Prenosimo
|
|
Vera Didanović
|
četvrtak, 02. septembar 2010. |
Sva je prilika da će zanimljiva rasprava na desnici dobiti nove nastavke – možda čak i pre izlaska ovog broja "Vremena" iz štampe. U utorak, kada je list pripreman, nije bilo poznato da li su ostvareni nagoveštaji promene Rezolucije o Kosovu koju je Srbija podnela UN.
|
Ekonomska politika
|
|
Nebojša Katić
|
nedelja, 30. mart 2008. |
Tokom leta 2007. pojavili su se jasni znaci krize. Veliki broj dužnika više nije mogao izmirivati ni obaveze po kamatama. Tržište nekretnina je u ozbiljnom padu i mehanizam na kome model počiva se raspada.
|
Savremeni svet
|
|
Bojan Kovačević
|
utorak, 17. februar 2015. |
Pokazujući odsustvo “čuvara” evropskog ustava kriza je istovremeno ukazala na postojanje njegovog “gospodara” - koji zarad ostvarenja svoje vizije ujedinjene Evrope arbitrarno suspenduje osnivačke ugovore i nacionalne ustave i obezvređuje demokratski proces u državama članicama.
|
Prenosimo
|
|
Aleksandar Konuzin
|
četvrtak, 02. septembar 2010. |
Ruska Federacija ne pokušava da nameće Srbiji bilo kakvu taktiku delovanja. Naš stavje poznat. Mi podržavamo napore srpske strane u vezi sa zaštitom suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje. A Srbi treba sami da odrede kako će to raditi.
|
Ekonomska politika
|
|
Nebojša Katić
|
utorak, 25. mart 2008. |
Danas su svi taoci finansijskog kapitala, a samo je on slobodan da čini što mu je volja. Ovakvu moć bankarski sistem crpi iz svoje veze sa centralnom bankom od koje uvek može pozajmiti sredstva kada dođe u problem sa likvidnošću.
|
Savremeni svet
|
|
Vasvi Abduraimov
|
ponedeljak, 23. februar 2015. |
U muslimanskim zajednicima mizantropske ideje se neguju unutar pomenutih sekti i grupica, a nažalost Krim tu nije izuzetak, i među nama postoje oni koji su zaraženi tim opasnim virusom.
|
Prenosimo
|
|
Miroslav Lazanski
|
nedelja, 05. septembar 2010. |
Kada je 1974. došlo do najozbiljnije krize oko Trsta, Jugoslavija je na granicu s Italijom izvela tri divizije. Tito je obukao maršalsku uniformu i otišao na komandno mesto. Vašington nas je molio da ne napadnemo. Godinu dana kasnije potpisani su Osimski sporazumi.
|
Ekonomska politika
|
|
Dragomir Anđelković
|
ponedeljak, 17. mart 2008. |
Offshore Serbia nije zamena za Evropsku uniju, ali može da bude koristan segment ekonomskog mozaika, koji će nam omogućiti da se brže razvijamo pre nego što postanemo njen deo. |
Savremeni svet
|
|
Ambroz Evans Pričard
|
nedelja, 01. februar 2015. |
Preteća romanska pobuna tiče se kršenja „svetog“ dogovora o Evropskoj monetarnoj uniji, radi koga je Nemačka odustala od „dojče marke“ i zaveštala nasledstvo Bundesbanke Evropskoj centralnoj banci pod jednim uslovom: da Nemačka nikada ne može biti nadglasana u odlučivanju.
|
Prenosimo
|
|
Ana Filimonova
|
sreda, 01. septembar 2010. |
Jugozapadni deo Srbije – Raška oblast (Sandžak) postaje žarište veštački raspirivanog konflikta. Do sredine 2010. godine u Srbiji se oformio radikalni religiozno-politički pokret, čiji je cilj promena postojećeg statusa Raške oblasti.
|
|
Kulturna politika
|
|
Zoran Grbić
|
petak, 14. novembar 2008. |
Osim toga, kopija spornog filma i nije njegova konačna verzija. Tužitelj za visokotehnološki kriminal Lidija Komlen-Nikolić izrazila je ''osnovanu sumnju'' da je nemontirana kopija umnožena od strane nekoga iz ekipe filma, što je logično i izgleda jedino moguće.
|
Politički život
|
|
Dragana Trifković
|
utorak, 23. avgust 2016. |
Opoziciona stranka ne može istovremeno da bude najveći kritičar vlasti i da dogovora učešće u vlasti sa strankom koju kritikuje. Druga dilema je da li neprirodno učešće u vlasti zbog dva radna mesta u opštini ili jednog upravnog odbora u nekom preduzeću, donosi više koristi za pojedince ili štete za organizaciju?
|
Komentar dana
|
|
Mladen Đorđević
|
subota, 25. avgust 2012. |
Ironija je da Josipoviću više ne odgovara ni Pupovac, koji do sada nije uspeo da reši gotovo ni jedan od gorućih pitanja Srba u Hrvatskoj, i koji se do sada često pokazivao kao izvrstan saradnik u svakoj Vladi hrvatske čiji je bio deo.
|
Kulturna politika
|
|
Emir Kusturica
|
četvrtak, 13. novembar 2008. |
Nisam nacionalista, tu nema dileme, ali svet koji insistira na svom identitetu često dobija tu apsolutno besmislenu etiketu. To je isto kao kada biste Fidela Kastra nazvali nacionalistom. Ja sam antiimperijalista, i to je moj internacionalistički predznak.
|
Politički život
|
|
Marinko M. Vučinić
|
ponedeljak, 22. avgust 2016. |
A da su se Vučić ili njegovi medijski propagandisti, botovi i spin mešetari bar malo potrudili da prelistaju tekstove koji su objavljivani na NSPM za vreme vladavine Borisa Tadića i DS mogli su se uveriti da je upravo tu objavljivano mnoštvo tekstova koji su bili najžešća kritika delovanja DS i načina vladavine Borisa Tadića kao predsednika.
|
Komentar dana
|
|
Trifun Ristić
|
četvrtak, 23. avgust 2012. |
Pogled na biografije govori više od bilo kakvih analiza, i očigledno da je i ovaj projekat, koji u osnovi nije bio bez smisla, upropašćen lošim odabirom kadrova, čiji je presudan kriterijum verovatno bio patrijska pripadnost i veze u državnoj upravi.
|
Kulturna politika
|
|
Jovana Papan
|
utorak, 11. novembar 2008. |
Ono što je svakako najtužnija strana kriminalizacije telesnog kažnjavanja, jeste nezapamćeni gubitak poverenja u roditelje i njihovo rasuđivanje. Kao da je činjenica da roditelji po pravilu vole svoju decu najviše na svetu potpuno zaboravljena.
|
Politički život
|
|
Oleg Havič
|
utorak, 16. avgust 2016. |
Vučićevo odbijanje da dodeli diplomatski imunitet ruskom osoblju Rusko-srpskog humanitarnog centara u Nišu, uz istovremene ratifikacije, pre izbora, diplomatskog imuniteta za predstavnike NATO i logističku podršku NATO u Srbiji, izgleda kao očigledan šamar Moskvi
|
Komentar dana
|
|
Aleksandar Kostić
|
utorak, 04. septembar 2012. |
S obzirom na apsurdnost pojedinih propisa, poput onog sa igračkama, mnogi evropski farmeri imaju teškoće u njihovoj primeni, a neke siromašnije države članice EU se još nisu prilagodile novim pravilima.
|
Kulturna politika
|
|
Saša Gajić
|
ponedeljak, 03. novembar 2008. |
Najvažnije od svega je da Turneja predstavlja i svojevrsno Markovićevo napuštanje osnovne niti njegovog stvaralačkog opusa – kritike korumpiranog društva koje pokušava da uvuče i preoblikuje pojedinca što porađa tragediju ili farsu. |
|