| ponedeljak, 27. april 2026. | |
|
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da budućnost Srbije vidi u otvaranju granica na Balkanu i sa Evropom. Vučić je gostovao u novom izdanju britanskog podkasta "Ostalo je politika“(The Rest is Politics), čiji su domaćini Alister Kembel i Rori Stjuart.
Vučić je, na pitanje kako danas gleda na 1999. godinu, rekao da su ljudi veoma razočarani onim što je urađeno i osećaju još veću ogorčenost i razočaranje zbog ponašanja 19 zemalja koje su pokrenule agresiju protiv suverene zemlje. "I ljudi su apsolutno sigurni da je to učinjeno, što je i potvrđeno, bez saglasnosti UN, Rezolucijom 1244. To nije učinjeno da bi se sprečila nekakva humanitarna kriza, kako si i ti Alistere govorio i još neki pametnjakovići, već je učinjeno da bi se odvojilo 14 odsto teritorije Srbije. Što je pokušano da se uradi 8-9 godina kasnije, 2008. godine kada su proglasili tu jednostranu nezavisnost", rekao je predsednik Srbije. Na pitanje da li vidi paralele između rata u Bosni i rata u AP Kosovu i Metohiji, Vučić je rekao da je pravna situacija drugačija. "Koreni uzroka sukoba su isti. Možete naći zajedničke kategorije o korenima sukoba, i u Hrvatskoj, i u BiH, i na KiM. Ali na kraju je drugačija pravna situacija", rekao je Vučić. Na pitanje o tome što je ranije podržavao Ratka Mladića, a posle je podržao pokret za tranziciju, Vučić kaže da nije nedavno promenio stavove, već da je to proces i da nema ništa zajedničko sa bombardovanjem Srbije i agresijom 1999. godine. "Ali, da sam pragmatičniji, racionalniji, da li vidim budućnost Srbije ne u novim ratovima već u otvaranju granica na celom Balkanu i sa Evropom, to je ono što vidim i ne stidim se da to kažem", istakao je Vučić. Srbija je orijentisana ka budućnosti Istakao je da mu se dopada činjenica da je Srbija danas racionalnija, orijentisana ka budućnosti. "Ali, ako pitate ljude o njihovim dušama, o njihovim mišljenjima, čućete 90 odsto istog onoga što sam vam upravo rekao", rekao je predsednik Srbije. Na pitanje Kempbela da li može da se osvrne i razmisli o ponašanju Slobodana Miloševića, on je rekao da ne želi da se osvrće na prošlost i upitao da li bi isto rekli Ukrajincima u vezi sa Krimom. "Zašto se osvrćete na prošlost, 2014. godine ste izgubili taj Krim? Zašto i dalje tvrdite da je to vaša teritorija? Nikada to ne biste uradili. Nisam to čuo ni od jednog zapadnog zvaničnika. Pa, mislim da je deo razloga zašto je Putin nastavio da radi ono što misli da može da uradi u celoj Ukrajini taj što se svet nije dovoljno usprotivio", rekao je Vučić. Dodao je i da se uvek o Srbiji govori kao o ruskoj marioneti, kao i da se Rusija predstavlja kao "svetionik zla", što nije istina. "Vi sebe predstavljate kao svetionik demokratije, a da je Rusija svetionik zla, što nije istina. Postoje drugačije kulture, drugačije tradicije. Uvek pričate o Srbiji da je 'ruska marioneta‘. Mnogi ljudi širom sveta počeli su da rade nešto protiv suverenih nacija i menjali granice jer su videli da ste vi menjali naše granice. Mi imamo principe, za razliku od vas, Alistere", rekao je predsednik Srbije. Otvaranje Pandorine kutije Predsednik Srbije je naglasio da je time otvorena Pandorina kutija. "Svi ćemo imati velike probleme u budućnosti zbog otvaranja te Pandorine kutije", rekao je Vučić. Na pitanje da li misli da se to odnosi na Iran danas, Vučić je odgovorio potvrdno i istakao da je to povezano sa svim što se dešavalo posle toga. "Garantovali ste nam teritorijalni integritet Srbije ako prihvatimo teritorijalni integritet i nezavisnost Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije u to vreme. I mi smo to prihvatili. Ne, vi to ne prihvatate. Ne, i ne prihvatate da je Slobodan Milošević učinio bilo šta što je opravdalo tu akciju. Ne, ne kažem da smo bili anđeli. Ne kažem da smo bili kao ljudi bez ikakve laži, bez ikakve krivice. Ne. Ali nismo bili jedini krivac, za sve što se ovde dešavalo. I ja ovde govorim o poštovanju međunarodnog javnog prava, što je vrlo jasno", rekao je predsednik Srbije. Podsetio je da je Otvoreni Balkan bio njegova ideja, ali da je prekinuta jer neke evropske velike sile nisu imale "volan u rukama". "Moja ideja je bila, i želeo sam da završim, i još uvek želim da završim svoj mandat bez ikakvih ratova. I optuživali su nas, vaša štampa, svi u Velikoj Britaniji, hiljade puta u poslednje četiri i po godine, otkako je počeo rat u Ukrajini, da će mala Srbija, te ruske marionete pokrenuti rat protiv nekoga na Balkanu kako bi nam odvukle pažnju od Rusije. I to sam slušao više od četiri godine. I nikada nisam čuo ni reč izvinjenja ili šta god. Nikada", ukazao je Vučić. Ponovio je da Srbija želi da sačuva mir i uložila je u taj mir, a da je njegova ideja bila da se otvori balkanski prostor za sve bez obzira na entitet, državu, zemlju i da se svi slobodno kreću.
"Nikada ne zaboravljam svoje prijatelje" Predsednik Srbije je rekao i da je prijatelj mađarskog premijera Viktora Orbana i da će uvek biti jer mu se na prvom mestu sviđa njegova otvorenost i da ga ceni i zbog sklopljenog srpsko-mađarskog prijateljstva. Napomenuo je da ima i dobar odnos sa liderom Tise Peterom Mađarom i da će dati sve od sebe da se to očuva jer je to nešto što je u najboljem interesu za srpski i mađarski narod. "Ali, nikada ne zaboravljam svoje prijatelje", rekao je on. Na pitanje da li bi takav odnos mogao da zamisli sa Aljbinom Kurtijem, Vučić je podvukao da ne postoji čovek na svetu koji može da ima takav odnos sa Kurtijem.
Upitan šta misli o desničarskom stilu politike, Vučić je rekao da ne može da opravda svaki potez Donalda Trampa, ali da razume američki narod koji je glasao za njega. Ukazao je i da američki predsednik uživa veliku popularnost u Srbiji. "Bilo je 74,75 odsto popularnosti. Sada je niža, ali pre svega, ljudi u Srbiji, kao što sam vam rekao, mrze Klintonovu administraciju zbog 1999. i 2008. godine, demokrate, to su istorijski razlozi. Ljudi su konzervativniji. Tramp je govorio o porodičnim vrednostima. Govorio je nešto protiv transrodnih osoba ili šta god drugo. I ljudima ovde se to sviđa. To su bili glavni razlozi na kraju. Očekivali su da će ljudi koji su bili oduševljeni promenama u Sjedinjenim Državama pronaći prijatelja u Vašingtonu posle toliko godina. I oni su, znate, željno pokušavali da pronađu dovoljan razlog da kažu, u redu, nije Amerika ta protiv koje se borimo. Nemamo ništa protiv američkog naroda, Sjedinjenih Američkih Država. Volimo tu zemlju. I to je bio razlog zašto je Tramp stekao tako ogromnu popularnost ovde", rekao je Vučić. O Iranu, Izraelu i kršenju međunarodnog prava Na pitanje da li misli da je zauzimanje Grenlanda od strane Sjedinjenih Država u redu, Vučić kaže da on ne brani ni kršenje međunarodnog javnog prava nad Iranom, iako veruje da je veliki prijatelj Izraela. "Jedina zastava koja je istaknuta ovde ispred ovog predsedništva, osim srpskih zastava i nekadašnje zastave Evropske unije, bila je jevrejska, ne mogu apsolutno da opravdam zašto čak ni ne branim kršenje međunarodnog javnog prava nad Iranom. Ali, da li sam i dalje prijatelj Izraela, jesam", rekao je Vučić i dodao da to što i Srbija priznaje palestinsku državu nije kršenje međunarodnog javnog prava.
Predsednik Srbije veruje da se došlo do "tačke bez povratka". "Šta verujem da će Amerikanci uraditi u budućnosti? … Ono što verujem da će se desiti je da će Amerika izgraditi sopstvenu strukturu, uzimajući pet do 10 zemalja u Evropi, uglavnom u Istočnoj Evropi, pod, ne svoju kontrolu, već pod pretežnim uticajem Sjedinjenih Američkih Država, stvarajući probleme za Evropsku uniju", rekao je Vučić. O Evropskoj uniji i Rusiji Kako kaže, zbog toga ne razume Evropsku uniju, odnosno, zašto ne donosi strateške odluke. "Mi nismo tražili pravo veta. Nismo tražili komesare. Ništa. Pridruživanje jedinstvenom tržištu bez svih ostalih nema smisla. A ti dovodiš, ne znam, Crnu Goru i Moldaviju u Evropu bez Srbije. Koji je smisao? Da. Uvesti ih sve u jedinstveno tržište. A jedan od strateških razloga za ovo je taj što, ako se to ne desi, to pruža priliku SAD da pokušaju da odvoje zemlje Istočne Evrope od Zapadne Evrope. Pametni ljudi bi to uradili", rekao je Vučić. Kako kaže, Evropljanima nije tako lako da održe kontrolu, ako Amerikanci žele da to promene. Vučić kaže i da je Rusima sve rekao u lice na transparentan način, a da je podržavao humanitarne napore u Ukrajini. "Slali smo novac. Slali smo humanitarnu pomoć i sve ostalo. Naoružanje i municiju nismo prodavali. Ovo je naš zvanični stav. Mi smo prodavali, recimo, nekim afričkim zemljama koje su to reeksportovale u Ukrajinu. Prodavali smo – Rusi su bili veoma ljuti jer smo mnogo stvari prodali Bugarskoj, zatim Bosni i Hercegovini. To je bila moja odluka da to prodam Bosni i Hercegovini", rekao je Vučić. Rekao je i da je Srbija sa Rusijom tradicionalni prijatelj, ali da je suverena nacija i nezavisna zemlja. "Mi smo Srbi. Nismo mali Rusi, nismo mali Ukrajinci, mi smo samo Srbi", rekao je Vučić i dodao da još nije odlučio da li će ići u Rusiju 9. maja na obeležavanje Dana pobede u Drugom svetskom ratu. "Srbija se promenila u ekonomskom smislu" Istakao je i da se, nakon što je došao na vlast, Srbija promenila, pre svega u ekonomskom smislu. "Radi se o industrijalizaciji zemlje. Radi se o zemlji koja je toliko napredovala da sada imamo više od dve milijarde dolara trgovinske razmene sa Poljskom, Češkom, Slovačkom, Mađarskom, Rumunijom i svima onima koji na neki način okružuju zemlje EU. Što je velika, velika, velika promena. To nikada ranije nije bio slučaj“, ukazao je predsenik Srbije. Na pitanje o Kini rekao je da oni imaju drugačije vrednosti i sisteme i da ne može celom svetu da se nametne jedan način mišljenja. "Morate da poštujete tuđe običaje, tradiciju. Divim se njihovoj marljivosti, njihovoj posvećenosti. Divim se nečemu što imaju, a mi smo izgubili. Oni željno pokušavaju da preteknu SAD. Mi Evropljani zaostajemo… Oni su spremni da rade. Ne samo osam sati, već 10 ili 12 sati. Imaju dugoročne ciljeve, dugoročne svrhe. Šta mi radimo, kako to izgleda? Kako radimo dan, radimo dva ili tri sata, sve, sve ostalo pripada digitalnoj lenjosti i žalbama protiv naših šefova, protiv našeg sveta. Izgubili smo volju za pobedom", rekao je Vučić. Upitan da li bi se kandidovao za premijera, kaže da još uvek ima više energije i veći entuzijazam od većine protivnika, pa čak i većine ljudi koji ga okružuju. "Ali, biću veoma iskren sa vama. Sada radimo ankete. Sve ankete, sve različite ankete, sve fokus grupe, sve krizne grupe, sve. Da bismo videli da li postoje drugi kandidati koji mogu da pobede kandidate koji dolaze iz opozicije. Sada ispitujem mogućnost kandidovanja nekog drugog na parlamentarnim listama da bude novi premijer. Videćemo da li postoji mogućnost da na taj način osiguramo naše nasleđe ili ne. Ako ne budem u mogućnosti da pronađem tu energiju, kažem svom narodu, nisam pogodan za posao jer znate kroz šta sam prošao u poslednjih 14 godina", rekao je on. Rekao je i da se Srbija u odnosu čak i na prošlu godinu dosta promenila. "Apsolutno sve se promenilo. Promenili smo lice ove zemlje. Sve je drugačije. Ova zemlja je 61 odsto ukupne privlačnosti stranih direktnih investicija Zapadnog Balkana. Ova zemlja je 50 odsto ukupnog BDP-a Zapadnog Balkana. Ova zemlja je 55 odsto ukupnog izvoza Zapadnog Balkana. Ova zemlja je, kada sam postao premijer, imala odnos javnog duga i BDP-a od 79 odsto, danas je 41 odsto. Verujem da je došlo do značajne promene. Izgradili smo više auto-puteva nego što je izgrađeno u poslednjih 60 godina. To će ostati moje nasleđe. Govoreći o strukturnim reformama, demokratiji, Evropi, mislim da možemo postati deo Evrope na način koji smo predložili. O svemu ostalom se evropske zemlje nikada neće složiti. I ovo je jedini racionalan i verujem da je jedini mogući način biti deo Evrope, što želimo da budemo", rekao je Vučić. Ocenio je i da se punopravno članstvo Srbije u EU neće desiti tako lako, kao i da se u javnosti pojavljuje tako mnogo da mu ne bi prebacili da je arogantan i da ne pokazuje nikakvu brigu za svoj fokus na ljude. Ko je Alister Kembel Alister Kembel je britanski novinar, autor, strateg, voditelj i aktivista. Bio je politički urednik u listovima Miror i Tudej, portparol i direktor kampanje Tonija Blera (1994–1997), zatim sekretar za štampu Douning Strita i službeni portparol premijera (1997–2000). Potom je radio kao slobodni savetnik brojnim vladama i političkim strankama, uključujući albanskog premijera Edija Ramu. (RTS) |