Hronika | |||
U Poljskoj se obeležava 80. godišnjica Varšavskog ustanka. Andžej Duda i Frank Valter Štajnmajer, uz vojne počasti, odali poštu žrtvama |
![]() |
![]() |
![]() |
četvrtak, 01. avgust 2024. | |
Predsednici Poljske i Nemačke Andžej Duda i Frank Valter Štajnmajer danas su, uz vojne počasti, odali poštu žrtvama nacista u Varšavskom ustanku 1944. godine. Tokom svečanosti obeležavanja osamdesete godišnjice stigla je vest da je najstarija učesnica Ustanka, Barbara Sova (Barbara Sowa) jutros umrla u 106. godini. Kasnije će u gradu stati saobraćaj i čuće se sirene u počast ustanicima. Pevačica Tejlor Svift (Taylor Swift), koja večeras održava prvi od tri koncerta u Varšavi, upozorila je svoje ljubitelje na društvenim mrežama da ne paniče kada čuju sirene. Poljski predsednik Andžej Duda i nemački predsednik Frank Valter Štajnmajer zajedno su pognutih glava, odali počast u spomen te avgustovske dane 1944. godine. Odali su počast žrtvama masakra u Voli, masovnom ubistvu civila tog varšavskog okruga koje su izveli nacisti između 5. i 12. avgusta 1944. godine. „Izvedeni su iz svojih domova, kuće su im zapaljene, a ljudi streljani na ulici i njihova tela spaljena. Sakupljeno je nekoliko tona pepela sa ulica i trgova Vole, kako bi se stavilo u zajedničku grobnicu“, rekao je Duda. Pognuta glava i drugi simbolični gestovi nemačkog predsednika pokazali su kajanje zbog zločina nacističke države. Štajnmajer „polaže venac, saginje glavu, kleči pred spomenikom“, poziva na poštovanje, rekao je Duda, govoreći u ime nacije pod brutalnom okupacijom od 1939. do 1945., koja je pretrpela istrebljenje miliona svojih građana, Jevreja i hrišćana i skoro potpuno uništenje glavnog grada. Ustanak u Varšavi počeo je 1. avgusta 1944. a započela ga je Domaća vojska, koja je radila po naređenjima poljske vlade u egzilu u Londonu. Cilj je bio osloboditi glavni grad od nemačkih okupatora i preuzeti kontrolu nad zemljom pre sovjetske armije koja je napredovala. Moskva, nameravajući da vlada posleratnom Poljskom, uskratila je pomoć i zadržala svoju Crvenu armiju na drugoj strani reke Visle dok je prestonica krvarila i gorela. Nacisti su sa svojom profesionalnom vojskom i razornijim naoružanjem ubili 200.000 poljskih boraca i civila i iz osvete srušili grad. Poljaci danas Ustanak pamte kao jedan od najvažnijih trenutaka u dugoj istoriji borbi za nezavisnost, uglavnom protiv Rusije. Hrabrost boraca ostaje jaka uspomena u poljskoj slici o sebi kao o naciji koja je spremna da podnese konačnu žrtvu za slobodu. (Beta) |