Početna strana > Hronika > Ričard Grenel Ursuli Fon der Lajen: Vaš Haški sud drži predsednika Tačija već pet godina. Kako možete da dajete pravosudne savete bilo kojoj zemlji?
Hronika

Ričard Grenel Ursuli Fon der Lajen: Vaš Haški sud drži predsednika Tačija već pet godina. Kako možete da dajete pravosudne savete bilo kojoj zemlji?

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 16. oktobar 2025.

 Specijalni izaslanik predsednika SAD za specijalne misije Ričard Grenel kritikovao je predsednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen zbog toga što je Hašim Tači, bivši komandant OVK i nekadašnji predsedni Kosova, već pet godina u pritvoru u Hagu gde mu se sudi za ratne zločine.

Nakon što je Ursula fon der Lajen juče na svom zvaničnom nalogu na društvenoj mreži X saopštila da je stigla na Kosovu i da je Evropska komisija "posvećena budućnosti u kojoj su svih šest partnera na Zapadnom Balkanu deo Unije", stigla je oštra reakcija Ričarda Grenela.

"Vaš Haški sud drži predsednika Tačija već pet godina. Kako možete da dajete pravosudne savete bilo kojoj zemlji? Sedeli ste skrštenih ruku dok je (tužilac) DŽek Smit uhapsio tadašnjeg predsednika samo zato što je bio na putu da se sastane sa Donaldom Trampom kako bi postigli mirovni sporazum koji je uključivao ukidanje radnog mesta DŽeka Smita / samog suda", poručio je Grenela, takođe na društvenoj mreži X.

Specijalni izaslanik predsednika Trampa ocenio je i da je "sramotno kako su mediji ignorisali ovaj politički progon".

Podsetimo, ovo nije prvi put da Grenel u javnosti govori kako je "finalni mirovni sporazum" Beograda i Prištine uključivao i ukidanje Specijalnog suda za zločine Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

Tokom gostovanja u podkastu Donalda Trampa Mlađeg, u maju prošle godine, Grenel je rekao kako su Srbija i Kosovo bili na putu da postignu takozvani „finalni sporazum“, kada se u priču umešao specijalni tužilac za zločine OVK DŽek Smit.

„Trebalo je da pregovaramo i postigneno istorijski sporazum između dve strane. Rekao sam Ministarstvu pravde da su se dogovorili da se u finalnom sporazumu između Kosova i Srbije ukine tribunal u Hagu. Rekao sam Ministarstvu pravde da su se dogovorili da se ukune krivični sud u Hagu, koji je vodio DŽek Smit“, ponovio je Grenel.

Ljudi iz okruženja Donalda Trampa tada su imali još jedan motiv da napadaju tužioca Smita - on je tada, naime, bio aktuelan u američkoj javnosti zbog podizanja dve federalne optužnice protiv Trampa zbog pokušaja da poništi rezultate izbora iz 2020. godine.

Režim u Beogradu Grenela često opisuje kao prijatelja srpskog naroda, a predsednik Aleksandar Vučić ga je 2023. godine odlikovao Ordenom srpske zastave prvog stepena. Grenel je poznati i po tome što javno promoviše projekat kompanije DŽareda Kušnera na mestu bombardovanih zgrada Generalštaba u Beogradu, na čijem mestu zet predsednika SAD planira izgradnju luksuznih stambenih hotela i hotela iz Trampovog lanca.

Finalni sporazum uključivao i tzv. "ragraničenje"

Finalni sporazum Beograda i Prištine, uz posredstvo Vašingtona, osim ukidanja suda u Hagu, trebalo je navodno da uključi i tzv. "razgraničenje". Priča o mogućem „razgraničenju“ između Kosova i Srbije, odnosno o razmeni teritorija, u javnosti se pojavila 2018. godine. O tome su govorili i Vučić i Tači, a tadašnji kosovski predsednik je čak govorio da je to jedini način da se okonča sukob između Beograda i Prištine.

Američki profesor Danijel Server je u proleće 2020. godine, pre podizanja optužnice protiv Tačija, govorio da bi dve strane mogle da postignu sporazum do septembra i da su za Trampovu administraciju nebitni detalji, već da im je bitan samo potpis.

Da se razgovaralo o mogućnosti razmene teritorija kao rešenju kosovskog pitanja, potvrdio je 2020. i bivši savetnik američkog predsednika za nacionalnu bezbednost, DŽon Bolton.

Finalni potpis je, ispostaviće se prema rečima Grenela, preduhitrila optužnica protiv Tačija posle koje je on podneo ostavku u novembru 2020. godine.

Podsetimo, specijalni sud za zločine OVK osnovan je nakon izveštaja Dika Martija Savetu Evrope iz 2011, u kome se navode brojni zločini počinjeni nakon povlačenja srpskih snaga bezbednosti sa Kosova 1999. Marti je označio niz komandanata OVK kao organizatore otmica i likvidacija nekoliko stotina Srba, Roma i „nelojalnih" Albanaca između 1999. i 2000. godine i ilegalnoj trgovini organima.

(N1)

 
Pošaljite komentar

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li mislite da će u 2025. godini biti održani vanredni parlamentarni izbori?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner