Početna strana > Hronika > Na današnji dan 1875. rođen Arčibald Rajs, veliki prijatelj srpskog naroda; 1497. portugalski moreplovac Vasko da Gama otpočeo ekspediciju za Indiju; 1709. ruska vojska cara Petra I porazila kod Poltave vojsku švedskog kralja Karla XII
Hronika

Na današnji dan 1875. rođen Arčibald Rajs, veliki prijatelj srpskog naroda; 1497. portugalski moreplovac Vasko da Gama otpočeo ekspediciju za Indiju; 1709. ruska vojska cara Petra I porazila kod Poltave vojsku švedskog kralja Karla XII

PDF Štampa El. pošta
utorak, 08. jul 2025.

Na današnji dan 1875. rođen je Rodolf Arčibald Rajs, kriminolog, veliki prijatelj srpskog naroda. Rođen je u južnonemačkoj pokrajni Baden, studirao je u Švajcarskoj gde se posvetio kriminologiji. Bio je profesor univerziteta u Lozani. Na poziv srpske vlade došao je u Srbiju 1914. kako bi zabeležio zločine Austrougarske, Bugarske i Nemačke. Sa srpskom vojskom prošao je čitavu golgotu povlačenja 1915. preko planinskih vrleti do Jadrana i Krfa. Bio je član srpske delegacije na mirovnoj konferenciji u Parizu. Tehnički je modernizovao kriminalističku policiju u tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. U skladu s ličnom željom, njegovo srce je nakon smrti uzidano u spomenik srpskim ratnicima na Kajmakčalanu. Dela: "Šta sam video i proživeo u velikim danima", "Čujte Srbi".

Danas je utorak, 8. jul 2025. godine.

1497 - Portugalski moreplovac Vasko da Gama isplovio je iz Lisabona, predvodeći ekspediciju koja je tražila morski put u Indiju.

1621 - Rođen je francuski pisac Žan de Lafonten, član Francuske akademije. Pisao je basne veoma duhovito i poučno a takođe i poeziju. Ostala dela: pesme "Adonis", "Elegija nimfama Boa", "Filemon i Baukida", roman "Ljubav Psihe i Kupidona", stihovane "Priče".

1695 - Umro je holandski astronom, matematičar i teorijski fizičar Kristijan Hajgens, koji je 1655. otkrio tajnu izgleda Saturnovog prstena posmatranog sa Zemlje i objasnio promene tog izgleda tokom heliocentričnog kretanja Saturna. Otkrio je i Saturnov satelit Titan i tačno odredio trajanje njegove revolucije. Zaključio je da su meridijani Zemlje eliptični, spljošteni na polovima, kao posledica rotacije planete. Pronašao je zakone sudara tela, postavio zakon centrifugalne sile, zasnovao undulacionu teoriju svetlosti, objasnio način prostiranja svetlosti ("Hajgensov princip"). Konstruisao je 1657. časovnik sa sekundarnim klatnom (Horologium oscillatorium) i uveo ga za merenje vremena pri astronomskim posmatranjima. U saradnji s bratom konstruisao je više astronomskih durbina velikih žižnih daljina.

1709 - Ruska vojska pod komandom cara Petra Velikog porazila je kod Poltave armiju švedskog kralja Karla XII. Poraz kod Poltave bio je kraj Švedske kao velike sile, a Karlo XII je jedva izvukao živu glavu. Pobeda nad tada najboljom vojskom Evrope podigla je prestiž Rusije, koja je time postala sila prvog reda.

1822 - Engleski pisac Persi Biš Šeli, jedan od najboljih liričara engleskog jezika, udavio se u moru kod italijanskog grada Livorno. Izuzetno obrazovan, znalac filozofije, književnosti i lingvistike, romantik, uneo je u englesku poeziju notu slobode i intelektualne smelosti. U poemi "Kraljica Mob" izrazio je svoja revolucionarna osećanja. Ostala dela: pesničke drame "Čenči", "Oslobođeni Prometej", lirske pesme "Ševa", "Oblak", "Oda zapadnom vetru", esej "Odbrana poezije".

1838 - Rođen je nemački konstruktor i general grof Ferdinand fon Cepelin, koji je 1900. konstruisao veliku vazdušnu lađu, dirižabl, nazvanu po njemu "cepelin". Njegova letelica duga 248 metara bila je lakša od vazduha, s velikim balonom profilisanog vretenastog oblika i motornim pogonom.

1885 - Rođen je nemački filozof Ernst Bloh, jedan od najznačajnijih mislilaca 20. veka. Završio je studije filozofije, fizike i muzike i doktorirao u Vircburgu, a univerzitetsku karijeru počeo je 1918. u Lajpcigu. Posle dolaska nacista na vlast 1933. izbegao je iz Nemačke u Švajcarsku, potom u SAD. Predavao je filozofiju na Univerzitetu u Lajpcigu od 1948. do 1957, kada mu je profesura onemogućena. Po prelasku u Zapadnu Nemačku, od 1961. do smrti 1977. bio je profesor na Univerzitetu u Tibingenu. Dela: "Duh utopije", "Tomas Mincer kao teolog revolucije", "Tragovi", "Nasleđe ovog vremena", "Sloboda i poredak", "Subjekt-Objekt" (monografija o Hegelu), "Princip nada", "Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo", "Tibingenski uvod u filozofiju".

1894 - Rođen je ruski fizičar Pjotr Leonidovič Kapica, jedan od najistaknutijih fizičara 20. veka, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1978, inostrani član Srpske akademije nauka i umetnosti. Od 1921. do 1934. radio je u Velikoj Britaniji, a po povratku je rukovodio Institutom Akademije nauka Sovjetskog Saveza za fiziku. Uspeo je da stvori vrlo jaka magnetna polja, otkrio je zavisnost električnog otpora polikristalnih metala od jakog magnetskog polja. Radio je na fizici niskih temperatura (helijum II, tečni vazduh, vodonik), unapredio hidrodinamiku.

1920 - Gradu Šapcu svečano je uručeno francusko odlikovanje "Ratni krst" za heroizam i stradanje njegovog stanovništva u Prvom svetskom ratu. Šabac je 1914. i 1915. pretrpeo velika razaranja od strane austrougarske vojske, koja je počinila masovne ratne zločine nad srpskim civilima u Šapcu i Mačvi.

1932 - Rođen je Petar Lalović, srpski filmski reditelj, scenarista, snimatelj. Snimio je oko 200 dokumentarnih filmova. Završio je filmsku akademiju u Zagrebu i diplomirao na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Njegovo glavno opredeljenje bili su filmovi na temu prirode. Dobitnik je brojnih nagrada, domaćih i inostranih. Najpoznatiji filmovi: "Poslednja oaza", "Svet koji nestaje", "Ptice koje ne polete", "Beogradska oaza".

1940 - Vlada Norveške je u Drugom svetskom ratu emigrirala u London, pošto je norveška vojska kapitulirala posle 62 dana otpora invazionim snagama Nemačke.

1942 - Umro je francuski maršal Franše Depere, istaknuti vojskovođa u Prvom svetskom ratu i počasni vojvoda srpske vojske. U junu 1918. preuzeo je vrhovnu komandu nad savezničkim snagama na Solunskom frontu. Njegova je bila odluka da Srpska vojska prva krene u proboj fronta. Posle proboja Solunskog fronta srbi su brzo porazili Bugare i prisilili ih na kapitulaciju, a potom i austrijske i nemačke trupe, što je bilo odlučujuće za slom Centralnih sila i okončanje Prvog svetskog rata.

1943 - Umro je heroj francuskog Pokreta otpora u Drugom svetskom ratu Žan Mulen, poznat kao "Maks", koji je rukovodio otporom nacistima u okupiranoj Francuskoj. Posle hapšenja mučen je u Gestapou i umro je od povreda.

1956 - U Beogradu je izveden prvi javni TV prenos bežičnim putem, povodom proslave stogodišnjice rođenja srpskog naučnika Nikole Tesle. Program iz privremenog TV studija u Institutu "Nikola Tesla" u Beogradu građani su pratili na četrdesetak prijemnika smeštenih u izlozima prodavnica u raznim delovima grada.

1967 - Umrla je engleska pozorišna i filmska glumica Vivijen Li, koja je stekla svetsku slavu ulogom Skarlet O'Hara u američkom filmu "Prohujalo s vihorom" za koju je nagrađena Oskarom. U pozorištu je igrala niz vodećih uloga u dramama Vilijama Šekspira, često s mužem Lorensom Olivijeom. Ostali filmovi: "Bura u čaši vode", "Požar nad Engleskom", "Cezar i Kleopatra", "Ana Karenjina", "Ledi Hamilton", "Tramvaj nazvan želja" (Oskar), "Rimsko proleće gospođe Ston".

1994 - Umro je severnokorejski lider Kim Il Sung, za podanike "Veliki vođa", koji je neograničenom ličnom vlašću upravljao od osnivanja te zemlje 1948. do smrti.

2000 - Umro je Nikola Hercigonja jugoslovenski kompozitor i muzikolog. Studirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bio je profesor istorije muzike i muzikologije na Muzičkoj akademiji u Beogradu od 1950. do 1975. Autor je više od 300 muzičkih dela različitih žanrova, od monumentalnih muzičko-scenskih dela: scenski oratorijum "Gorski vijenac", muzičko-scenska vizija "Planetarijom", opera balet "Stavite pamet na komediju", oratorijum "Jama", "Sluga Jernej i njegovo pravo" pa do masovnih pesama, poput Svečanih pesama "Jugoslavijo" i "Uz maršala Tita".

2002 - Lideri 34 afričke zemlje na sastanku u Durbanu ukinuli su Organizaciju afričkog jedinstva i sutradan je zamenili novom organizacijom po ugledu na Evropsku uniju, pod nazivom Afrička unija. 2003 - Sudanski "Boing 737" sa 104 putnika i 11 članova posade srušio se odmah po poletanju iz Port Sudana ka Kartumu, što je preživeo samo jedan dvogodišnji dečak.

2007 - U napadu kamionom vozač samoubica je južno od Bagdada usmrtio 23 regruta, dok je 27 povređeno. Kamion napadača samoubice udario je u vozilo s regrutima koji su putovali iz regrutnog centra u gradu Faludži a napad se dogodio kod mesta Hasva.

2008 - Najviše diplomate SAD i Češke, Kondoliza Rajs i Karel Švarcenberg, potpisali su, u Pragu, sporazum o razmeštanju američkog antiraketnog sistema u Češkoj. Ipak, dve strane nisu uspele da se dogovore o drugom sporazumu koji se odnosi na status američkih vojnika u Češkoj. Više od 100.000 Čeha potpisalo je prethodno peticiju protiv američog vojnog prisustva u Češkoj. U medijima je posebno naglašavana činjenica da je sporazum potpisan za stolom na kojem je 40 godina ranije potpisan pakt o sovjetskoj okupaciji Čehoslovačke, avgusta 1968. kada je ugušeno "Praško proleće".

2016 - U Varšavi je započeo dvodnevni samit NATO, tokom kog su se lideri 28 zemalja članica dogovorili o odgovorima na bezbednosno problematične situacije, sirom sveta, od Avganistana i "Islamske države" do Ukrajine. Donesena je odluka o otporu ekstremističkoj grupi "Islamska država", ali i o predupređivanju, kako je rečeno, "ruske agresije" na istočnim granicama Alijanse.

2018 - Šest pripadnika bezbednosnih snaga Tunisa ubijeno je, u napadu iz zasede, na severozapadu zemlje, uz granicu s Alžirom, u oblasti DŽenduba, a trojica su ranjena. Napad su izvršili islamski ekstremisti. 2018 - Najmanje 85 osoba je poginulo, više desetina je nestalo, a stotine hiljada je bilo prisiljeno da napusti domove nakon što su rekordne kiše pogodile jugozapadne delove Japana, čak osam prefektura, uključujući Kjoto i Hirošimu, izazivajući nezapamćene poplave i klizišta.

2022 - Šinzo Abe, dugogodišnji predsednik Vlade Japana i čelnik Liberalno demokratske partije ubijen je prilikom političkog skupa u gradu Kašihara, prefektura Nara, na jugu centralnog japanskog ostrva Honšu. Ubica Tecujo Jamagami (41), bivši pripadnik japanske ratne mornarice, pucao je u Abea dok je držao govor, sa leđa, ispalivši dva projektila. Šinzo Abe (67), koji je bio čelnik Vlade Japana od decembra 2012 do septembra 2020, izdanak je drevne ugledne porodice, čijih je više predstavnika imalo važnu ulogu u istoriji Japana.

(RTV)

 
Pristigli komentari (0)
Pošaljite komentar