Početna strana > Hronika > RT: Da li je NATO dao zeleno svetlo Prištini da (para)vojno zauzme sever KiM
Hronika

RT: Da li je NATO dao zeleno svetlo Prištini da (para)vojno zauzme sever KiM

PDF Štampa El. pošta
utorak, 29. jul 2025.

Ulazak konvoja tzv. kosovskih bezbednosnih snaga na sever Kosova i Metohije, u pratnji Kfor-a, koji je propraćen ratnim pokličima "Samoopredeljenja" da su tzv. KBS prvi put na severu kao "vojska", otvorio je razna pitanja, ali i ono najvažnije: da li će tzv. KBS ostati na severu južne srpske pokrajine ili će se povući, kada se završi potraga za telom muškarca koji nije izronio, nakon što je u nedelju skočio sa mosta u jezero Gazivode?

Da li je reč o opasnom presedanu, provokaciji ili samo pokušaju da se prikupe jeftini politički poeni?

Novinar i vojni komentator Andrej Mlakar u razgovoru za RT Balkan ističe da ovo jeste presedan, iako je KFOR dao saglasnost.

"Prvobitna namena tzv. kosovsko-bezbednosnih snaga jeste namena akcija spasavanja. Po prvi put ljude u uniformama guraju na sever KiM, gde do skoro nisu smeli da provire. S obzirom na okolnosti, ovo jeste presedan, jer se traži povod. Ovo je sada bio jedan povod za prisustvo. Šta će biti sledeći put, s obzirom na količinu oklopnih vozila koje su oni nedavno dopremili kao američku vojnu pomoć tzv. KBS-u. Ovo bih shvatio kao vrstu provokacije i vid opravdanja da se oni tu nađu u slučaju nužde, potrebe", naveo je Mlakar.

Istakao je i da su do sada koristili hrvatski scenario iz devedesetih godina o angažovanju policije i specijalne policije i pravljenju baza isto kao što se radilo u Hrvatskoj posle Tuđmanovog dolaska na vlast.

Sagovornik RT Balkan naglašava da ostaje otvoreno pitanje da li će se tzv. KBS zadržati na severu, odnosno iskoristiti ovu situaciju kao jedan od povoda da se tamo trajno razmeste ili će se vratiti nazad, što bi onda pokazalo da je reč o izolovanom slučaju potrebe traganja i spasavanja.

Ratni usklik Kurtijevog pokreta, međutim, izazvao je burne reakcije u albanskoj javnosti na KiM. Oglasili su se bivši komandanti tzv. kosovsko-bezbednosnih snaga koji su demantovali Kurtijevo "Samoopredeljenje".

Rahman Rama koji je obavljao funkciju komandanta tzv. KBS u periodu 2015-2021 rekao je za medije na albanskom jeziku da su tzv. kosovsko-bezbednosne snage nekoliko puta odlazile na sever KiM, a naveo je primer od prošle godine, kada su su bile angažovane u potrazi za ljudima koji su upali u jezero nakon sudara dva čamca, pronalaženju muškarca koji je upao u jezero, a zajedno sa pripadnicima Kfora uklanjali su mine.

I bivši komandant tzv. KBS Kadri Kastrati rekao je da su pripadnici ove oružane formacije i ranije učestvovali u akcijama spasavanja na severu KiM, dodajući da je ovo redovna operacija i da "prave buku ni oko čega zbog izbora koji će se održati ove godine".

Oglasila se i nekadašnja predstavnica Prištine u SAD Vljora Čitaku koja je optužila "Samoopredeljenje" da zloupotrebljava tragediju za političku propagandu, a navela je i da su retuširali fotografije u te svrhe, dodajući da tzv. KBS nisu otišle na sever KiM da se bore, već da traže telo nestalog muškarca.

Iako ne bi bilo prvi put da neki Kurtijev potez postane predmet podsmeha albanske političke javnosti na KiM, nije na odmet postaviti pitanje da li je splet ovih reakcija pokušaj da se zavara trag i sakrije prava namera.

Komentarišući glasove koji se čuju iz Prištine, Mlakar objašnjava da tzv. kosovske-bezbednosne snage verovatno jesu učestvovale u akcijama spasavanja na severu KiM, zato što tzv. kosovska policija nema ronilačke jedinice.

"Oni jesu imali obuke iz ronjenja, traganja i spasavanja, ali problem je u tome što je to specifična formacija koja ima određene militantne namere i već dugo koristi bespilotne letelice u izviđanju teritorije centralne Srbije", ističe sagovornik RT Balkan i dodaje da ostaje otvoreno pitanje da li će se ovo iskoristiti kao neko opravdanje da se formira baza ili stanica na Gazivodama i naglašava da je njihova opsesija da jezero stave pod svoju kontrolu.

Mlakar ističe da su uvek neke banalne stvari bile povod za nešto konkretno.

"Uvek postoji opasnost da nešto banalno preraste u nešto ozbiljnije. Neko će naći opravdanje da su potrebni takvi ronioci i takve jedinice na Gazivodama, zato što je leto (postoji rizik od utapanja). Čudno je da Kfor ne poseduje ronilačke jedinice, s obzirom da su jedinice Kfora ranije, 2004, imale ronioce koji su učestvovali u spasavanju u potrazi za albanskim dečacima koji su se utopili u Ibru, a što je poslužilo kao povod za Martovski pogrom", istakao je Mlakar i dodao da ostaje i pitanje, između ostalog, i da li je Kfor taj element koji gura tzv. KBS prema severu Kosova i Metohije.

Inače, upravo zahvaljujući pismu koje su 2013. potpisali Hašim Tači, kao premijer tzv. Kosova i tadašnji generalni sekretar NATO-a Andres Fog Rasmusen, predviđena je obaveza da tzv. KBS neće biti prisutne na severu KiM bez saglasnosti Kfora.

Tzv. KBS su nelegalna formacija zato što su, prema Rezoluciji 1244, Kfor jedine oružane snage na KiM.

Ovo nije sprečilo prištinske vlasti da, uz pokroviteljstvo pojedinih država, 2009. godine osnuju ovu formaciju, a potom pokrenu proces njenog pretvaranja u pravu vojsku, uz nabavku različitog naoružanja i vojne opreme iz Turske, SAD, Nemačke, Velike Britanije, Finske, Kanade i Italije.

Povodom najnovijeg angažovanja tzv. KBS u akciji potrage na jezeru Gazive oglasio se i Kfor, saopštivši da je komandant Kfora general-major Enriko Barduani odobrio da tzv. KBS da rasporede timove za potragu i spasavanje u oblasti jezera Gazivode.

Odobrenje je uslovljeno, ističe se, ispunjavanjem specifičnih zahteva koje je postavio Kfor, koji će takođe obezbeđivati sigurnost tokom ove operacije.

(RT Balkan)

 
Pošaljite komentar