| Hronika | |||
Slobodan Janković: Religijski motivi i izraelski lobi diktiraju nastavak rata u Iranu |
|
|
|
| sreda, 15. april 2026. | |
|
Najava predsednika SAD Donalda Trampa da bi u naredna dva dana moglo doći do novog susreta Vašingtona i Teherana u Pakistanu otvorila je niz pitanja o stvarnim dometima diplomatije u trenutku kada region Bliskog istoka prolazi kroz nezapamćenu eskalaciju. Prema oceni Slobodana Jankovića, naučnog saradnika Instituta za međunarodnu politiku i privredu, za Prvi program Radio Beograda, ovaj dijalog je opterećen decenijskim animozitetom, ali i vojnim potezima koji protivreče mirovnoj retorici Bele kuće.
Primirje pod senkom vojnih pritisaka Iako je na snazi dvonedeljno primirje nakon što su Amerikanci prihvatili iranski plan od deset tačaka kao osnovu za pregovore, situacija na terenu je daleko od stabilne. Janković ističe da je američka blokada Ormuskog moreuza, kojoj se Kina oštro protivi, samo jedan od faktora pritiska.
Dok Tramp proglašava pobedu, izveštaji o slanju novih američkih trupa na Bliski istok sugerišu drugačije namere. "Ako su već pobedili, zašto bi razgovarao? Svi znamo da je to ordinarna laž", navodi Janković, dodajući da sve vesti upućuju na to da će Amerika pokušati da zauzme strateško ostrvo Harg, ključno za iranski izvoz nafte. Prema njegovim rečima, slanje vojske služi i kao pritisak na pregovore, ali i kao priprema za obnovu sukoba. Neprihvatljivi uslovi i uloga izraelskog lobija Jedna od najvećih prepreka je zahtev Vašingtona da se Iran u potpunosti odrekne obogaćivanja uranijuma. Janković naglašava da se Teheran neće odreći nuklearne tehnologije u civilne svrhe, podsećajući da su i ranije nudili svođenje obogaćivanja na minimum potreban za energetiku i medicinu. Paralelno sa tim, zahtev Irana za povlačenjem SAD iz regiona sukobljava se sa interesima izraelskog lobija. "Amerika bi mogla da prihvati ovaj uslov iz ugla Trampove kampanje o povlačenju sa uloge svetskog policajca... Međutim, veliki uticaj izraelskog lobija u SAD to onemogućava", objašnjava Janković. On dodaje da izraelski premijer Benjamin Netanjahu svojim izjavama o svakodnevnom obaveštavanju iz Vašingtona praktično obesmišljava poverljivost pregovora, pokazujući koliki uticaj Tel Aviv ima na američke odluke. Humanitarna katastrofa i ekonomski zemljotres Dok se čeka ishod pakistanskih razgovora, posledice sukoba se osećaju globalno. Evropa, Japan i Južna Koreja su najveće žrtve ovog poremećaja, dok Rusija, prema rečima Jankovića, objektivno profitira kroz visoke cene energenata.
Posebno dramatična situacija je u Libanu, gde Izrael sprečava prolaz većine konvoja sa humanitarnom pomoći. "Procena je Ujedinjenih nacija da će oko pet miliona ljudi doći u poziciju da gladuje", upozorava Janković. On napominje da je zahtev za razoružavanjem Hezbolaha nerealan, jer je libanska vojska slabije naoružana i tokom agresije se povlačila sa svojih položaja. Može li se postići mir Uprkos najavljenim razgovorima, Janković ostaje skeptičan prema brzom rešenju. On smatra da se ovaj sukob ne može objasniti ekonomskim ili racionalnim nacionalnim interesima, već dubokim religijskim uverenjima aktera. "Racionalno bi trebalo da se dogovori i zaustavi rat, jer je to u interesu većeg dela sveta. Ali ako gledamo religijske motive, izgledno neće stati", zaključuje Janković u razgovoru za emisiju "U središtu pažnje“ Prvog programa Radio Beograda. Prema njegovoj oceni, dok jedna strana ne pretrpi ozbiljnu, nenadoknadivu štetu, stvarnog mira neće biti, bez obzira na diplomatske napore u Pakistanu. (RTS) |