Početna strana > Hronika > Dojče vele: Hoće li Aja Sofija ponovo postati džamija
Hronika

Dojče vele: Hoće li Aja Sofija ponovo postati džamija

PDF Štampa El. pošta
sreda, 28. jun 2017.

 Sve je više znakova koji ukazuju da će Aja Sofija, koja je trenutno muzej, jednog dana ponovo biti korišćena kao džamija. U toku Ramazana su drugu godinu zaredom u Aja Sofiji učeni delovi Kurana.

Uprava za verske poslove Republike Turske je drugu godinu zaredom u Aja Sofiji u toku ramazana organizovala zajedničko obavljanje molitvi u učenje Kurana. Molitve i učenje prenosile su televizije uživo. Inače, Aja Sofija se već više od 80. godina koristi kao muzej.

Turske nacionalističke grupe već dugo pokušavaju da muzej ponovo pretvore u džamiju, ne osvrćući se na bogatu istoriju te građevine. Aja Sofija je izgrađena 537. godine u doba cara vizantijskog carstva Justinijana. Skoro hiljadu godina korišćena je kao crkva sve dok Mehmed II 1453. godine nije osvojio tadašnji Konstantinopolj i Aja Sofiju pretvorio u džamiju. Nakon toga su uz objekat sagrađena četiri minareta, kao i četiri stuba koji nose kupolu prečnika 32 metra na visini od 65 metara.

Objekat je od tada skoro 500 godina pobožnim muslimanima služio za obavljanje verskih obreda. Mustafa Kemal Ataturk, osnivač turske Republike, 1935. godine je naredio da se Aja Sofija pretvori u muzej što je bio simbol toga koliko je odlučan da Tursku pretvori u sekularnu državu. U tom cilju on je takođe ukinuo i najviše verske i političke institucije islama – kalifat i sultanat.

Ataturk nikada nije krio da svoje sunarodnike želi da odvoji od religije. On je govorio da je islam udaljio Turke od njihovog izvornog identiteta. „Pod takvim okolnostima, turska nacija ličila je na one koji su Kuran učili napamet, a da nisu razumeli ni jednu jedinu reč“.

Oštre kritike zbog verskog obreda i učenja Kurana u Aja Sofiji uputila je grčka vlada. „Aja Sofija je na listi Svetske kulturne baštine UNESCO“, navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Grčke. „Pokušaj da se učenjem Kurana Aja Sofija ponovo pretvori u džamiju, predstavlja uvredu za međunarodnu zajednicu koja bi zbog toga trebalo da reaguje“. Uznemirenost je iskazala i Konferencija evropskih crkava (KEK).

Stranka turskog predsednika Erdogana oštro je reagovala na kritike Grčke zbog učenja Kurana u Aja Sofiji. „Umesto da se turskom narodu čestita ramazan i ’odabrana noć’, grčko Ministarstvo spoljnih poslova odlučilo se da unakazi učenje Kurana i ezana (poziv na molitvu, prim.ur.)“, odgovara se u saopštenju turskog Ministarstva spoljnih poslova.

AKP nije uvek zastupala takav stav. Njen predsedavajući, predsednik države Erdogan, pre nekoliko godina imao je po tom pitanju sasvim drugačije mišljenje. On je tada rekao da bi oni koji zahtevaju da Aja Sofija ponovo postane džamija najpre trebalo da vide kako da vernicima napune druge džamije u Istanbulu.

(Dojče vele-N1)