Komentar dana | |||
Da li je zrelo za vanredne pokrajinske izbore? |
![]() |
![]() |
![]() |
utorak, 05. mart 2013. | |
Konačni epilog koji je doneo pobedu naprednjaka u Srbobranu i Zrenjaninu, a socijalista u Apatinu, ni u kom slučaju neće ostaviti političku pozornicu pokrajine istom kakva je bila do juče. I to naravno ne zbog odnosa snaga u Banovini, koji matematički nije umnogome promenjen, već prevashodno zbog činjenice da se ovakvim rezultatima na velika vrata otvaraju pitanja legitimiteta i digniteta vladajuće koalicije u Vojvodini.
Posle ubedljivog poraza Pajtićevih snaga u dve bačke i jednoj banatskoj opštini, postavlja se i jedno hipotetičko, ali nimalo naivno pitanje - šta bi se tek dogodilo u kićenom Sremu, tradicionalno opredeljenom znatno desnije od LSV-a i DS-a? Gotovo da je i suvišno podsećati uvaženo čitateljstvo da problemi sa Razvojnom bankom Vojvodine i nizom drugih političko-ekonomski škakljivih i nedorečenih pitanja odavno iziskuju potrebu za preispitivanjem demokratskog legitimiteta vojvođanske vlasti. Izbori u tri vojvođanska grada u kojima DS i njeni koalicioni partneri ubedljivo gube podastiru pred vojvođansku i srpsku javnost novi set argumenata da je potrebno proveriti volju birača i utvrditi da li su oni (još uvek) za to da ih apsolutno predstavlja aktuelna vladajuća koalicija? Naravno, kristalno je jasno da tako ubedljive i dominatne većine DS-a ne bi ni bilo da nije anahronog i nakaradnog izbornog sistema u Vojvodini koji neopravdano favorizuje trenutno najjaču političku snagu u pokrajini. Nekada je to bio slučaj sa SPS-om, a u poslednjih desetak godina ulogu suverena preuzela je pokrajinska filijala Demokratske stranke. Po mišljenju autora ovog teksta bilo bi politički logično, racionalno i pošteno da vladajuća garnitura u Banovini sama inicira prevremene izbore za Skupštinu AP Vojvodine. Možda bi takav gest bio koristan i sa aspekta političke utilitarnosti, jer bi na deo građana, pa i same birače DS-a pozitivan utisak ostavila činjenica da vlast, uzdrmana gašenjem Razvojne banke koju je sama osnovala i gubitkom izbora u tri respektabilna vojvođanska grada sama želi da proveri poverenje birača. To je i iz marketinškog ugla gledano bolja opcija od one kada vas na vanredne izbore natera surova logika političke nužnosti - pritisak opozicije, nezadovoljstvo birača, kolebanje koalicionih partnera. Bez obzira na mnoge kritike koje se mogu uputiti aktuelnom predsedniku Vlade Vojvodine, gospodinu Pajtiću, treba reći i to da u dosadašnjem političkom delovanju nije bio lišen određenog stepena demokratskog duha i političkog instinkta, pa stoga možda od njega valja očekivati racionalne odgovore u ovom, za Vojvodinu, delikatnom trenutku. A jedini politički pravovremen i kvalitetan potez u ovom momentu je raspisivanje vanrednih izbora u Vojvodini koji bi dali jasnu sliku raspoloženja birača u pokrajini, kao i vladajuću koaliciju koja bi korenspondirala sa izbornom voljom građana. Ne treba sa uma smetnuti još jedno, izuzetno važno pitanje. U trenutnim kritičnim istorijskim momentima za Srbiju, kada je po sredi kosovsko-metohijski čvor sa jedne i evrointegracioni procesi sa druge strane, kada se u domaćoj javnosti sve intenzivnije govori o potrebi da se menja Ustav Republike Srbije, kada se potpiruju međunacionalni incidenti u Temerinu, a Mađarska od EU traži ozbiljnije tretiranje problema Mađara u Vojvodini, od velike je važnosti da dvomilionsku srpsku pokrajinu ne predstavlja vlast krnjeg legitimiteta i provizornog digniteta. Autor je jedan od osnivača pokreta Treća Srbija |