Kosovo i Metohija | |||
Tači lider organizovanog kriminala i terorizma |
![]() |
![]() |
![]() |
utorak, 01. decembar 2009. | |
Prema rečima portparola Euleksa, Kristofa Lamfalusia, "policija Euleksa je taj disk dobila 22. oktobra i predala ga tužiocu Euleksa 29. oktobra. Policija i tužilaštvo počeli su da se bave ovim slučajem ali se on nalazi u početnoj fazi". I tako, dok Geci ne objavi sadržinu diska, a policija i tužilaštvo Euleksa ne kažu svoju reč o ovom slučaju, u interesu pravde, red je pozabaviti se likom i delom Hašima Tačija. U ovom tekstu autor se neće baviti zločinima Hašima Tačija prema Srbima jer o njima znaju i ptice na grani. Za svoje zapadne mentore, pre svega one u Evropi, a iz razloga njihove unutrašnje bezbednosti, Tači postaje opasan 2000. godine posle udruživanja sa kriminalnim klanom Osmani, koji iz Zagreba rukovodi kriminalnim operacijama širom Evrope. Do približavanja tzv. Dreničkog klana i klana Osmani došlo je iz Tačijeve potrebe za novcem kako bi finansirao svoje aktivnosti. Tačijeva ponuda za udruživanjem dobro je došla Feliksu Osmaniju, koji je u njoj video priliku za dalje širenje svoje kriminalne mreže. Pregovarač na relaciji, tzv. Drenički klan tj. Hašim Tači – tzv. klan Osmani tj. Feliks Osmani, bio je Ismet Osmani zvani Curi, sa prebivalištem u Kosovskoj Mitrovici, i uz njegovu pomoć stvorena je jedna od najopasnijih kriminalnih organizacija u Evropi, čiji je mozak u Zagrebu, baza na KiM, a pipci u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji, Nemačkoj, Švajcarskoj, Albaniji i Turskoj. Dreničkim klanom, na čijem je čelu Hašim Tači, operativno rukovode DŽavit Haljiti zvani Zeka i Redžep Selimi. O DŽavitu Haljitiju, rođenom 08.03.1956. godine u Novom Selu, opština Peć, može se govoriti kao o jednoj od centralnih figura organizovanog kriminala na KiM. Haljiti je iskusan terorista, koji je osamdesetih godina nakon ranjavanja jednog pripadnika tadašnje DB, pobegao u Švajcarsku i tamo dobio politički azil. U Švajcarskoj je postao jedan od članova užeg rukovodstva terorističke NPK, i aktivno učestvovao u formiranju i naoružavanju terorističke OVK. Kao član albanske delegacije učestvovao je i na pregovorima u Rambujeu. Nakon potpisivanja Kumanovskog sporazuma, Haljiti dolazi na KiM i po nalogu Hašima Tačija zajedno sa Kadri Veseljijem organizuje tajnu policiju terorističke OVK, čiji je glavni zadatak bio etničko čišćenje Srba i zaštita političke pozicije Hašima Tačija svim sredstvima, uključujući tu i ubistva političkih protivnika. Ta tajna policija postoji i danas, pred očima Euleksa, a čini je oko stotinak pripadnika odanih Hašimu Tačiju. Ona predstavlja glavnu polugu njegovih kriminalnih i paaraobaveštajnih aktivnosti. Pripadnici ove paratajne policije primaju redovnu mesečnu platu, naoružani su i relativno dobro opremljeni radio opremom, vozilima, mobilnim telefonima a tajne stanove pretvorili su u punktove. Ova paratajna policija direktno je odgovorna za bruku nemačkog BND-a na KiM. Haljiti, novac od svojih kriminalnih aktivnosti pere preko niza trgovinskih i ugostiteljskih objekata koji se nalaze u njegovom vlasništvu, kao i preko firme za proizvodnju građevinskog materijala. U oblasti proizvodnje i uvoza građevinskog materijala na KiM, Haljiti drži monopolski položaj. Kao i njegov šef Tači, Haljiti svoje kriminalne poslove štiti političkim angažmanom. Haljiti je član Tačijeve DPK, i u tom svojstvu je, nakon izbora koje je 17.11.2001. godine na KiM organizovao UNMIK, najpre postao poslanik a zatim i potpredsednik Skupštine. Danas je Haljiti zamenik predsednika Komisije za inostranu politiku tzv. Skupštine Kosova, a Euleks policija i tužilaštvo mogli bi da se pozabave i njegovim političkim angažmanom. Možda bi u istrazi utvrdili da se Zeka malo zatrčao, i da pod političkim angažovanjem podrazumeva i ubistva političkih protivnika, a za to ga je, setimo se, optuživala albanska štampa. On se naime, sumnjiči za organizaciju ubistva Muhameta DŽemailjija, savetnika pokojnog Ibrahima Rugove. |