Početna strana > Hronika > Frakfurtske „Vesti“: Polovini raseljenih Srba sa KiM uskraćeno pravo da glasaju na „kosovskim izborima“
Hronika

Frakfurtske „Vesti“: Polovini raseljenih Srba sa KiM uskraćeno pravo da glasaju na „kosovskim izborima“

PDF Štampa El. pošta
utorak, 27. maj 2014.

FRANKFURT – „Kosovska centralna izborna komisija“ odbila je skoro polovinu zahteva raseljenih Srba da se upišu na birački spisak i glasaju, tvrde frankfurtske “Vesti”.

Zahtev je do sada podnelo 29.199 raseljenih, od toga 25.433 iz Srbije, a kako navodi list, „kosovski CIK“ je prihvatio 12.901 zahteva, dok je 12.532 odbijeno i oni su sada u žalbenom postupku.

“Sa tim brojem su Srbi ostali bez tri poslanika, a sve ukupno su mogli imati još deset, da kosovski CIK nije po dobrom starom običaju glasove raseljenih marginalizovao”, rekao je Aleksandar Erac, šef kancelarije za KiM u Kraljevu.

On ističe da u centralnoj Srbiji ima oko 200.000 građana sa pravom glasa na kosovskim izborima.

“Sproveli smo akciju prijavljivanja za upis u birački spisak, i on je bio veći nego za lokalne, ali poučeni dosadašnjim iskustvom mnogi su odustali od prijave. Za upis u birački spisak ovoga puta su se uglavnom prijavljivala lica koja su do 2.000 godine živela na Kosovu, ali su polovinu odbili bez ikakvog razloga. Čak i one koji i dalje imaju stan na Kosovu koji se vodi na njihovo ime. Dakle, pravi razlog je da se smanji broj srpskih glasača”, tvrdi Erac.

On najavljuje žalbe, ali dodaje da, kao i u slučaju ranijih odbijanja, ne očekuje pozitivno rešenje.

„Privremene institucije još jednom demonstriraju svoje opredeljenje da prognanim stanovnicima Kosmeta prekinu svaku vezu sa zavičajem, kako bi se etničko čišćenje Srba i Crnogoraca legalizovalo i njima zabranio povratak na okupirana ognjišta“, kazao je Milenko Jovanović, kopredsednik Saveza udruženja raseljenih sa Kosova i Metohije.

Raseljeni su se, prema njegovim rečima, u malom broju odazvali za upis na birački spisak jer je u Srbiji obavljan u vreme vanrednog stanja usled nezapamćene katastrofe, a drugo, rok je bio prekratak, i većina raseljenih nema poverenja u prištinski sistem i smatra ga glavnim krivcem što se ne stavraju uslov za povratak.

(Tanjug)