Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Da li se Kazahstan i Belorusija izvlače iz članstva u ruskoj Carinskoj uniji
Savremeni svet

Da li se Kazahstan i Belorusija izvlače iz članstva u ruskoj Carinskoj uniji

PDF Štampa El. pošta
Nejt Šenkan   
sreda, 21. maj 2014.

(Forin afers, 12. 5. 2014)

Dana 29. aprila, nakon nekoliko meseci iščekivanja, predsednici Kazahstana, Belorusije i Rusije, sastali su se u Minsku kako bi okončali završne finese Evroazijske ekonomske unije (EEU) - ambiciozni plan ujedinjenja u jedinstveni ekonomski entitet. Posmatrači od Vašingtona do Moskve očekuju da ovaj sastanak bude završni korak pre zvaničnog potpisivanja EEU sporazuma u maju. Ali nešto je krenulo naopako.

Izjave koje su usledile odmah posle samita nagovestile su problem. “Ukoliko mi nismo spremni da to učinimo sada” , primetio je Aleksandar Lukašenko, predsednik Belorusije, “mi bismo otvoreno trebalo da priznamo”. Nekoliko dana kasnije Nursultan Nazarbajev, predsednik Kazahstana, naveo je da on nije za “donošenje brze odluke” u vezi sa unijom. Kod obojice je primetno promenljivo ponašanje kada je u pitanju vezivanje za ruskog predsednika Vladimira Putina i njegove regionalne planove.

Sve manje obavezivanje bivših zemalja Sovjetskog Saveza za regionalno integrisanje nije toliko očigledno, ali sankcije zapada protiv Rusije imaju kritičan sporedni efekat. Rusiji preostaje da bude ekonomski oslonac regiona i troškovi nametnuti zemlji su stizali sve do Belorusije, Kazahstana i dalje. Zauzvrat, postsovjetski lideri su počeli ponovo da procenjuju da li je mudro ići u dalje integracije sa Rusijom. Sankcije Zapada možda neće sprečiti Rusiju da destabilizuje Ukrajinu, ali zapadni krojači politike bi trebalo da ih prihvate iz drugog razloga - zato što one mogu ukucati ekser u kovčeg projekta "evroazijske integracije", koji je počeo sa ukrajinskom krizom.

Iracionalni izbor

Prvog januara 2010. Evroazijska carinska unija između Belorusije, Kazahstana i Rusije je stupila u dejstvo. Bilo je varijeteta takve sheme od kolapsa Sovjetskog Saveza 1991, ali carinska unija je prva koja je smisleno implementirana. Tri zemlje su uspostavile zajedničku spoljnu tarifnu i uklonile fizičku graničnu kontrolu za trgovinu među njima. Rusija dominira unijom ekonomski i institucionalno. Ona obavlja 63 procenta unutrašnje trgovine unije i zadržava 57 procenata glasova u komisijama Carinske unije.

Carinska unija je oduvek zamišljena kao prvi korak. Tragajući za dubljim integracijama pri vrtoglavim brzinama, tri članice su planirale da formiraju EEU do 2015. Sporazum EEU, koji je Lukašenko i Nazarbajev trebalo da potpišu nakon sastanka prošlog meseca, trebalo je da još više produbi integracije uspostavljajući slobodno kretanje kapitala, robe, servisa i radne snage između tri zemlje. On bi takođe harmonizovao sve oblasti ekonomske politike - od trgovinskih propisa do finansijskih usluga, industrijskih subvencija i migracija, i ujedinio bi monetarnu i makroekonomsku politiku tri zemlje.

Tokom Putinovog trećeg predsedavanja Rusija je povećala pritisak na Ukrajinu da se priključi integracionom projektu. Argument za uključenje Ukrajine je jednostavan. Ukrajina će u grupu uneti rastuće potrošačko tržište, njene granice sa jugoistočnom Evropom i njen relativno razvijen proizvodni sektor. Zaista, bez Ukrajine evroazijsko spajanje ima malo ekonomskog smisla. Skretanjem trgovine od jeftinijeg i boljeg evropskog i kineskog uvoza, unija je ponudila potrošačima lošiju robu po višim cenama, dok je umanjila podsticaje za strana ulaganja koja bi mogla da modernizuju evroazijske ekonomije. Ovi problemi bi bili uporni i sa Ukrajinom u uniji, ali njeno uključenje bi osiguralo veće unutrašnje tržište i uravnoteženije razvojne izglede za zemlje članice. Priključenje Carinskoj uniji je posebno loše za Kazahstan, koji poseduje relativno niske tarife i posledično cene robe rastu i jačaju nacionalizam Kazahstanaca.

Tako pokušaji da se Ukrajina uključi u Uniju mogu postaviti scenu za razbijanje unije. EU je upozorila da će ti pokušaji biti nekompatibilni sa dogovorom o slobodnoj trgovini, koji je Ukrajina bila dužna da potpiše krajem prošle godine. Za to vreme ukrajinski predsednik Viktor Janukovič pokušao je da balansira, ali se na kraju ruski pritisak pokazao jačim: Janukovič je odbacio dogovor o slobodnoj trgovini sa EU radi favorizovanja dogovora sa carinskom unijom. Njegova odluka podstakla je euromajdanski protest, koji ga je na kraju odveo u egzil i vodio do ruske aneksije Krima.

Sergej Glazjev

Tokom ukrajinske krize partneri carinske unije su ostavljeni da se nose sa nepredvidljivom Rusijom. Svakog dana ruski zakonodavci koji su pod sankcijama preduzimaju nove korake kako bi uzvratili Zapadu sa potpunom nebrigom za posledice po Belorusiju i Kazahstan. Prošlog meseca savetnik ruskog predsednika Sergej Glazjev je predložio da Rusija “dedolarizuje” svoju ekonomiju. Njegov plan zahteva uklanjanje svih ruskih dolara i evra koji se čuvaju u zemljama ekonomije NATO, i zamenu za strane kredite za državne korporacije i banke sa rubljom iz centralne banke i prelazak na rublju u svim transakcijama Carinske unije.

Aleksej Kudrin, bivši ministar ekonomije, usprotivio se takvoj odluci i rekao je da će takav potez škoditi Rusiji “više nego sve sankcije zemalja Zapada”. Glazjev, koji je bio prvi generalni sekretar komisije Carinke unije, sigurno shvata da će njegov predlog rezultovati katastrofičnoj dedolarizaciji Kazahstana i Belorusije takođe. Još jedan predlog treba da uplaši Belorusiju i Kazahstan: Rusija je nedavno proglasila da internet provajderi kao što je Gugl moraju da odomaće svoje servise fizički u Rusiji ili će biti zabranjeni. S obzirom na verovatnoću da će provajderi to odbiti pod budućim EEU dogovorom, Kazahstan i Belorusija mogu izgubiti pristup tehnologiji koja je od ključnog značaja za njihov budući ekonomski razvoj.

Takođe, postoji još jedan negativan uticaj sankcija. Profiti velikih korporacija mogu pasti na profite malih preduzeća. Najozbiljniji je slabljenje rublje, što je već vodilo tome da Kazahstan preduzme drastične mere da ostane na površini dok ruska ekonomija nazaduje. U februaru Kazahstan je bez upozorenja devalvirao svoju valutu za 19 procenata samo da bi izbegao pad rublje koji šteti kazahstanskom izvozu.

Kazahstan sve više izgleda kao usamljenik. Lukašenko je 9. maja, nedelju i po nakon neuspelog samita u Minsku, proglasio da Belorusija neće blokirati EEU. Odluka je imala cenu za Rusiju - dva miliona dodatnih tona nafte oslobođenih carine, koja će podmazati točkove beloruskog neefikasnog proizvodnog sektora. Nazarbajev je za razliku od Lukašenka preskočio “neformalni” sastanak u Moskvi 8. maja sa Putinom, Lukašenkom, i predsednicima Jermenije, Kirgistana i Tadžikistana. U flagrantnom signalu nezadovoljstva Putinom, Nazarbajev se umesto toga sastao sa državnim sekretarom SAD Vilijamom Bernsom u Astani kako bi razgovarali o bilateralnim odnosima.

Nursultan Nazarbajev

Teško je osetiti imalo simpatije za Nazarbajeva, doživotnog diktatora, koji je potpisao dogovor o bližoj integraciji sa Rusijom iako je to ekonomski neobjašnjivo. Činjenica da on počinje da se "hladi" jeste znak da sankcije i pritisak Zapada povećavaju cenu evroazijskih integracija i mogu da predstavljaju faktor koji će razbiti projekat.

Unionisanje

Dve ostale zemlje - Jermenija i Kirgistan blizu su da se pridruže Carinskoj uniji. A u proteklih nekoliko nedelja obe su počele da šalju signale da će takođe razmisliti. Kao i druge periferne ekonomije bivšeg Sovjetskog Saveza, Jermenija i Kirgistan su zavisne od obrta novca i ruskih investicija kako bi se njihove ekonomije održale. Trenutna kriza jeste dokaz koliko taj model može biti opasan.

Kirgistan je druga zemlja na svetu koja zavisi od slanja novca sa 31 procentom nacionalnog dohotka koji dolazi od gastarbajtera od kojih većina radi u Rusiji. Jermenija se manje oslanja na slanje novca, ali ipak do značajnog stepena i to do 21,4 procenata. Umanjene prilike za zaposlenje u Rusiji koja je u recesiji znače više gastarbajtera koji će kući doći praznih šaka.

Ruska rublja, koja pada i koja je izgubila oko osam procenata svoje vrednosti u poređenju sa dolarom od početka godine, predstavlja još jedan problem. U ekonomijama koje počivaju na ekonomiji dolara slanje novca gubi na vrednosti, dok se vrednost rublje smanjuje, tako da gastarbajteri već šalju manje keša kući. Skoro sve zemlje u regionu suočavaju se sa pritiskom koji preti da umanji vrednost njihovih valuta, a u Kirgistanu i Tadžikistanu centralne banke troše male rezerve kako bi održale nacionalne valute. Ipak, kirgijski som je pao gotovo devet procenata u odnosu na dolar u 2014. Jermenski dram je pao za oko dva procenta, sa zabrinjavajućim prognozama koje daje jermenska centralna banka.

U međuvremenu ruske investicije u energetsku infrastrukturu, arhetipski stub za rusku kontrolu, igraju značajnu ulogu u obe ekonomije. U decembru "Gasprom" je uzeo od kirgistanske države monopol nad "Kirgizgasom" u razmenu za obećanje da će potrošiti 610 miliona dolara na zastareli gasni distributivni sistem. Navedenog meseca "Gasprom" je zadobio 100 procenta jermenskog gasnog uvoza. Ruska ekonomija koja slabi, i potencijalne sankcije "Gaspromu", mogu da osude energetski sektor Jermenije i Kirgizije.

Problem sa kojim se Rusija suočava izgleda da je ohladio kirgistanske i jermenske lidere.

Kirgistan je retorički obavezan da se priključi Carinskoj uniji još od 2010, ali je učinio zavidan posao usporavanja procesa. Uprkos tvrdnjama da će se konačno pridružiti u proleće 7. maja 2014. DŽomart Otorbajev, premijer Kirgistana, izjavio je da će pripreme trajati u najmanju ruku do kraja godine.

DŽomart Otorbajev

Kao Ukrajina, u međuvremenu, Jermenija je učinila iznenadan zaokret od Evrope krajem 2013. odbacivši svoj ugovor o slobodnoj trgovini sa EU i težeći da se pridruži Carinskoj uniji. Vlada je prvobitno obećala da će zemlja da se pridruži uniji u maju ove godine. Ali je čak Jermenija pokazala znake predomišljanja. Predsednik Serž Sargsjan neočekivano je odlučio da ne poseti samit u Minsku 29. aprila sa Lukašenkom, Nazarbajevim i Putinom, a kontradiktorne poruke koje stižu od Vlade podstiču pitanja o jermenskoj obavezi pristupa uniji.

Loše asocijacije

U decembru 2012. Hilari Klinton, tadašnji državni sekretar, upozorila je da će Evroazijska carinska unija “sovjetizovati” region. Ali sa Avganistanom i “resetovanjem” politike prema dominantnoj Rusiji i centralnoj Aziji Sjedinjene Države tada nisu raspolagale politikom kojom bi mogle da se uhvate u koštac s tim. Sada u odgovoru na ruske akcije u Ukrajini SAD svesno ili ne konačno to i čine. Sankcije su povisile cenu integracija sa nepredvidljivom i izolovanom Rusijom. Pritiskom sankcijama i promovisanjem boljih opcija, kao što je kandidatura Kazahstana u Svetsku trgovinsku organizaciju i dogovor EU sa Jermenijom, pokazaće regionu da postoji budućnost van integracija kojima bi dominirala Rusija.

Nejt Šenkan je programski oficir za "Fridom haus", koji pokriva događaje u Turskoj i centralnoj Aziji

Sa engleskog preveo: Vladimir Jevtić