Početna strana > Prenosimo > Parlamentarni izbori u Moldaviji: Zapad igra na reskir
Prenosimo

Parlamentarni izbori u Moldaviji: Zapad igra na reskir

PDF Štampa El. pošta
Bogdan Cirdja   
ponedeljak, 29. novembar 2010.
Nakon bučnog neuspeha referenduma za promenu ustava, čime bi u slučaju uspeha vladajućoj prozapadnoj Alijansi za evropsku integraciju (AEI) bila pružena mogućnost da ne raspušta parlament, već da sačuva vlast i u naredne četiri godine, partije alijanse su u značajnoj meri demoralisane. 

Od 21 partije, koje su učestvovale u kampanji za održavanje referenduma, samo su tri bile protiv referenduma, dok su sve ostale u ovom ili onom obliku podržale AEI. Međutim, svih tih 18 partija, uzetih zajedno, nisu mogle da osiguraju učešće na referendumu čak 33,3 procenta građana, koliko je bilo neophodno pa da referndum uspe (nije pomoglo ni to, što je AEI smanjio prag učešća na referendumu sa 60 na 33 procenta). Na referendumu je učestvovalo najviše 30 porcenata stanovništva. Samim tim je vladajućim sada u Moldaviji snagama iskazan votum nepoverenja. A to je pridodalo snagu opozicionim partijama – Partiji komunista Republike Moldavije (PKRM) i Socijal-demokratskoj partiji (SDP).

Rezultat referenduma primorao je predsednika Mihaja Gimpua da raspusti parlament i objavi početak nove predizborne kampanje.

Sadašnja izborna kampanja za parlament Moldavije odlikuje se kolosalnom napetošću, umnogome zbog neprikrivenog mešanja Zapada.

Sadašnja izborna kampanja za parlament Moldavije odlikuje se kolosalnom napetošću, umnogome zbog neprikrivenog mešanja Zapada.

Već prvih dana nove izborne kampanje Moldaviju je hitno posetilo 27 ministara inostranih poslova zemalja Evropske unije. I svi su oni promovisali napore AEI za integrisanje u evropsku zajednicu.

21. oktobra 2010. godine pojavila se i rezolucija Evropskog parlamenta, u kojoj Evropska unija izražava zadovoljstvo zbog procesa reformi u Moldaviji, obećava liberalizaciju viznog režima, istina, bez navođenja kada će se ta „liberalizacija“ desiti. Uz svu apstraktnost te rezolucije ona je omogućila partijama alijanse da tvrdi, kako će 2012. godine  Moldavija dobiti bezvizni režim, a 2014. već postati članica Evropske unije. Tojest, Brisel pokušava da direktno podržava AEI.

Poznati američki centri za razradu planova „narandžastih revolucija“ već godinu dana treniraju sa aktivistima vladajuće liberalne alijanse, ulažući u taj posao stotine hiljada dolara. Slične zadatke u odnosu na Moldaviju rešavaju i drugi evropski fondovi – Žana Žoresa, Konrada Adenauera itd. Cela Moldavija je zatrpana plakatima: Evropa – to je prosperitet, ZND – to je siromaštvo! Predsednik Rumunije Trajan Besesku javno obećava alijansi moralnu i diplomatsku podršku.

Poznati američki centri za razradu planova „narandžastih revolucija“ već godinu dana treniraju sa aktivistima vladajuće liberalne alijanse, ulažući u taj posao stotine hiljada dolara.

Taj isti Besesku je izjavio, da je spreman da sa Moldavijom potpiše „Sporazum o režimu na granici“, kako bi PKRM lišio jedne od osnovnih tema predizborne agitacije. PKRM, SDP, Demokratska partija (DPM), i partija „Ravnopravnost“ uvek su optuživale Rumuniju zbog toga što ne potpisuje sa Moldavijom „Osnovni sporazum“ i „Sporazum o granici“, jer samim tim ne priznaje suverenitet Moldavske države. 8. novembra, samo 20 dana pre završetka izborne kampanje, Bukurešt je, najzad, potpisao sa Moldavijom „Sporazumn o režimu državne granice, saradnji i uzajamnoj pomoći na granici“. Sa moldavske strane potpis na dokument stavio je lider Liberalno-demokratske partije (LDPM), premijer Vlad Filat. Sporazum ne sadrži političko priznanje moldavsko-rumunske granice, ali istovremeno pomaže lideru LDPM da „zavrti“ imidž „prodornog političara“. 

Rumunija danas otvoreno finansira priličan broj listova i časopisa u Moldaviji, na celoj teritoriji Moldavije od pre dve nedelje može se pratiti rumunski „Prvi kanal“, kao dodatak već postojećim rumunskim kanalima „Publika - TV“ i „Žurnal – TV“, koji otvoreno rade za AEI. Moramo istaći takođe, da i ruski televizijski kanali, koje emituju u Moldaviji neke privatne kompanije, najčešće rade za prorumunske partije.

Došlo se do toga, da su rumunske vlasti pribegle i koraku bez presedana – na dan izbora su dozvolile besplatan prevoz autobusima i vozovima međugradskog saobraćaja za studente iz Republike Moldavije, koji studiraju u Rumuniji, samo da bi glasali za „prorumunske partije“. Alijansa se pobrinula da bude otvoreno 80, umesto 40 izbornih mesta u inostranstvu. Od toga će u Rusiji, gde se glasa za proruske PKRM i SDP, biti otvoreno svega 5 izbornih mesta. A ovde radi između 400 i 500 hiljada moldavskih građana. Ali će zato u Rumuniji biti otvoreno 8 izbornih mesta, u Italiji - 20 itd.

Ambasada Češke ljubazno je ustupila film o komunističkim represijama u Čehoslovačkoj, koji se prikazuje na svim moldavskim kanalima. A famozna „Gimpuova komisija“ za osudu totalitarizma, koja je ranije predložila da se zabrani PKRM (pojedini njeni članovi traže od Rusije 27 milijardi dolara kompenzacije za „sovjetsku okupaciju“), u cilju diskreditovanja PKRM je izdala zbirku u tri toma „Moldavljani pod boljševičkim terorom“.

Naročito žestoko i agresivno deluje Filatova LDPM. U avgustu i oktobru Vlad Filat se, uz podršku Brisela, u neformalnoj atmosferi sastao sa šefom Pridnjestrovlja Igorom Smirnovom. Filat je uspeo da izdejstvuje puštanje u saobraćaj voza Kišinjov – Odesa, obećanja da će biti obnovljena telefonska veza između leve i desne obale Dnjestra, da će biti pojednostavljen  izvoz pridnjestrovskih roba. Time je on podigao svoj rejting među centrističkim i ruskojezičkim biračima, a proruskim snagama u Moldaviji zadat je ozbiljan udarac. U zapadnim ambasadama u Kišinjovu otvoreno se govori o tome, da Rusiju treba „izbaciti iz Moldavije“ i u to će biti uloženi svi napori...

Prema raspoloživim podacima, krajem oktobra u Moldaviju je doputovala grupa američkih i gruzijskih polittehnologa. Uzgred rečeno, gruzijski (a takođe i srpski) „eksperti“ bili su primećeni i za vreme događaja 7. aprila 2009. godine, prilikom pokušaja „narandžastog prevrata“ u Kišinjovu.

Prema raspoloživim podacima, krajem oktobra u Moldaviju je doputovala grupa američkih i gruzijskih polittehnologa. Uzgred rečeno, gruzijski (a takođe i srpski) „eksperti“ bili su primećeni i za vreme događaja 7. aprila 2009. godine, prilikom pokušaja „narandžastog prevrata“ u Kišinjovu.

Sredinom novembra nekoliko nevladinih organizacija, koje finansiraju zapadni fondovi (među njima i fond Soros), organizovalo je akciju „Čisti parlament“, prezentovavši spisak od 30 „sumnjivih“ političara, koji, po njihovom mišljenju, nisu dostojni da budu deputati. Kako se moglo i očekivati, 23 imena od trideset njih uzeto je sa biračkih spiskova PKRM.

Od 4. do 21. novembra sprovedeno je šest socioloških anketa, koje su izdašno finansirale zapadne strukture. Od tri kompanije, koje su prezentovale rezultate anketa, dve su rumunske, a treća je direktno vezana za jednu od liberalnih partija alijanse. Po njihovim podacima, rejting PKRM, koji je u julu imao 45 procenata, nezadrživo pada – 41%, 39%, 37%, 35%. Razume se da je reč o anketama koje „formiraju“ mišljenje birača. A kao protivteža tome, 18. novembra je najveći u Moldaviji informativno-analitički portal Ava.md prezentovao podatke sociološkog istraživanja, prema kome PKRM može skupiti oko 53 procenta glasova.

O anketi Ava.md televizija Moldavije nije ništa saopštila, ali se zato podaci ostalih anketa na programima vrte svakodnevno. O informativnoj blokadi opozicije, o plašenju birača, upotrebi policije da i ne govorimo. Agitatori iz LDPM i LPM, prema saopštenjima medija, po selima šire glasine o tome, da ako na izborima pobede komunisti, njima će biti priređen „drugi 7. april“.

Izbori će se održati 28. novembra. Ipak još nije kasno da se nešto promeni.

________________________

Bogdan Cirdя je rukovodilac političkih programa Ruskog humanitarnog fonda „Priznanje“

Izvor: Fond strateške kulture – Moskva

http://www.fondsk.ru/

(prevod: Rajko Dosković)