subota, 18. oktobar 2025. | |
Nekadašnji pomoćnik američkog državnog sekretara zaduženog za Evropu Tomas Kantrimen rekao je za N1 da je "NIS samo mali deo slagalice" za Rusiju. On smatra i da vlast pokušava da ograniči "slobodu medija, ali i težnju Srbije da postane član Evropske unije". "Naftna industrija Srbije nije najveći problem ako govorimo o uvođenju sankcija i nametanju nekakve cene Rusiji za njenu imperijalnu agresiju. NIS je mali deo slagalice, ali simbolički važan u ukupnoj strukturi režima sankcija i to je ključni problem za Srbiju i građane Srbije”, objašnjava Tomas Kantrimen. Smatra da će Vučić morati da “izvrši određenja prilagođavanja i korekcije ako želi da nađe način da zadrži određenu energetsku stabilnost”. “Ne vrši samo SAD pritisak na Srbiju, već i Rusija koja odbija da razgovara o produženju isporuka prirodnog gasa posle završetka ove godine i odbija da razmatra opcije koje bi poštedele Srbiju od ove konkretne sankcije”, objašnjava Kantrimen. Kaže da će Srbija morati da kaže na koju stranu će se opredeliti: Rusiju, Kinu ili SAD. “Sadašnja vlast u Srbiji nikako da prizna i prihvati da Putinov rat u Ukrajini jeste egzistencijalno pitanje za čitav evropski kontinent. Mi ne možemo da imamo stabilnost i bezbednu Evropu ukoliko Putin uspe da pretvori Ukrajinu u državu poput Belorusije”, objašnjava sagovornik N1 i dodaje da to u Evropi ne vide samo vlasti Srbije i Mađarske. Ocenjuje da u ovakvom vođenju politike, to jest neuvođenju sankcija Rusiji, vidi element pragmatizma, ali i uticaj ruskog novca u Srbiji. On objašnjava da se srpski režim zasniva u velikoj meri na transakcionoj diplomatiji. Nekadašnji pomoćnik američkog državnog sekretara zaduženog za Evropu komentarisao je i dešavanja koja se tiču slobode medija u Srbiji, a kojima je izložena i televizija N1. On kaže da "ovo stranica koju je prvi put okrenuo Putin, a zatim i Orban” kada je omogućio oligarsima, zahvaljujući državnim poslovima, da kupuju medije. “Taj proces je manje više gotov u Rusiji, završen je u Mađarskoj, a skoro je gotov i u Srbiji. Nestanak N1, kao demokratskog glasa koji vlast ne kontroliše, unazadio bi dodatno ne samo slobodu medija već i težnju Srbije da postane član Evropske unije”, smatra Kanrimen. On objašnjava i da je svaki medij u SAD u vlasništvu neke veće kompanije, te da svaka veća kompanija ima ekonomski interes u Trampovoj administraciji. "Ukoliko Tramp bude realizovao svoje planove SAD će sve više ličiti na Rusiju, Mađarsku, pa i Srbiju", kaže sagovornik N1, ali dodaje da nije pesimista i da veruje u snagu pojedinaca "koji se bore za demokratske vrednosti". Sutra se u SAD održava drugi po redu “No kings”, a sagovornik očekuje da širom te zemlje bude više od 10 miliona demonstranata. “Ukoliko se dostigne ta brojka biće to najveći i najmnogoljudniji dan političkih protesta u istoriji SAD”, smatra sagovornik N1. Kantrimen kaže da su on i neki njegovi prijatelji nadahnuti protestom 15. marta “kada su u Beogradu studenti uspeli da okupe pola miliona ljudi”. O protestima "No kings" Ove subote, 18. oktobra, milioni ljudi će protestovati protiv predsednika Trampa u okviru drugog talasa protesta pod nazivom "No Kings" (Bez kraljeva). Posljednji protesti iz juna okupili su nekoliko miliona ljudi na više od 2.000 lokacija, dok će ovog puta demonstracije biti održane u više od 2.500 gradova i mesta širom zemlje. “I SAD i Srbija imaju pokret protesta protiv snažnih lidera. Motivacija studenata u Srbiji je veoma specifična za Srbiju, ali ono što je zajedničko sa takvim pokretima u drugim zemljama je percepcija većine građana da je ova vlast korumpirana, da nije transparentna, da prelazi crvene linije”, kaže sagovornik N1. Kaže da ljudi u SAD protestuju “barem zbog 50 stvari” jer Tramp svakodnevno čini ilegalne i korumpirane stvari. "Neke od stvari protiv kojih protestuju su raspoređivanje savezne policije u mirne gradove samo zato što u tim gradovima vladaju demokrate a ne republikanci. Zatim hapšenje i deportacija hiljade ljude, među kojima i američke državljane, samo zato što izgledaju kao da nisu iz SAD”. (N1) |