Hronika | |||
Milorad Dodik: RS je potpisnica Dejtonskog sporazuma i nema načina da bude ukinuta |
![]() |
![]() |
![]() |
nedelja, 20. novembar 2011. | |
Dejtonski sporazum parafirali su 21. novembra 1995. godine tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, RBiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman. Sporazum je u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera parafiran u vojnoj bazi Rajt-Peterson u američkom gradu Dejton poslije tronedjeljnih pregovora. Dejtonski sporazum je zvanično potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu. Time je BiH podijeljena na dva entiteta - RS i FBiH. Član Predsjedništva BiH iz RS Nebojša Radmanović rekao je da je Dejtonski sporazum uredio odnose u BiH. - On nije samo zaustavio rat, već je pokazao kako treba da izgleda BiH poslije rata. Dio političara se s tim nikada nije pomirio, ali obaveza i dužnost svih jeste da sprovodimo Dejtonski sporazum - kazao je Radmanović i dodao da pojedini političari iz Sarajeva potenciraju antidejtonske stavove i pokušavaju da promijene ustavni sistem BiH koji je utvrđen Dejtonskim sporazumom. Predsjednik RS Milorad Dodik rekao je "Glasu Srpske" da je Dejtonski sporazum jedini okvir u kome BiH može funkcionisati. - Da bi se raspakovale dejtonske odredbe mora se dobiti saglasnost svih strana. Dejtonski sporazum je napravljen da bi se održao paritet tri konstitutivna naroda u BiH, a narušavanjem toga, BiH bi mogla postati bošnjačka zemlja u kojoj ne bi mogao da opstane ni Srbin ni Hrvat - rekao je Dodik i dodao da je Srpska kao potpisnica Dejtona trajna i da nema načina da bude ukinuta. Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić kazao je da RS proslavlja godišnjicu parafiranja Dejtonskog sporazuma kao dan svoje međunarodne verifikacije, dok je FBiH još u 1943. godini i obilježava 25, a ne 21. novembar. - To je simbolički prikaz kakvi su odnosi prema Dejtonu. Kritičari sporazuma u FBiH traže promjenu uređenja BiH, ali međunarodna zajednica se vratila Dejtonu jer je vidjela da nema novog kompromisa u BiH - rekao je Radojičić i ocijenio da je Dejton najčvršća garancija RS. Premijer RS Aleksandar DŽombić istakao je da je temeljni princip utvrđen Dejtonskim sporazumom konstitutivnost, zaštita i zastupljenost sva tri naroda u institucijama BiH, uz mogućnost veta kao mehanizma zaštite od preglasavanja. - Drugi temeljni princip je rotacija sva tri naroda na ključnim pozicijama u državi. Od ključne važnosti jeste da je Dejton predvidio konsenzus sva tri naroda kao jedini mogući oblik donošenja odluka - istakao je DŽombić i dodao da svaki pokušaj narušavanja Dejtonskog sporazuma može ugroziti i sam opstanak BiH. Na pregovorima u Dejtonu bio je i tadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović koji je za "Glas Srpske" izjavio da je ponosan na rezultate koji su postignuti, a posebno na nastanak, opstanak i razvoj RS. - Dejtonski sporazum je gotovo nemoguće promijeniti u bilo kakvoj regularnoj formi i zato je bolje to i ne pokušavati - istakao je Bulatović. Prisjećajući se pregovora u Dejtonu Bulatović je kazao da su to bili pakleni dani. - Pregovori u Dejtonu bili su kao noćna mora. Pregovarali smo zatvoreni u vojnoj bazi, a istovremeno smo bili svjesni da u BiH i dalje ginu ljudi i da to moramo zaustaviti - naglasio je Bulatović. Učesnik pregovora u Dejtonu bio je i pravni ekspert iz RS Radomir Lukić. On je ocijenio da je Dejtonski sporazum postavio stabilno ustavno uređenje BiH i da je uspostavljeno prijeko potrebno federativno uređenje. - Period pregovaranja u Dejtonu bio je užasno težak, 20 dana smo radili pod stresom, a naročito posljednja tri dana kada se konačno moralo odlučiti o svemu - prisjetio se Lukić. Konferencija u Dejtonu trajala je od 1. do 21. novembra 1995. godine, a pored Kristofera, glavni& američki posrednici su bili Ričard Holbruk i general Vesli Klark. Srpsku delegaciju činilo je deset članova, dok Radovan Karadžić, koji je u to vrijeme bio predsjednik RS, nije putovao u Dejton. Originalni primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH je izgubljen, a to je otkriveno u februaru 2008. godine. Nakon što je Parlament BiH tražio novi primjerak, Francuska je poslala ovjerenu kopiju tog dokumenta čiji je prevod platio SNSD. (Glas Srpske) |