javnog mnjenja, oko 90% svih grčkih građana je nezadovoljno privremenom vladom na čelu sa premijerom Lukasom Papademosom.

I u Portugaliji se stvari odvijaju veoma brzo. Sada se već priča i da će od privatnih investitora biti zahtevano da prihvate “orezivanje“ portugalskog državnog duga.

Iz jednog nedavnog članka u Telegrafu (The Telegraph):

Jedan izveštaj Kilskog instituta za svetsku ekonomiju (Kiel Institute forthe World Economy)[2] kaže da je Potugaliji potreban primarni budžetski suficit[3] od preko 11% od BDP-a godišnje, kako bi se sprečilo nekontrolisano povećavanje duga, i to čak i u slučaju povoljnog scenarija od 2% godišnjeg rasta BDP-a.

Dejvid Benček (David Bencek), jedan od ko-autora tog izveštaja, kaže: „Dug Portugalije se ne može izdržati. To je jedini mogući zaključak“, i upozorava da nijedna država ne može u dužem periodu izdržati ni primarni budžetski suficit od 5%.

„Ne znamo šta će biti povod, ali onda kada ljudi shvate da se došlo do rešenja za Grčku, počeće se detaljnije uviđati stanje Portugalije, i onda će se shvatiti da je i ona u istom onom položaju u kome se nalazila Grčka pre godinu dana.“

Tužno je to, ali ovaj članak je potpuno u pravu.

Portugalija maršira istim putem kojim je i Grčka otišla.

(Tržišna) kamata na portugalske 5-godišnje državne obveznice je danas na rekordnom nivou od 19,8%.

Pre godinu dana, za iste te obveznice ta kamata je iznosila svega 6%.

To je sasvim isto kao što je i bilo sa Grčkom.

Pre godinu dana, ta kamata je za petogodišnje grčke državne obveznice bila oko 12%.

Danas je on preko 50%.

Svet je sada suočen sa do sada neviđenom dužničkom krizom, a Evropa je direktno u njenom središtu.

U ovom trenutku, najveće industrijske države sveta duguju 55 hiljada milijardi dolara.

A, svi su znali da će u jednom trenutku ta dužnička bomba eksplodirati.

Pa, šta sada sledi?

Pa, evo: Evropa izgleda da tone u potpunu ekonomsku depresiju.

Da li će ostali deo sveta biti u stanju da izbegne sličnu sudbinu?

Prevod sa engleskog: Vasilije Kleftakis


[1] Prim. prev.: Poslovni konsultant i izdavač uticajnog Trends džornal-a (Trends Journal).

[2] Prim. prev.: Poznati nemački, nezavisni ekonomski istraživački i savetodavni institut iz Kila.

[3] Prim. prev.: Višak u državnom budžetu uz izuzetak svota potrebnih za plaćanje interesa za još neotplaćene kredite.